Radi�evo politi�ko sazrijevanje me�u �eškim seljacima
�eški dom u Kon�anici
Krajem 2011. �eška beseda Kon�anica i Povijesno vije�e Saveza �eha obilje�ili su 140. godina od ro�enja i 110.godina od dolaska Stjepana Radi�a u selo Kon�anicu kraj Daruvara. Iako je cijela obitelj Radi� u selu �ivjela relativno kratko, oko tri i pol mjeseca, na prijelazu 1901. i 1902. godine, svejedno se dostojno proslavio njegov boravak u ovom �eškom selu. Prire�en je kulturno-umjetni�ki program i otvorena izlo�ba o Stjepanu Radi�u. Do sada se o njegovom boravku u Kon�anici nije detaljnije pisalo, ali sre�om u arhivima u Zagrebu i Pragu se �uvaju pisma koje je Radi� dobivao ili slao iz Kon�anice, pa je ova godišnjica bila idealna prilika za istra�ivanje njegovog boravka u selu.
Stjepan Radi� je u selo došao sredinom mjeseca prosinca 1901., na poziv svog velikog prijatelja, veleposjednika Josipa K�epelke.
Radi� se za svog boravka na selu bolje upoznao sa �ivotom seljaka, te se upoznao s njihovom teškom situacijom i problemima sela. Još za svog boravka u �eškoj spoznao je da tamošnje politi�ke stranke seljaku pridaju dosta pa�nje, što u Hrvatskoj nije bio slu�aj. Valjda je njegov boravak u Kon�anici i upoznavanje s problemima sela pridonio stvaranju programa za osnivanje Hrvatske pu�ke selja�ke stranke.
K�epelka i Radi� su se zbli�ili nekoliko godina ranije, kad se Radi� domogao bjelovarskog zatvora zbog toga što je zajedno sa studentima zagreba�kog sveu�ilišta zapalio ma�arsku zastavu. Šime Mazzura, zastupnik u Hrvatskom saboru i pravnik koji je branio okrivljene studente, poslao je Radi�u u bjelovarski zatvor pismo u kojem ga obavještava da se veleposjednik K�epelka iz Kon�anice obvezao da �e s 20 forinti godišnje pomagati studentima koji su zbog paljenja zastave izba�eni s fakulteta. Tako�er je Radi�u pomagao za vrijeme njegova školovanja u Parizu 1898. O ovom doga�aju Radi� je pisao sljede�e: ,,Još dok bijah u bjelovarskom zatvoru, g. 1896. poslao mi je dr. Mazzura pismo, u kom veleposjednik Josip K�epelka iz Kon�anice preuzimlje moje školovanje na se. I uistinu svojom ponukom poslao mi je u svemu znatnu svotu od 80 forinta. Me�u svojim spisima �uvam sve kupone i listove, koje se ti�u moga školovanja i na koje ne mogu ni pogledati bez ganu�a i zahvalnosti.“
Josip K�epelka
Tko je uop�e bio Josip K�epelka? Rodio se u Kon�anici i bio je dijete �eških doseljenika. Njegov otac Ivan, in�enjer po struci i trgovac, doselio se iz �eške T�emošnice šezdesetih godina 19. stolje�a, za vrijeme najve�eg vala doseljavanja �eha u okolicu Kon�anice. Josip je imanje naslijedio od oca i ubrzo ga proširio i stekao veliko bogatstvo. Bio je najve�i veleposjednik u okolici, vlasnik mlina,vinograda i pecara, te je izvozio drvene trupce u Ma�arsku i �ešku. Bio je pokreta� gospodarstva u selu i veliki mecena. Njegovom zaslugom je u Kon�anici 1898. osnovana Prva hrvatsko-slavonska selja�ka štedna i pripomo�na udruga, prva selja�ka zadruga na tlu Hrvatske, te jedna od najstarijih parnih mljekara u Hrvatskoj, osnovana godinu dana kasnije. Upravo njegovim zalaganjem je selo po�etkom 20. stolje�a bilo jedno od najrazvijenijih u Slavoniji. Bio je prvi �eh koji je izabran u Hrvatski sabor, kao �lan Hrvatske pu�ke napredne stranke.
Josip K�epelka bio je pokreta� gospodarstva u selu i veliki mecena. Njegovom zaslugom je u Kon�anici 1898. osnovana Prva hrvatsko-slavonska selja�ka štedna i pripomo�na udruga, prva selja�ka zadruga na tlu Hrvatske, te jedna od najstarijih parnih mljekara u Hrvatskoj.
Poslije višegodišnjeg boravka u Pragu, u kojem se o�enio Pra�ankom Marijom Dvo�ákovom, Radi� se s obitelji, zbog svog pisanja za oporbene i radikalne novine, morao odseliti u Zemun.
Pismo Josipa K�epelke Stjepanu Radi�u od 16. velja�e 1901.
K�epelka je u pismu od 16. velja�e 1901. Radi�u u Zemun napisao: ,,Velecijenjeni prijatelju! Vaš brzojav primio sam nalaze�i se u Kaniškoj Ivi kod Garešnice pred izbore kao kandidat. Od ovud poslao sam po Vas kola k vlaku kojim ste imao i�i u Banovu Jarugu, nu na moju �alost primio sam s druge strane od moje �ene po posebnom tekli�u nemilu vijest. Mi smo sada bili od nedilje u Zagrebu preko ovih sve�anosti, pa smo mislili i Vas tamo na�i, jer je nešto u toj nerazumljivoj brzojavki spomenuto; nu Vas nije bilo, pa Vam stoga u brzini pišem. Do�ite radi naše stvari, biti �ete nam veoma dobro došli. Pod konac mjeseca dolazi nam u posjete jedan prijatelj �eh, sada ravnatelj cukrovara u Italiji, koji se �eni 24. ovog mjeseca sa jednom ljepom Pra�ankom, pa polaze ku�i preko Kon�anice i tu �e se koji dan zadr�ati. Bilo bi mo�da milostivoj g�i suprugi ugodno sastati se sa zemljakinjom, koja je dapa�e iz njezina rodna mjesta. Nastojte stoga da se pod konac mjeseca uznemognete doseliti i bez predhodnog dogovaranja i pregledavanja. U to ime primite svi pozdrav a milostivoj g�i. rukoljub od Vašeg odanog Josipa Krepelke.“
Radi� se tada još nije odlu�io za dolazak u Kon�anicu, ali je nešto kasnije iz Praga pisao supruzi Mariji da �e se po�etkom srpnja s K�epelkom na�i u Pragu i da ovoga puta njegov prijedlog ne�e odbiti. Pretpostavlja se da su se upravo na ovom sastanku dogovorili o preseljenju iz Zemuna.
Sljede�e pismo je K�epelka poslao Radi�u u Zemun 18. listopada 1901.
,,Vrlo štovani prijatelju! Cijenjeni Vaš list primio sam. Rado prihva�am Vašu odluku, da se sa ovim krajem �elite pobli�e upoznati, pa Vam nu�am u tu svrhu na godinu dana bezplatan stan za dvije osobe. Vaša namisao sa pu�kim predavanjem gospodarske i politi�ko odgojne naravi za odrasle dala bi se ovdje uspješno provesti uz dobru volju, ali �eška škola ne. Naši �esi u okolici nikada nisu ni tra�ili niti �eškog u�itelj a niti �eške škole, a to je znak, da za sebe kao posebnog naroda �lanove ništa netra�e, ve� da se s Hrvatima stopiti �ele. Za drugo pako seljaci nešalju redovito djecu niti u pu�ku školu a kamoli, da bi htjeli slati je u privrednu školu. �eške inteligencije a niti druge ovdije nema, izim ob�anskog �inovnika, u�itelja i vlastelinskog �inovnika. Ako Vam je mogu�e ali bez štete za Vaše zvanje proboraviti godinu dana u ovom kraju, tada Vas od srca pozdravljam. Obskrba tj. dobra koštala bi Vas 15 for. za svakoga; -poku�stvo potrebito nalazi se u sobama a ogrijev je vrlo jeftin. Podvorbu bi dobili za 1 for. mjese�no, pa bi sa 35 forinti mjese�no mogli cielu potrebu pokriti. O Vašem mijenju, da bi valjali ovdašnje �ehe sa �eškom sviesti odgojiti sporazumili bi smo se ovdije, pa bi prisustnost Vaša i cijenjene gospo�e supruge bila od nemale radosti za mene i moju suprugu, koja je tako�er �eška. U ku�i mi govorimo �eški a tako i cielo selo do jednoga, a u okolici imade polovica �eha cieloga pu�anstva, samo što ti �esi nemogu dobiti pravo glasa radi dr�avljanstva austrijskog a ne znadu si izgoniti ugarsko hrvatsko dr�avljanstvo… Ako Vas dakle boravak u selu nebi prie�io u Vašem knji�evnom radu, biti �e nam veoma milo, ako se za Kon�anicu odlu�ite. Primite srda�an pozdrav a g�i suprugi molim izru�ie moj rukoljub, te se brzo javite. Vas odani Josip Krepelka.“
U dopisu koji su supru�nici K�epelka poslali u studenom 1901. obitelji Radi� opisuju ku�u i uvjete u kojima �e Radi�evi �ivjeti.
,,Velecienjeni prijatelju! Primio sam Vaš mili list od 18. ovog mjeseca, te mene i moju suprugu veseli od srca što ste odlu�ili do�i. Naši pra�ki gosti do�i �e 28.,a ostati �e samo dva dana, stoga gledajte da i Vi do�ete najdulje 29.-tog ranim vlakom u Daruvar. U tu svrhu morali bi oti�i iz Zemuna 28. oko pet sati popodne. Da znate što si sa sobom morate uzeti, evo Vam opisa stana i stvari, koje Vam stoje na uporabu: Dvie sobe 5 metara u kvadrat, u jednoj prema dvoru le�e�oj nalazi se mali štednjak, 1 hodnik 2+2 metara. U sobama nalaze se dva ormara, dva kreveta, dva stola, jedan kanape, jedan ormar za knjige, 1 umivaonik, posteljina, slike. Stan taj nalazi se u mojoj staroj ku�i, sto koraka od mojega stana. U dvoru te ku�e stanuje jedna �ena, koja �e Vas poslu�ivati. Trebat �ete nu�no kuhinjsko posu�e, rublje za postelje, a i poplune uzmite eventualno sa sobom, jer ovi tamo nalaze�i se nisu više novi. Ništa mi ne�e smetati, ako budete makar dvie godine godine taj stan rabili, pa si prema okolnostima izvolite udesiti…. Primite srda�an pozdrav zajedno sa Vašom milostivom gospo�om suprugom od Vaših iskreno odanih Julie i Josipa Krepelke.“
Koji su uop�e razlozi Radi�evog doseljavanja u Kon�anicu? Sigurno je da nije došao samo zbog prijateljstva s K�epelkom. U Zemunu je Radi� bio dopisnik za strane oporbene novine, �esto je bio pra�en od strane policije i nije si više mogao dozvoliti da se ponovno domogne zatvora. Naime, izdavanje knjiga i pisanje �lanaka za �asopise i novine bili su jedini izvor prihoda za obitelj. Isto tako obitelj �e �ivjeti bli�e Zagrebu gdje se u budu�nosti planira stalno naseliti. Tako�er, 1902. odr�at �e se izbori za Hrvatski sabor, a odlu�eno je da Radi� agitira za oporbu u nedalekoj Podravini, zbog �ega se ponovno, ovog puta kratkotrajno domogao zatvora.
Marija i Stjepan Radi� s k�erkom Milicom
Kona�no se cijela obitelj sredinom prosinca doselila u Kon�anicu. Radi� se za svog boravka na selu bolje upoznao sa �ivotom seljaka te se upoznao s njihovom teškom situacijom i problemima sela. Još za svog boravka u �eškoj spoznao je da tamošnje politi�ke stranke seljaku pridaju dosta pa�nje, što u Hrvatskoj nije bio slu�aj. Valjda je njegov boravak u Kon�anici i upoznavanje s problemima sela pridonio stvaranju programa za osnivanje Hrvatske pu�ke selja�ke stranke.
Vrlo su ga zanimala ovdašnja seoska djeca koja su od ranog jutra vodila krave na ispašu, pa nisu dolazila u školu na vrijeme. Ova spoznaja pridonijela je Radi�evoj konstataciji da djeca u �eškoj nisu nepismena, a da ih u Hrvatskoj ima na desetke tisu�a, ili idu�a tvrdnja da je najve�i neprijatelj hrvatskog obrazovanja – krava. Seljacima je objašnjavao koje su prednosti njihovog u�lanjenja u selja�ku zadrugu, prvu takve vrste na tlu Hrvatske. Tako�er se upoznao s prvim pokusima industrije na selu, odnosno mjesnom mljekarom i sirarnom koja je od seljaka iz okolice odkupljivala i prera�ivala mlijeko. Svoje proizvode izvoze u Njema�ku, �ešku, Austriju, Zagreb i Dalmaciju, a nemaju ih dovoljno da zadovolje cijelo tr�ište. Spoznao je da bi ovakvo napredno mljekarstvo pomoglo i sto�arstvu, trgovini pa i u prizvodnji ba�ava u kojima se sir i mlijeko izvoze. Po�alio se na nesposobnost Poljodjelske banke koja bi trebala podr�ati ovakve projekte.
Za vrijeme svog boravka, Radi� je o �esima pisao u �eške novine Osv�ta, �eská revue i Slovanský p�ehled u kojima piše o �ivotu �eha u Hrvatskoj i isti�e njihovu radišnost i naprednost. �lanke iz Kon�anice je slao i za Dom i Vienac te Rije�koj dioni�koj tiskari i Matici hrvatskoj s kojom je pregovarao o izdavanju knjige Djevoja�ki sviet, �iji je predgovor i prijevod s �eškog jezika po�eo pisati upravo u Kon�anici. Krajem 1901. Radi� odlazi u Zagreb na zasjedanje studentske i mlade hrvatske inteligencije, kako piše ,,droncaju�i se cijeli dan bez filira u d�epu, neznaju�i dali �e jesti ni gdje �e spavati.“ O svojoj lošoj financijskoj situaciji po�alio se i bratu Anti. Spominje da se prehladio idu�i u Daruvar po ludom vremenu, da nema ni ,,šprajne“ drva, ni trunu brašna, ni mrva hljeba u ku�i. Sre�om, jedan seljak je dovezao iz oduševljenja pola vozi�a drva te je zamolio lokalnog trgovca da mu robu da na dug. Prili�no je nejasno zašto mu i ovog puta, kao nebrojeno do sada, njegov doma�in K�epelka nije pomogao. Radi� dalje spominje bratu da bi se rado preselio u Sisak ili Zagreb gdje bi lakše slao tekstove.
To se i ostvarilo kad je na zahtjev prijatelja iz obnovljene Hrvatske misli 1. o�ujka 1902. preselio iz Kon�anice, umjesto u Sisak, u Zagreb te je postao tajnik saborskog kluba sjedinjene oporbe. Sam Radi� izjavio je da nije više mogao �ivjeti izvan kulturnog i politi�kog središta Hrvatske.
S vremenom su odnosi izme�u Radi�a i K�epelke zahladili. Naime, K�epelka je nov�ano potpomagao izdavanje knjige Slovanská politika u Habsburské monarchii koja je tiskana u Pragu 1906., a u kojoj se Radi� okre�e austro-ugarskoj politici. Kada je K�epelka uvidio negativne kritike koje su Radi�u uputili �eški naprednjaci, s Radi�em se politi�ki razišao. Postoje neprovjereni dokazi da je Radi� K�epelki prikazao la�ni sadr�aj knjige. Svejedno je Radi� još nekoliko puta dolazio kod K�epelke.
Boravak Stjepana Radi�a u Kon�anici uvelike je pridonio razvoju poljoprivrede i seoskog gospodarstva u selu. Radi� je time dokazao da je velik �ovjek i još ve�i prijatelj �eha.
Izvor: Susreti, glasilo Hrvatsko-�eškog društva, autor Davor Ambroš
Za portal priop�io: Marijan Lipovac
PS:
Posjetite �etvene sve�anosti u Kon�anici !!!
Ovogodišnje �etvene sve�anosti - Do�ínky odr�at �e se u Kon�anici 14. srpnja.
Na sjednici organizacijskog odbora formirani su pojedina�ni pododbori i definiran jednodnevni kulturni program.
Priprema se Staro�eški sajam, �etvena povorka, izlo�ba o Do�inkama u Kon�anici, središnji folklorni program i pu�ko veselje.
U programu �e nastupiti oko tisu�u sudionika iz 30 �eških beseda. Organizatori �etvenih sve�anosti Savez �eha i �eška beseda Kon�anica zatra�it �e pokroviteljstvo od Ministarstva kulture. Supokrovitelji su: Savjet za nacionalne manjine, Ministarstvo turizma, �upanija bjelovarsko – bilogorska, Op�ina Kon�anica i Turisti�ka zajednica Daruvar – Papuk.
Pripreme su po�ele, izjavila je predsjednica �eške besede Kon�anica Alenka Prhal.
(Text: Lenka Lali�, Preuzeto sa internet stranica Radio-Daruvara: www.radio-daruvar.hr)
Do�ínky
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
