Milanovi� hrvatskim iseljenicima:
Nisam došao dr�ati agitacijske govore i skupljati glasove
Premijer Republike Hrvatske Zoran Milanovi�, koji u New Yorku sudjeluje na zasjedanju Op�e skupštine Ujedinjenih naroda, poru�io je hrvatskim iseljenicima u tom gradu da nije došao dr�ati promotivne govore, nego se sresti s hrvatskim dr�avljanima što smatra svojim elementarnim poslom.
"Morate znati, jer je jako va�no, da mi kad idemo izvan Hrvatske ne idemo po glasove, posebno to ka�em kad idem u Bosnu i Hercegovinu, tu nema nikakve kalkulacije i to nije samo poslovna nego i emotivna stvar", rekao je Milanovi� na po�etku susreta.
Pojasnio je da je prema njegovu mišljenju Hrvatska trenutno u jednako teškoj situaciji kao i bilo koja druga zemlja u Europi ili regiji.
- Vjerujem da �emo iz toga iza�i relativno brzo, naravno ne preko no�i, nastavio je hrvatski premijer.
"Kriza �e trajati, a za nered koji je napravljen trebat �e ne samo nama, nego i drugim vladama mo�da dva, �ak i tri mandata da se stvari restituiraju i krenu novim smjerom", istaknuo je Milanovi�. Dodao je da njegova vlada �eli po�istiti ku�u i uvesti novu vrstu discipline prema dr�avi.
“To dosad nije bilo tako i mi �emo to probati u�initi takvim neovisno o ideologiji i politi�koj pripadnosti, posebice kad je rije� o represivnim slu�bama poput policije ili vojske gdje se dr�imo visokih standarda”, rekao je Milanovi�.
No, kako je nastavio, glavni je zadatak optimalizirati hrvatske gospodarske resurse jer je sve drugo u ovom trenutku manje va�no.
Ti su resursi veliki zbog hrvatskog polo�aja i uz dobru organizaciju to ne bi trebao biti veliki zadatak, ustvrdio je Milanovi� i dodao da Hrvatska ima najraznolikiju naciju – po jeziku, kulturi, kulinarstvu i mnogim drugim stvarima.
"Zato je voditi hrvatsku politi�ku zajednicu za svaku vladu i politi�ku stranku komplicirano", kazao je hrvatski premijer.
Na kraju svog obra�anja iseljenicima u New Yorku Milanovi� je poru�io da Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju što nudi mnoge mogu�nosti koje samo treba znati iskoristiti te da tu "vidi šansu".
Izvor: bljesak.info, bh internet magazin
Za portal priop�io: Miro Grabovac
*****
Ve�ernji list:
Zoran Milanovi� u Pittsburghu
Milanovi�:
U Hrvatskoj se �esto �uju gusle, a onda pucaju kubure
U Pittsburgh nisam došao da bih iseljenike pozvao da se vrate u Hrvatsku sa svojim novcem jer tu su pri�u �uli ve� puno puta, kazao je Milanovi�
Foto: Jadranka Jureško Kero
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanovi� u �etvrtak nave�er po ameri�kom vremenu posjetio je grad Pittsburgh gdje se sastao s �lanovima Hrvatske bratske zajednice, najstarije hrvatske udruge u Sjedinjenim Dr�avama, osnovane 1894. godine. Milanovi�a koji je bio u pratnji supruge Sanje, veleposlanika RH u Washingtonu Joška Pare i hrvatskih diplomata u Americi ugostio je Bernard Luketich, dugogodišnji predsjednik Hrvatske bratske zajednice.
– �estitam vam na �uvanju i promociji hrvatske kulture i naslije�a. Hrvatska je mala dr�ava sa samo �etiri i pol milijuna stanovnika i zbog toga se mora profilirati i prona�i svoje jake strane i prednosti. U Pittsburgh nisam došao da bih iseljenike pozvao da se vrate u Hrvatsku sa svojim novcem jer tu su pri�u �uli ve� puno puta. Ne�u vam ovdje govoriti o politici i politi�koj opredijeljenosti moje vlade jer nisam došao po vaše glasove. I to predstavlja odre�enu razliku izme�u nas i svih drugih koje poštujem, no kad putujem u inozemstvo, ovamo ili u Bosnu i Hercegovinu, jer i to je inozemstvo, ne dolazim po glasove. Dolazim razgovarati, u BiH dolazimo pomo�i, vi ovdje ne trebate pomo�, znate sve što treba. �estitam vam još jednom – rekao je premijer Milanovi�.
Znaju�i da je Hrvatska bratska zajednica posebno poznata po njegovanju kulture i hrvatske tradicije s naglaskom na tradicionalne grupe s tamburicama s kojima su �esti gosti i u domovini, premijer Milanovi� stoga je rekao "da su veze s Hrvatskom neprekinute upravo i kroz taj instrument.".
– U Hrvatskoj se �esto �uju gusle, a onda pucaju kubure. Tamo gdje je tamburica, tamo je mirno, umjereno – zaklju�io je Milanovi� koji se u petak ujutro vra�a u New York gdje �e u poslijepodnevnim satima, prije povratka u Zagreb, odr�ati govor pred Op�om skupštinom
Ujedinjenih naroda. Bernard Luketich zahvalio je hrvatskom premijeru na posjetu i pokazao mu muzej Hrvatske bratske zajednice te predstavio svoje suradnike i djelovanje te udruge.
Hrvatska bratska zajednica osnovana 1894.
Osniva�i Hrvatske bratske zajednice su bili Hrvati iz Allegheny Cityja u Pennsylvaniji koji su planirali stvoriti organizaciju za pomo� bolesnim radnicima i pomagati pokriti troškove pogreba. Osnovana je 2. rujna 1894. kao Hrvatska zajednica Ujedinjenih Dr�ava (koja je godinu dana kasnije preimenovana u Nacionalno hrvatsko društvo), a 1925. godine se Nacionalno hrvatsko društvo spojilo s nekoliko drugih hrvatskih bratskih organizacija kako bi stvorili današnju Hrvatsku bratsku zajednicu. Nakon ovog spajanja, organizacija je bila u mogu�nosti ponuditi bolje i efikasnije usluge svojim �lanovima.
HBZ trenuta�no nudi široku paletu osiguravaju�ih planova. Usto je imala va�nu ulogu u o�uvanju hrvatske kulture i jezika u Sjevernoj Americi tako što je podupirala hrvatske korijene i tradicionalne tamburaške grupe. Od 1904. godine izdaju novine Zajedni�ar u kojima se mogu prona�i informacije o osiguranjima, kao i detalji o HBZ-ovim kulturnim doga�anjima u Americi.
Jedna od ulica u Zagrebu zove se Ulica Hrvatske bratske zajednice te je u njoj smještena Nacionalna i sveu�ilišna knji�nica. U Zagrebu se nalazi i ulica nazvana po Josipu Marohni�u, osniva�u i prvom predsjedniku HBZ-a.
Izvor: Ve�ernji list, autor Jadranka Jureško-Kero/VLM
PS:
U me�uvremenu je predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanovi� odr�ao svoj govor pred Op�om skupštinom Ujedinjenih naroda, a Ve�ernji list donosi ekskluzivni prilog o tom doga�aju:
Prvi govor hrvatskog premijera pred Op�om skupštinom UN-a
EKSKLUZIVNO!
Pro�itajte što je Milanovi� rekao na Skupštini UN-a
Zahvalni smo UN-u jer je odigrao va�nu ulogu u borbi naše zemlje za politi�ku samostalnost, me�unarodno priznanje i puni teritorijalni integritet, poru�io je premijer.
Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanovi� odr�ao je u petak poslijepodne po ameri�kom vremenu svoj prvi premijerski govor na Op�oj skupštini Ujedinjenih naroda.
Me�unarodni mir pod pritiskom zbog terorizma
– �ivimo u vremenima brzih promjena, neke od njih su pozitivne, druge duboko zabrinjavaju�e. Svijet se sve više me�usobno povezuje, što ja�a ekonomske prilike i ubrzava razvoj. Napredak u znanosti i tehnologiji donose mjerljivi progres za �ovje�anstvo. Duboke promjene u Sjevernoj Africi su probudile nadu njihovim ljudima za pravu demokraciju i slobodu. No, tu je i mnogo toga što nas uznemiruje. U sukobi u mnogim dijelovima svijeta stradaju nevini civili. Naš planet do�ivljava porast ekološke štete. Globalna financijska i gospodarska kriza još uvijek negativno utje�e na ve�inu zemalja, kako u razvoju tako i one iz razvijenog svijeta. Me�unarodni mir i sigurnost je pod pritiskom zbog terorizma i ekstremizma, tu je siromaštvo i nejednakosti, povrede ljudskih prava i progoni – rekao je Milanovi� na po�etku govora.
– U suo�avanju s tim izazovima, Hrvatska djeluje u globalnoj areni, na temelju dva temeljna na�ela. Mi smo spremni preuzeti odgovornost prema našim gra�anima i našim susjedima u regiji, odgovornost za biti konstruktivnim akterima u Europi i pouzdan partner svim miroljubivim zemljama u svijetu. Hrvatska aktivno promi�e solidarnost s ugro�enim skupinama i zajednicama, sa siromašnima, potrebitima i bespomo�nima. Odgovornost i solidarnost - ta dva na�ela su u središtu našeg anga�mana u Ujedinjenim narodima u potrazi mira i sigurnosti, u napredovanju slobode i demokracije, zaštite ljudskih prava, ja�anju odr�ivog razvoja, uva�avaju�i me�unarodno pravo, osiguranje jednakosti i socijalne pravde i promicanja vladavina prava – poru�io je hrvatski premijer sa govornice na East Riveru.
Milanovi� je naglasio da se ove godine obilje�ava 20. obljetnicu �lanstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima.
"UN je odigrao va�nu ulogu u borbi naše zemlje"
– Zahvalni smo UN-u jer je odigrao va�nu ulogu u borbi naše zemlje za politi�ku samostalnost, me�unarodno priznanje i puni teritorijalni integritet. Mi njegujemo velika o�ekivanja od Ujedinjenih naroda. Kao svjetionik multilateralizma, oni pru�aju samo op�i okvir za pronala�enje zajedni�kih rješenja u me�unarodnim krizama i trenutnim izazovima. No, moramo se zapitati: Je li UN-a u�inio dovoljno? I što mo�emo u�initi zajedno kako bi poboljšali naš u�inak? S jedne strane, mi podr�avamo UN-ov proces reformi s ciljem poboljšanja njegove odgovornosti, u�inkovitosti, djelotvornosti i transparentnosti. Ujedinjeni smo ja�i nego sami. No, dopustite mi naglasiti jednu stvar. Ako svaka od naših zemalja postaje sve više demokratska, više razvijena, stabilnija i odgovornija, naša udru�ena snaga �e rasti eksponencijalno".
Milanovi� je zaklju�io da se ovogodišnja tema op�e skupštine UN-a - rješavanje me�unarodnih sporova mirnim putem - nalazi se u samoj biti Ujedinjenih naroda.
– UN je osnovan za to, kako bi se sprije�ili ratovi i sa�uvao mir. Mi visoko cijenimo instrumente preventivne diplomacije, posredovanje i rješavanja sporova drugim mirnim putovima. Konkretno, vidimo vrijednost u djelovanju Me�unarodnog suda pravde, Stalnog suda i drugim postoje�im institucijama za arbitra�u. Mi smo to u�inili sami. Dogovorili smo se da riješimo grani�no pitanje s našim susjedom Slovenijom kroz arbitra�u. Me�utim, moramo shvatiti da se, u dugim procesima, mir ne mo�e nametnuti strankama u sporu. Svaka situacija ima svoj tempo i dinamiku. No, to ne bi trebalo biti izgovor za nedostatak istinskog truda. Štoviše, bez temeljitog rješavanja problema, ne mo�e biti mjesta za istinske procesa pomirenja. U tom smislu, ohrabruju�e je podrška za mirno rješavanje problema i sukoba dolazi s mnogih strana svijeta, pogotovo iz onih zemalja koje su se u nedavnoj prošlosti odlu�ile za korištenje vojnih sredstva za rješavanje sporova sa svojim najbli�im susjedima."
'Odlu�no se suprotstavljamo svakom obliku nasilja i represije'
Ova godina je bila, rekao je Milanovi�, posebno nesretna u smislu u�inkovitosti UN-a u podru�ju prevencije sukoba, posredovanja i zaštiti civila.
– Svjedoci smo stravi�nih doga�aja i tisu�e civilnih �rtava izlo�enih teškim brutalnostima oru�anih snaga i paravojnih skupina. Nedostatak jedinstvene akcije protiv najte�ih kršenja Povelje UN je duboko zabrinjavaju�i. Mi se odlu�no suprotstavljamo svakom obliku nasilja i represije. U tom smislu, sna�no osu�ujemo nedavno ubojstvo veleposlanika Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava u Libiji. Ljudi dolaze iz razli�itih kultura, tradicija pravnih, povijesnih pozadina i oblika vlasti. Ali nasilje nikada ne mo�e biti prihvatljiv odgovor na slobodu govora – rekao je Milanovi�.
Hrvatski premijer je poru�io da je va�no zadr�ati visoku me�unarodnu pa�nju nad doga�ajima u Siriji. Hrvatska �e uskladiti s EU svoju poziciju oko situacije u Siriji.
– Vidimo potrebu za brzu akciju na dva fronta. Neposredni prioritet je da se zaustavi gubitak �ivota na obje strane u sukobu, treba pru�iti humanitarnu pomo� i pomo� sirijskim ljudima te podr�ati planove za ekonomsku i politi�ku stabilizaciju zemlje. Oru�ani sukobi samo �e pogoršati patnju i ote�ati mirno rješenje teške krize. Osim toga, moramo ostati predani u podr�avanju politi�ke tranzicije koja bi odgovarala demokratskim te�njama sirijskog naroda. Rješavanje ove krize je naša zajedni�ka odgovornost. Stoga, mi pozivamo na poštivanje me�unarodnog prava, osobito me�unarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava i prava izbjeglica. Nema mira bez pravde, i nema pravde bez vladavine prava i bez borbi protiv neka�njivosti. Mi podr�avamo pojmove ljudske sigurnosti i odgovornosti za zaštitu, njihovu provedbu, kao i njihovo poboljšanje kroz otvoren i konstruktivan dijalog unutar okvira UN-a. Hrvatska tako�er podr�avaju rad Me�unarodnog kaznenog suda. Bez sumnje, postoje dovoljno alata na raspolaganju za spre�avanje sukoba. Ostaje pitanje ho�emo li i mo�emo li skupiti dovoljno snage i riješiti ih?"
Milanovi� je poru�io kako je Sirija najnoviji i najmarkantniji primjer koji pokazuje da postoji potreba za ve�om ulogom preventivne diplomaciju i posredovanja u ranoj fazi sukoba.
Pravovremena prevencija je klju�na za uspješno rješavanje sukoba
– Što se kasnije anga�iramo, više smo podijeljeni. Pravovremena prevencija je klju�na za uspješno rješavanje sukoba. Prevencija je nu�na za borbu protiv drugih prijetnji koje destabiliziraju zemlje i društva. Dopustite mi da vam ka�em jedan primjer. Ako je zemlja prisiljena boriti se protiv korupcije kroz provedbu zakona i pravosu�a, to je obi�no znak da je prekasno, da je korupcija ostavila trag i oštetila društvo. Naš cilj je da ulo�imo napore u izgradnji društva u kojem je korupcija endemska pojava. Društvo u kojem �e izabrani du�nosnici u vladinim strukturama pokazati odgovornost prema javnom radu, što pak poti�e gra�ane da odbace korupciju u svakodnevnom ponašanju. Kad �elnici poka�u pozitivan primjer, ljudi imaju tendenciju da ih slijede. To je ujedno i razlog zašto, na razini UN-a, pru�amo našu punu podršku u provedbi, širem prihva�anju i univerzalizaciji me�unarodnih pravnih instrumenata o neširenju, kontroli naoru�anja i razoru�anju, borbi protiv terorizma i spre�avanju korupcije. U tom kontekstu, mi smo razo�arani da je nedavna konferencija o Ugovoru o trgovini oru�jem nije bila u mogu�nosti zaklju�iti svoj rad. Postizanje konkretnih dogovora prema mogu�em donošenju tog Ugovora ostaje obveza za cijelo �lanstvo UN-a "
Milanovi� je u govoru rekao da " je globalna ekonomska kriza u kombinaciji s u�incima globalizacije pridonijela porastu nepovjerenja u sposobnost politi�kih lidera da donesu potrebna rješenja". To zahtijeva ve�u odgovornost, bolje upravljanje i ja�u suradnju izme�u dr�ava, civilnog društva i privatnog sektora. Vlada Republike Hrvatske je napravila zna�ajan napredak da pribli�i svoj rad gra�anima i da budemo više transparentniji. Naša je Vlada postala aktivnija u podru�ju fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, informacijske tehnologije, i uklju�ivanja civilnog društva. Mi �emo sa zadovoljstvom ugostiti drugi europski Outreach i pru�iti podršku Sastanku Inicijativnog odbora 4. i 5. listopada. 2012 u Dubrovniku, gdje o�ekujemo razmjenu najboljih praksi i daljnje poticanje suradnje izme�u vlade i organizacija civilnog društva."
Iskustvo naše zemlje dijelimo sa zemljama u regiji
Hrvatska je do�ivjela veliki, ali uspješan politi�ki, ekonomski i društveni prijelaz u prili�no kratkom vremenskom razdoblju. Iz tog razloga, mi imamo posebno razumijevanje i iz prve ruke i iskustvo u stvaranju mira, sigurnosti i promicanju i zaštiti ljudskih prava. Danas iskustvo naše zemlje dijelimo sa zemljama u regiji jugoisto�ne Europe, kao i sa zemljama koje izlaze iz krize, gdje je naše postkonfliktno iskustvo osobito va�no. Hrvatska je trenutno zamjenik predsjedavaju�eg Komisije za izgradnju mira. Moja zemlja spremna preuzeti svoju odgovornost za stvaranje boljih mehanizama u postizanju mira. Osim toga, trebamo bolju ukupnu koordinaciju, planiranje i financiranje. Hrvatska se ve� pridru�ila CAPMATCH inicijativi, dizajniranoj za rješavanje sukoba u pogo�enim zemljama, nude�i našu pomo� u razli�itim podru�jima stru�nosti ste�enih kroz vlastite politi�ke tranzicije, u postkonfliktnoj rehabilitaciji i jedinstvenom procesu pristupanja Europskoj uniji."
Milanovi� je zaklju�io da je "promicanje i zaštita ljudskih prava na univerzalnoj razini ostaje jedan od temelja UN uloge u svijetu" te poru�io da je nastavak rada Vije�a za ljudska prava od najve�e va�nosti.
– Mi posebnu pozornost posve�ujemo kontinuiranom poboljšanju temeljnih ljudskih prava �ena i djevojaka u razli�itim postkonfliktnim društvima. �ene i djeca nemaju vojske kako bi ih zaštitili ili sindikate da pregovaraju u njihovo ime. Osna�ivanje �ena i njihovo puno i ravnopravno sudjelovanje u društvima su preduvjeti za sigurnost, ekonomske prilike, u�inkovito upravljanje i društveni razvoj. Hrvatska �e tako�er nastaviti sa svojim aktivnim doprinosom u radu UN-a foruma za ljudska prava,posebice zaštiti prava ranjivih �lanova društva, kao što su LGBT osobe, promicati moratorij na primjenu smrtne kazne i pravo na prigovor savjesti za vojnu slu�bu. Hrvatska je �vrsto posve�ena razvojnim procesima, posebice u podru�ju obrazovanja i ravnopravnost spolova.
Dakle, Hrvatska pozdravlja pokretanje "Obrazovanje First" inicijative glavnog tajnika.
– U NATO savezu smo od 2009. godine, a Hrvatska �e idu�e godine postati 28. �lanica Europske unije. Naš me�unarodni anga�man je vidljiv i jak. Hrvatska je aktivni sudionik mirovnih misija UN-a i zahvaljujem se našim �enama i muškarcima koji su riskirali svoje �ivote za op�e dobro. Mi smo pru�ili zna�ajne doprinose me�unarodnim naporima za stabilizacijom Afganistana. "Dopustite mi naglasiti da Hrvatska visoko cijeni ulogu koju EU ima u UN-u kao zna�ajan i pozitivna snaga iza niza inicijativa. U isto vrijeme, za Hrvatsku, proces pristupnih pregovora s EU je prvenstveno vje�ba u izgradnji institucija i dr�avne tranzicije. Perspektiva �lanstva u EU je pokazala da se glavni motivator i generator za društvenim i politi�kim reformama. �elimo našim susjedima u jugoisto�noj Europi da budu uspješni na tom putu.
Samo zdravi ljudi mogu oblikovati zdravo i progresivno društvo
Mi ne namjeravamo preuzeti mentorski ulogu u regiji, ali spremni smo podijeliti naša iskustva i doprinijeti konstruktivno reformama u susjednim zemljama na temelju demokracije i europskih vrijednosti. Mirna i prosperitetna jugoisto�na Europa je u hrvatskom strateškom interesu. To me podsje�a na jedan citat dr. Andrije Štampara, �ovjek koji je osnovao Svjetsku zdravstvenu organizaciju, koji je jednom rekao: "Svi ljudi, bez obzira na to jesu li bogati ili siromašni, imaju pravo biti zdravi! "Sla�em se. Samo zdravi i samouvjereni ljudi mogu oblikovati zdravo i progresivno društvo. Dame i gospodo, to je naša primarna odgovornost, individualno i kolektivno, da izgradimo takav svijet i ostavimo ga svojoj djeci – rekao je na kraju govora premijer Milanovi�.
Izvor: Ve�ernji list, autor Jadranka Jureško Kero/VLM/New York
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
