Kruja - Skenderbegovo orlovo gnijezdo
"Zaklinje se Mehmed, care silni, da �e silnu sakupiti vojsku i porobit ravnu Arbaniju, da �e bilu osvojiti Kroju i pogubit bana Skenderbega".
Skenderbegovo poprsje
Ovako po�inje pjesma Opsada Kroje 1445. Andrije Ka�i�a Mioši�a koja pripovijeda o jednom od tri neuspjela osmanska pokušaja osvajanja albanskog grada Kruje koja je u 15. stolje�u bila sjedište tadašnjeg albanskog vladara Gjergja Kastriotija Skenderbega.
U svom Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Ka�i� je Skenderbegu ("Juri Kastrioti�u") i njegovoj borbi protiv Osmanlija posvetio �ak 17 pjesama i tako proširio slavu najve�eg albanskog nacionalnog junaka po cijelom hrvatskom podru�ju. Ka�i� nije bio jedini – u jednoj svojoj bajci, iako smještenoj u davna mitološka vremena, "Skenderbega silnog" spominje i Ivana Brli� Ma�urani�, njegovu ratnu vještinu hvalio je i Voltaire koji je tvrdio da bi se Bizanstvo carstvo sa�uvalo da su se njegovi carevi ponašali kao Skenderbeg, u Childu Haroldu Skenderbega spominje Byron, a pjesmu mu je posvetio i ameri�ki pjesnik Longfellow. Antonio Vivaldi napisao je operu pod nazivom Skenderbeg. U svoje vrijeme Skenderbeg je bio slavljen diljem Europe kao branitelj krš�anstva i najve�i borac protiv osmanskih osvajanja. Pape su mu obe�avali kraljevsku krunu i dali mu titulu Athleta Christi – Kristov borac.
Sje�anje na tog velikog borca za slobodu ipak je najtrajnije i naj�vrš�e o�uvano me�u Albancima, unato� više od 500 godina osmanske vladavine. Skenderbeg je za Albance najve�a osoba njihove povijesti, simbol nacionalnog jedinstva i otpora stranim osvaja�ima. Ne samo što ima spomenike u mnogim albanskim mjestima i što njegovo ime nosi najpoznatiji albanski vinjak, nego je i Skenderbegova kaciga, ukrašena kozjom glavom i rogovima, dio albanskog grba i Albancima zna�i kao kraljevska kruna nekim drugim narodima.
Skenderbegov muzej u Kruji
Skenderbegov kult od 1982. ima i svoje slu�beno središte – nacionalni muzej u Kruji podignut na ruševinama nekadašnje srednjovjekovne tvr�ave u kojoj je albanski velikan stolovao 25 godina. Muzej je sagra�en u obliku tvr�ave, a okolo njega nalaze se dobro o�uvane srednjovjekovne zidine i ostaci nekadašnjih zgrada, poput katoli�ke i pravoslavne crkve, d�amije i sahat kule. Posjetitelje iz Hrvatske ostaci tvr�ave s muzejem s pravom �e podsjetiti na Medvedgrad jer je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu�man navodno upravo nakon posjeta Kruji 1993. dobio ideju da na ruševnom Medvedgradu uredi Oltar domovine.
Panorama Kruje
Smještena na visini od 610 metara ispod stjenovitih planina i na strateški pogodnom mjestu, Kruja je doista bila te�ak plijen osvaja�ima i stari Albanci mudro su je izabrali za svoje središte. Ako je Albanija zemlja orlova, onda je Kruja pravo orlovo gnijezdo.
Prvi stanovnici Kruje doselili su se u �etvrtom stolje�u iz nedalekog grada koji se u antici zvao Albanopolis (današnji Zgërdhesh), prema ilirskom plemenu Albana, od kojih je izveden i naziv za Albance u ve�ini jezika. Kruja se 879. spominje kao sjedište biskupije, a oko 1190. postaje središte prve albanske dr�ave koju je osnovao vladar Progon. U 14. stolje�u Krujom i Albanijom vlada obitelj Topia, a 1395. vladar postaje Gjon Kastrioti. On �e me�utim morati priznati vrhovnu vlast Osmanlija i svoja �etiri sina poslati na sultanov dvor, me�u njima i Gjergja, ro�enog 1405. Nakon što je završio vojnu školu, istaknuo se u mnogim bitkama i za zasluge dobio �in valije, odnosno generala i titulu Iskander-beg ili Skenderbeg, što zapravo zna�i Aleksandar Veliki. Unato� tim po�astima, Skenderbeg nije zaboravio tko je i znao je da se prisilno nalazi me�u glavnim neprijateljima svoga naroda. Stoga je odr�avao tajne veze s Dubrovnikom, Venecijom, Ugarskom i Napuljskim kraljevstvom, a 1443. tijekom bitke kod Niša protiv ugarske vojske pod vodstvom Janosa Hunyadija, napustio je osmansku vojsku, vratio se u Albaniju i zauzeo Kruju. Iznad tvr�ave izvjesio je crvenu zastavu s dvoglavim orlom, koja je sve do danas albanska zastava, i poru�io Albancima: "Nisam vam donio slobodu, našao sam je ovdje, me�u vama." Nakon toga uspio je ujediniti sve albanske velikaše u zajedni�koj borbi protiv Osmanlija, bore�i se sve do svoje smrti 1468. Nakon Skenderbegove smrti Albanci su nastavili pru�ati otpor još 12 godina pod vodstvom Leke Dukagjinija. I Osmanlije su cijenili Skenderbegovu karizmu pa su otvorili njegov grob u katedrali u gradu Lezhi i od kostiju napravili talismane.
Skulpture Skenderbega i njegovih vojnika
Koliko je poštovanje Albanaca prema Skenderbegu najbolje se mo�e osjetiti u muzeju u Kruji koji se doima kao njegov hram. Odmah nakon ulaza u muzej posjetioce do�ekuju skulpture Skenderbega i njegovih ratnika u punoj ratnoj opremi, nalik na poznate kineske vojnike od terakote, dok je u ostalim prostorijama prezentiran njegov �ivot.
Freska s prikazom borbe Albanaca na �elu sa Skenderbegom i Osmanlija
Najva�niji doga�aji prikazani su na freskama i mozaicima, me�u kojima se isti�u oni s prikazom bitaka, a najva�niji izlošci su replike Skenderbegove kacige, koja se �uva u Be�u, i njegove sablje.
Freska sa scenom iz Skenderbegovog �ivota
Izlo�eni su i brojni Skenderbegovi portreti izra�eni u zapadnoj Europi koji ga prikazuju kao �ovjeka duge brade markantnih crta lica, slike njegovih spomenika u inozemstvu i knjige posve�ene najve�em albanskom junaku.
Freska s prikazom ilirsko-rimskog rata
U muzeju su prikazana i ostala razdoblja albanske povijesti, sve od ilirskih vremena. Osim arheloških nalaza, izlo�ene su i biste ilirske kraljice Teute i epirskog kralja Pira, koje Albanci smatraju dijelom svoje povijesti i freske s prizorima bitaka iz tog doba. Zadnji povijesni period koji ima svoje mjesto u muzeju je Drugi svjetski rat, kada su Skenderbegov lik koristili albanski partizani, kombiniraju�i ga s petokrakom zvijezdom.
Budu�i da u Tirani nije velika ponuda suvenira, turistima se savjetuje da ih kupuju u Kruji gdje je izbor vrlo bogat, od albanskih bijelih kapa, stolnjaka, rukotvorina, tanjura, no�eva, umanjenih bunkera, do kipova dvoglavih orlova i kipi�a albanskih velikana.
"Ovo je Teuta, naša kraljica, ovo je Skenderbeg, ovo Majka Terezija, a ovo je Enver Hoxha, naš diktator", ka�e prodava� suvenira na ulazu u tvr�avu. Ispod tvr�ave smješten je grad Kruja, s dobro o�uvanom �aršijom, a u podno�ju su maslinici �iji po�etak se ve�e naravno uz Skenderbega, koji je naredio da svaki novovjen�ani bra�ni par mora posaditi drvo masline. U daljini se pru�a pogled na 47 kilometara udaljenu Tiranu.
Autor teksta i fotografija: Marijan Lipovac
