OD PLA�ENIKA DO POKAJNIKA Ucjenjivao sam svjetske vladare i u�ivao u mo�i, novcu, seksu i drogama
John Perkins sjedi u svojem vrtu u blizini Seattlea, na otoku okru�enom šumom. Dok mirno sjedi, zavaljen u udobnu sjedalicu na rasklapanje, i razgovara preko mobitela, prilaze mu srna i njezina lanad. On prati mladun�ad otkada su nesigurno stala na noge... A onda ih je izgubio iz vida jer je otputovao nekoliko mjeseci u šume Amazone. No, ove šumske �ivotinje izgubile su strah od svojeg ljudskog prijatelja. Naviknule su se na Johna, koji je raznje�en prizorom gotovo do suza.
�ivot u osami, putovanja u prašume i dru�enje s divljim �ivotinjama pokazuju samo dio transformacije koju je Perkins pro�ivio.
Od ekonomskog pla�enika, koji je pomagao da se preko ekonomije ruše svjetski re�imi i nagra�uju lojalne elite, do osamljenika na šumovitom oto�ju u dr�avi Washington koji se danas bavi duhovnoš�u i poma�e obespravljenim manjinama, nije duga�ak put. John Perkins svoju je biografiju ispri�ao u knjizi “Confessions of a Economic Hit Man” – ispovijedi ekonomskog pla�enika u kojoj je objasnio kako su ljudi poput njega mijenjali re�ime i sustave. Objasnio je kako je on bio dio tog nepravednog svijeta.
Kada je shvatio da više ne �eli biti dio tog paklenog globalnog plana, napustio je svoje poslodavce na velika zvona, izlo�ivši i sebe i njih sudu javnosti. Njegova je knjiga, ve� odavno bestseller, brzo zasjela na prva mjesta po prodaji, ali i Perkins je došao u središte zanimanja. “Nitko nije umro od kredita”, govorili su kriti�ari, tvrde�i da Perkins la�e.
A on je napisao da su ljudi umirali zbog kredita, i to oni �ije su vlade on i njemu sli�ni “ekonomski specijalci” – koji se kriju iza funkcije glavnog ekonomista neke financijske institucije – nagovorili da uzmu nepovoljne kredite koje ni u snu nisu mogli otpla�ivati. I tako je društvo odumiralo, a elite su se bogatile, sve radi proširenja utjecaja ameri�kog poslovnog interesa i geostrateškog zna�enja. Ako zvu�i kao da je Perkins neka vrsta ekonomskog Jamesa Bonda, to nije daleko od istine.
“Da, davali su mi sve ono što je trebalo da umirim svoju savjest, seks, poroke i osje�aj mo�i.” Priznaje da mu nije bilo ugodno s tim �ivjeti, ali mu je dosta trebalo i da se odlu�i ispisati pri�u o svom �ivotu i onome što je znao. U taj su tajni svijet ekonomskog interesa uklju�eni svi, od tajnih slu�bi do ameri�ke diplomacije, toliko da je �ak State Department izdao priop�enje u povodu Perkinsonove knjige, u kojem tvrde da ga oni nisu anga�irali i da njegovi navodi nisu to�ni. A gdje ima dima...
-Dobio sam pola milijuna dolara samo da ne napišem knjigu. U principu, nije to bilo klasi�no podmi�ivanje, ve� su mi ponudili konzultantski posao u zamjenu za obe�anje da ne�u pisati knjigu. I onda nisam radio ništa – objašnjava mi pomalo sneno Perkins, uzbu�en zbog otvorenog srne�eg prijateljstva. Dok on miluje srne, raznje�en i pomalo sjetan, tema našeg razgovora daleko od je pastoralne idile oto�ne simbioze divlja�i i �ovjeka. “Ah, da”, ka�e mi Perkins. “Nisam nekoliko mjeseci bio u civilizaciji, bio sam u prašumi s uro�enicima u Ekvadoru, tako da ne znam previše o novim zbivanjima unutar euro-zone, ali pretpostavljam da se nije puno toga promijenilo.”
- �itam što ste napisali na Twitteru; ka�ete da smo u najopasnijem dobu ikada, u kojemu nam je nu�na promjena jer ina�e prijeti slom. �emu takva dramati�na izjava?
-Zaista mislim da smo na pragu velike revolucije u kojoj �e se stvari drasti�no promijeniti i svijet ne�e biti ovakav kakav je danas. Mislim da ova nejednakost koja postoji naprosto ne mo�e više dugo postojati jer je ljudi ne�e mo�i izdr�ati. Ekonomska nejednakost porobila je �itava društva, na milijune ljudi, i vrijeme je da se ljudi osvijeste i da ka�u kako ne mogu tako dalje. Mi u Americi predstavljamo oko 5 posto svjetskog stanovništva, a koristimo oko 30 posto svih prirodnih resursa u svijetu. Dakle, nije mogu�e da �e ve�i od nas, poput Indije i Kine, mo�i koristiti jednako toliko resursa jer se matematika nikako ne sla�e. Ljudi se bude. Ova ekonomska kriza pomogla im je shvatiti da �ive u jednom nametnutom modelu u kojem se više ne mogu snalaziti, koji ih je previše opteretio. Svladala nas je korporokracija, vladavina korporacija, i ljudi se sada bude i bune protiv toga, od zemalja Latinske Amerike, Occupy pokreta, pa i onoga što se doga�a u Rusiji.
- Bili ste ekonomski pla�enik. Što to zna�i? Kakav je to posao?
-Slu�beno, to se zove glavni ekonomist. Ja sam bio deset godina glavni ekonomist jedne financijske ku�e i moj je posao uklju�ivao tajne planove kako da uvjerim i pridobijem neku vlast da u ime ameri�kih interesa iskoristimo njihove resurse i zauzvrat bogato nagradimo elite tih dr�ava. Tako je to funkcioniralo u Ju�noj Americi, na Bliskom istoku, Srednjoj Aziji, Isto�noj Europi, posvuda.
- Jesu li ekonomski pla�enici bili i u ovoj našoj regiji, europskom jugoistoku, bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj?
-Ako imate bilo kakve resurse, ako su vam dolazili predstavnici velikih ameri�kih kompanija i ako ste radili poslove s njima, sigurno su vam dolazili i ekonomski pla�enici koji su vaše predstavnike vlasti uvjerili da je s njima dobro i unosno poslovati. Nema veze što su na kraju resursi iscrpljeni ili što vam je taj projekt zapravo preskup, to ništa ne mijenja. Što ste u podre�enijoj poziciji, to je situacija bolja za pla�enika. Svaka velika kompanija ima svoje ekonomske pla�enike, bilo da se radi o Texacou, Enronu, Nikeu, Exxonu, Monsantu... svi oni rade po tom istom principu. - Djeluje zastrašuju�e, kao neka velika ekonomska hobotnica.
-Pa to ona i jest. Pogledajmo samo u kakvoj se situaciji danas nalaze europske zemlje, od Gr�ke, Španjolske, Italije... sve su one prezadu�ene i taj se dug stvarao, posve nepotrebno, godinama. Sada se i te kako osje�aju posljedice, a ono što je dobro u svemu tome jest spremnost ljudi za promjene.
- Što ako ekonomski pla�enik ne uspije u svojem poslu?
-Onda na red dolaze oni koje nazivam šakali. Šakali su spremni na nešto strašnije i jezivije metode kojima bi došli do ostvarenja svojih ciljeva. Naro�ito su se te metode primjenjivale u zemljama Latinske Amerike kada su mnogi lideri poginuli u zrakoplovnim nesre�ama.
- A ratovi, jesu li i oni na taj na�in izazvani?
-Aposlutno. Samo što se i sada nalazimo u opasnosti od mogu�eg rata zbog globalne situacije u kojoj se svijet našao. Nadam se ipak da �emo biti nešto pametniji i da se ne�emo dati prevariti. Imali smo iskustvo velikog svjetskog rata i nadam se da si ne�emo priuštiti da to ponovimo jer bi to bila velika katastrofa. No, svi oni koji su uklju�eni u vladavinu korporacija, ne �ele da se situacija izmijeni, oni i dalje �ele u�ivati u svojim privilegijima i �ele svijet kakav sada poznajemo da opstane i dalje. Bojim se da su oni tako�er spremni na razli�ita rješenja kako bi tu svoju poziciju zadr�ali.
- Koliko je u svemu tome umiješana ameri�ka administracija i jeste li onda više o�ekivali od Baracka Obame?
-Ve� dugo se zna da zapravo velike korporacije stoje iza ameri�ke dr�ave i ameri�ke dr�avne politike. Mislim da nam je Barack Obama dao jednu nadu, zapravo dao je re�enicu o promjenama koje su se mnogi dr�ali. Njegov prvi mandat bio je mandat opreza i to je obi�no tako jer nije niti mogao niti smio previše riskirati. Sada, kada je pobijedio, situacija bi mogla biti nešto jednostavnija da se provedu stvarne reforme koje bi pridonijele stvaranju pravednijega društva. Republikanci su tradicionalno bli�i krupnom kapitalu i biznisu tako da je Romney jedna druga pri�a, no i u tom slu�aju puno toga ovisi o rasporedu snaga u Kongresu. Vjerujem da bi Obama u svojem drugom mandatu mogao zaista donijeti neke odluke koje bi mogle promijeniti snagu koju vladavina korporacija danas ima.
- A Europa?
-Europa se suo�ava s istim problemima, samo što su oni mo�da u ovom trenutku donekle izra�eniji nego drugdje. Ljudi se bune zato što sve ono što je nekada bilo zajedni�ko, op�e dobro, sada biva privatizirano i odlazi u tu�e ruke, u ruke velikih korporacija i multinacionalnih kompanija, pa ljudi imaju osje�aj da danas sve moraju pla�ati i da su im za sve nametnuta pravila, od korištenja prirodnih resursa kao što su voda ili more, ribarenja pa do obrazovanja i zdravstvene zaštite. Ljudi su u tom smislu danas u posve druk�ijoj situaciji negoli su bili prije i ta neravnopravnost im smeta. Osim toga, u situaciji krize name�u im se gotovo neizvediva pravila kako se iz nje izvu�i, a oni ni u startu nisu �eljeli opteretiti se dugovima i u�i u tu ekonomsku spiralu koja ih vu�e prema dnu.
- Zašto ste se Vi odlu�ili promijeniti, pa ste od pla�enika postali ‘zvi�da�’?
-Osje�ao sam da je grijeh to što plja�kamo ljude diljem svijeta. U�asno se osje�am zbog toga što sam �inio kao ekonomski pla�enik. Ekonomski pla�enici su visoko pla�eni profesionalci koji varaju dr�ave diljem svijeta i uzimaju im milijarde i milijarde. Oni preusmjeravaju novac ravno u velike korporacije i potom u d�epove nekolicine najbogatijih. Metoda ekonomskih pla�enika uklju�uju la�ne financijske izvještaje, namještanje izbora, potpla�ivanje, iznu�ivanje, seks i ubojstva. Oni igraju jednu staru igru, dobro poznatu igru stvaranja ekonomskog imperija i prevlasti, ali ona je još i gora danas, u vrijeme globalizacije. Sura�ivali smo i sa velikim financijskim institucijama, poput Svjetske banke i MMF-a koje su nam davale novac kojega samo koristili. Sve je to bilo isprepleteno, a moje se mišljenje promijenilo nakon 11.rujna jer sam uvjeren da je ono što se dogodilo direktan rezultat posla kojega su obavljali ekonomski pla�enici.
- Kako ste vi upali u to društvo?
-Ja sam regrutiran još kasnih šezdesetih kada sam bio u školi i tada su sa mnom kontaktirali predstavnici NSA – obavještajne slu�be koja je najve�a u Americi i o kojoj se najmanje zna. No, nisam radio za njih, radio sam za privatne korporacije. Naravno, nama se objašnjavalo da je to što �inimo dobro, naro�ito u doba Hladnog rata jer smo re�ime dobivali za sebe, a to je bilo dobro za Sjedinjene Dr�ave. Naše carstvo tako je izgra�eno kroz manipulacije, a mi smo to radili zavaravaju�i ljude da je naš na�in �ivota jedini ispravan, stvaraju�i iluziju koju smo globalno hranili. Cijelo vrijeme sam se osje�ao krivim, ali i ja sam bio zaveden. Dobivao sam mo�, novac, droge, seks, i sve je to na mene utjecalo. Kasnije sam odlu�io da moram podijeliti svoju pri�u sa svijetom. I sada zaista vjerujem da je došlo doba kada �e se stvari mijenjati.
Izvor: Slobodna Dalmacija, autor Bisera Fabrio
PS:
Intervju s Johnom Perkinsom:
Kontakt
ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti
e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch
