Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

�ivotopis Stjepana Radi�a iz pera Marije Radi� dostupan na internetu

�ivotopis Stjepana Radi�a iz pera njegove supruge Marije Radi� odnedavno je dostupan na internetu. Zasluga je to Maje Mari�i�, unuke Marije i Stjepana Radi�a koja je tekst uredila i popratila bilješkama, dok ga je za tisak pripremila njihova prapraunuka Iva Gruden Zduni�.

Uspomene iz �ivota na moga blagopokojnoga supruga Stjepana Radi�a njegova je supruga napisala 1942., no prigodom selidbe iz obiteljske ku�e u Hercegova�koj ulici na zagreba�kom Pantov�aku rukopis se zametnuo te je Marija Radi� svoja sje�anja pisala ponovno oko 1946. kad se doselila svojoj k�eri Miri Košuti� i zetu Augustu Košuti�u, roditeljima Maje Mari�i�, u njihov stan u Mihanovi�evoj ulici gdje je i umrla 1954. Svoja sje�anja Marija Radi� pisala je rukom, a zatim je do 1952. na pisa�em stroju napisala nekoliko ispravaka.

Tekst je prvi put objavljen 1957. u kalendaru Hrvatski glas koji je izlazio u Winnipegu u Kanadi, a 1990. je objavljen i u Hrvatskoj, u Spomenici bra�e Radi�a koju je uredio Radi�ev unuk Stjepan Radi� mla�i.

Zahvaljuju�i trudu Maje Mari�i� i Ive Gruden Zduni�, tekst Marije Radi� o njenom suprugu Stjepanu Radi�u prenesen je i u virtualni svijet, opremljen brojnim fotografijama iz obiteljskog albuma od kojih su neke objavljene prvi put.

Kao Radi�eva �ivotna dru�ica i najbli�a suradnica, Marija Radi� mogla je iz prve ruke svjedo�iti o doga�ajima iz njegova �ivota. Iz njenih re�enica mo�e se lako iš�itati golema ljubav i poštovanje prema Stjepanu Radi�u koja je bila ja�a od svih prepreka i �ivotnih neda�a. Marija Radi� nikad nije po�alila što je, unato� otporu obitelji, pristala udati se za Radi�a i iz svoje domovine �eške doseliti se u Hrvatsku.

„I makar bio moj �ivot �itav pun muke i �alosti, ne mogu nikako re�i, da �alim, što sam taj sudbonosni korak napravila. Jer tolike ljubavi i poštovanja, što sam do�ivjala od moga supruga to daleko nadvisuje sve pretrpljene boli duševne i razna stradanja. Svaka njegova blaga rije� bila je melem na moje duševne rane, koje su kao �udom odmah zacijelile“, napisala je Marija Radi�.

Na po�etku svojih Uspomena ispri�ava se �itateljima da joj pisanje ide dosta teško, no nije posrijedi �injenica da joj hrvatski nije bio materinji jezik (u tekstu se mo�e uo�iti utjecaj �eškog, posebno u �estim deminutivima), nego emocije koje su povremeno o�ito bile ja�e od �elje da se Radi�ev �ivot što vjernije do�ara.  No, Marija Radi� uspjela je vrlo detaljno i vjerno opisati djetinjstvo i mladost Stjepana Radi�a, njegov studij, njihovo vjen�anje u Pragu, tegoban �ivot u Parizu, po�etak i daljnji tijek Radi�eve politi�ke karijere, njegove zatvore i izbjeglištvo i na kraju atentat. Najbolniji trenutak njenog �ivota, Radi�evu smrt, Marija Radi� nije bila sposobna opisati.

„Te�ko i prete�ko bilo mi napisati ove Uspomene, ovaj kri�ni put moga predragoga supruga, jer je preda mnom lebdila uvijek slika njegove smrti. �ivci su mi bili sasma popustili, te nisam kadra opisati njegov slavni sprovod, koji je meni ostao samo u mutnoj uspomeni, jer sam bila više mrtva nego �iva, te se sama �udim, odkuda sam tu jakost dobila, da sam mogla do�i do njegova groba. Ali s druge strane bili su mi �ivci tako tupi, te se ništa ne sje�am svih tih ceremonija na sprovodu, koji je trajao do pet sati popodne. Za toliku neizmjernu ljubav prema svom narodu, toliku po�rtvovnost i rad kroz �itav svoj �ivot platio je Stjepan Radi� svojim skupocjenim �ivotom. Bog mu dao duši lahko!“, zaklju�ila je Marija Radi� svoje Uspomene koje su prava poslastica za Radi�eve štovatelje i ljubitelje povijesnih zanimljivosti.

Iz Uspomena doznajemo kroz kakve je teško�e Radi� morao prolaziti u djetinjstvu, zbog siromaštva i velike kratkovidnosti. Zanimljivo je pro�itati i ovu re�enicu:

„Njegova pok. mamica dala mu je nauk, neka nikako ne u�i ni za popa, ni za fiškala. Pop, ka�e, ima d�ep bez dna, te mu nije nikada dosta novaca, dok fiškal mora iz pravoga �ovjeka napraviti krivoga, a iz krivoga pravoga.“

Neobi�an je podatak da je Stjepan Radi� hipnotizirao svog ne�aka Pavla Radi�a kako bi ga natjerao da redovito u�i, a me�u detaljima je i onaj da su Marija i Stjepan Radi�, tijekom boravka u Petrogradu 1909. odlazili i u „parne kupke“, tj. u saunu. Radi� kakvog nam predstavlja njegova supruga je hrabar �ovjek potpuno posve�en svojoj politi�koj misiji, �vrsto uvjeren u uspjeh, koji se unato� velikom obrazovanju tijekom cijelog �ivota dodatno educirao. O tome svjedo�e ovi citati:

„Ne jedanput se dogodilo, da je Radi� sa svojih sastanaka i skupština došao izgladnjeo i izmu�en, katkada i prehladjen, makar bio neobi�no �vrstoga zdravlja. Ali kakogod bio umoran, pripoviedao bi mi makar usred no�i u 2, 3 sata svoje do�ivljaje, te se veselio svomu radu, vide�i u njemu bolju budu�nost naroda ... Bio je i tu, kao i doma neobi�no marljiv. Pro�itavši �etvrtinu ili više koje knjige, bio je jako veseo, te mi pokazivao hvale�i se: 'Vidiš dušo, koliko sam pro�itao!', te bi mi �esto citirao najva�nije misli i fakta. Sve njegove knjige su ozna�ene sa i (idea) i f (fakat), s kri�i�ima, ili su najva�nije stvari podcrtane.“


Stjepan Radi� sa suprugom Marijom pozdravlja Zagrep�ane 
po povratku iz Beograda nakon atentata

Iz Uspomena Marije Radi� saznajemo i mnoge manje poznate podatke o atentatu na Radi�a i o umiješanosti samog kralja Aleksandra.

„Ve� prije samoga atentata širile su se vijesti, da je Radi� ubijen, jer su htjeli beogradski zlo�inci znati, kako �e vijest o njegovoj smrti djelovati na hrvatski narod. Tako je došla iz Vinkovaca ve� 18. lipnja u 11 sati u Zagreb vijest, da je tamo Radi� ubijen. Stjepan Radi� se ina�e nikada nije javljao, ali ovaj puta se pukim slu�ajem javio iz Beograda ve� u 10 sati, da je sretno u Beograd prispio, te smo vidjeli iz toga, da je ta vijest hvala Bogu la�na, ali nismo dakako slutili, da nam ta vijest zapravo navješ�uje beogradski atentat. Imali smo doduše ve� i drugih indirektnih navještaja, da Stjepan Radi� smeta nekako i kralju Aleksandru, koji je doduše ve� na po�etku godine u sije�nju 1928. pozvao Radi�a na krstitke svoga najmladjega sina Tomislava, pa je u dugom razgovoru Radi� Aleksandru razlo�io �itavu osnovu svoga rada, kako si ju zamislio, a na što Aleksandar iznenadjen tako velikim planom naglo ustane, te ga zapita: 'Ho�ete li dospjeti, da �ete sve to mo�i provesti?' �udnovato je to bilo pitanje za Stjepana Radi�a, koji je bio optimista prvoga reda, te nije mogao vjerovati, tko bi mu mogao u njegovom poštenom narodnom radu smetati - na kakav atentat dakako nije pomislio, ali mi je o tom doma odmah pripovijedao, te sam ga ja sasma prirodno onda dovela u vezu s atentatom.“

Marija Radi� u sumnju dovodi i postupak Radi�eva lije�enja u beogradskoj bolnici i odbacuje teze da je razlog smrti bila še�erna bolest koja je navodno sprije�ila Radi�ev oporavak:

„Velika rana nakon operacije preko cijelog trbuha je hvala Bogu razmjerno brzo zacjelivala, pa mi je bilo �udnovato, zašto Dr Had�i�, koji je imao nadzor nad bolestnikom, daje bolestniku tolike injekcije, pa sam ga jednoga dana zapitala, zašto daje mome suprugu tolike injekcije, jer bolestnik je bio prije atentata neobi�no zdrav i nikad se nije tu�io ni na koji organ svoga tijela. A Dr Had�i�, kao da je bio spreman na ovakvo pitanje mi odgovori: Mi ho�emo, da bude vaš suprug svestrano zdrav i na jetrima i na bubrezima i �eludcu. Meni su bile doduše onda sumnjive te injekcije, ali nisam mogla bez da se savjetujem s kojim lije�nikom izre�i svoju sumnju, da imaju injekcije mo�da sasvim drugu svrhu, a ne da Radi� ozdravi.“

Zanimljivo je da je po povratku u Zagreb Radi� u iskazu istra�nom sucu kao sukrivca za atentat naveo i samog Aleksandra, što je dovelo do sva�e sa Svetozarom Pribi�evi�em:

„Dopodne je bila iztraga u vili na Hercegova�koj, a Pribi�evi� je dobio odmah telefonski izvještaj o istrazi, te ve� popodne pozvao Stipu na telefon, te ga na neki na�in pozvao na red, što je Radi� u istrazi okrivio dvor za atentat. Radi�, koji je govorio ina�e sasma tiho poslije atentata, da si �uva zdravlje, uzrujao se ovim izazovom svoga kolege, da je vikao, da se njegov govor �uo �ak na ulicu, jer su bila otvorena vrata predsoblja, gdje je bio telefon, te su se ljudi zaustavljali pred vilom, da �uju tko to tako glasno govori. Pribi�evi� mu je zamjerio, da je Radi� okrivio dvor i Radi� je odgovarao ovako glasno i jasno: Da, mi �emo se dati ubijati, a bojat �emo se re�i, tko je taj atentator! Tako i sli�no govorio je Radi� od prilike �etvrt sata. Poslije toga se Pribi�evi� nije više javljao. Ovo uzrujavanje je moj dragi suprug skupo platio, jer nije poslije toga razgovora �itavu no� ni oka stisnuo.“

Srpski kraljevski re�im pobrinuo se da Radi�u ote�a i posljednje trenutke �ivota:

„Da momu suprugu ote��aju još posljednje minute �ivota, došli su na njegov vlastiti vrt vojnici, koji tu nikada nisu dolazili i po�eli su tu vje�bati i pucati. Još nikada prije nisu bili vojnici na njegovu vrtu, pa ni kasnije, samo dok je Radi� le�ao na terasi iznad vrta. Na daljnjem zapadnom kraju prelazi vrt kod potoka u šumu, i tu je došla vojska i stala pucati. Kona�no se na intervenciju jednog narodnog zastupnika vojska za koji dan maknula i nije više dolazila.“

Uspomene Marije Radi� na njenog supruga objavljene su ve� dvaput u tiskanom izdanju i citirane u brojnim knjigama i �lancima, ali njihova objava na internetu u�init �e ih dostupnima u cijelom svijetu, posebno mla�im ljudima. To je i korak naprijed u popularizaciji Stjepana Radi�a, ali i njegove supruge �ije su zasluge i doprinos hrvatskoj politici i dalje premalo poznate i prepoznate.

Pa evo, kliknite na sljede�i link / poveznicu i pogledajte �ivotopis Stjepana Radi�a iz pera njegove supruge Marije Radi�:

http://marijaradic.pondi.hr/marija_radic_uspomene_web.pdf


Maja Mari�i�, unuka Marije i Stjepana Radi�a,
ispred spomen-plo�e u crkvi sv. Norberta u Pragu, gdje su se njeni djed i baka vjen�ali 

Za portal: MarijanLipovac

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.