Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

POPLAVA ENGLESKIH NAZIVA ISTISNULA HRVATSKI JEZIK IZ ULI�NIH IZLOGA

Sve strano vi�e nam vrijedi,
kao da se stidimo �to smo Hrvati i �to �ivimo u svojoj zemlji

Ono što mene boli je to vje�no hrvatsko poni�avanje samog sebe, taj osje�aj manje vrijednosti. Ponekad se �ini da bolji odnos prema hrvatskome i poštivanje ustavne odredbe o hrvatskom jeziku imaju iz EU negoli mi sami, ka�e Dunja Brozovi�.

Pripremaju�i se za veliku ro�endansku zabavu, otišli ste u 'gift shop', da kupite dar slavljeniku, sebe ste u 'vintage second hand shopu' po�astili retro košuljom, a potom ste se zaputili do obli�njeg 'beauty centra' gdje ste dotjerali svoj izgled. Na putu do ku�e svratili ste do 'tobacco and newsa' po novine, a glad vas je odvukla do obli�njeg fast fooda i bakeryja. Okrijepili ste se �ajem u 'coffee & tea houseu', te putem bacili oko na izloge music shopova, raznih drugih shopova na �ijim izlozima je istaknut natpis 'sale'. A došavši u pogrešno radno vrijeme pred svoju omiljenu prodavaonicu slastica, naišli ste na vratima natpis 'Sorry, we're closed'.

Zašto je pekarnica postala - bakery

Ni po �emu ne mo�ete zaklju�iti da se radnja ove kratke pri�ice odvija u Hrvatskoj, to�nije u centru Zagreba, koji je, baš poput svih drugih gradova u Lijepoj Našoj, preplavljen nazivima na stranom, uglavnom engleskom jeziku.

Sve one koji ve� godinama upozoravaju na taj problem, obi�no se proziva lingvisti�kim �istuncima, paranoi�nim nacionalistima ili pak zaguljenim, ograni�enim besposli�arima koji su 'zapeli u vremenu'. Svima je jasno da je engleski jezik poslovne komunikacije, a jednako tako smo svi svjesni �injenice da je jezik '�iv' i da se neprestano mijenja. Me�utim, u Hrvatskoj je slu�beni jezik još uvijek - hrvatski. Zašto je onda pekarnica odjednom postala - bakery, a neka suvenirnica ili pak poklon galerija pretvorena u - gift shop? Time se, tvrde jezikoslovci i drugi stru�njaci, krše ustavne odredbe o hrvatskom jeziku kao slu�benom jeziku u Republici Hrvatskoj.

U zakonu o trgova�kim društvima postoji, naime, odredba kako naziv obrta mora biti istaknut na hrvatskom jeziku, no mo�e i na stranom jeziku, ukoliko je tako�er istaknut i hrvatski naziv. Tako�er, mogu se koristiti mrtvi jezici - latinski ili gr�ki. Ime tvrtke na engleskom jeziku mo�e se tolerirati ukoliko je rije� o stranom vlasniku, odnosno ukoliko postoji strani lanac trgovina. Me�utim, danas hrvatske rije�i polako iš�ezavaju pred dominantnim stranim nazivljem. Pa nije valjda da se sramimo vlastita jezika?

Ta je tema, ka�e Dunja Brozovi� Ron�evi� iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, izrazito aktualna, pogotovo sad, kad je ministar Jovanovi� ukinuo Vije�e za normu hrvatskog standardnog jezika, dok Hrvatska grabi ka skutima Europske unije. Nije joj jasno zašto je vije�e ukinuto, jer razlozi zbog kojih je utemeljeno nisu nestali. Dapa�e, ona smatra da su u sadašnjem trenutku ti razlozi osobito aktualni, pogotovo stoga što je jedna od zada�a Vije�a bila voditi skrb o hrvatskom jeziku s obzirom na proces integracije Hrvatske u EU.

Je li Ministarstvo omaškom ispustilo rije� - hrvatski??

- Vije�e je tu u�inilo veliki korak, utemeljilo je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje program Struna, koji hvala bogu, financira Hrvatska zaklada za znanost i on jako dobro funkcionira. Mislim da je to jedno od bitnih postignu�a Vije�a. Re�eno je kako je Vije�e politi�ko tijelo, što je sasvim neto�no. Ima još jedna stvar, a iskreno se nadam da je rije� o omašci. Naime, u priop�enju koje je Ministarstvo izdalo o ukidanju Vije�a za normu hrvatskog standardnog jezika, re�eno je kako bi skrb o hrvatskom jeziku trebao voditi Institut za jezik i jezikoslovlje! Ja se iskreno nadam da je samo omaškom iz slu�benog imena Instituta koje je upravo to Ministarstvo i osnovalo, izostavljena rije� - hrvatski. To nitko nije primijetio, nitko na to ne reagira. Nadam se da je rije� o omašci i da se ne�e ponovno biti Zavod za jezik, kao što se dugo godina zvao, prije negoli se smio utemeljiti pod hrvatskim imenom - ka�e Dunja Brozovi�.

Reagiralo se puno puta, zbog sve brojnijih natpisa na stranom jeziku, jer rije� je o ustavnom kršenju ustavne odredbe o hrvatskom jeziku kao slu�benom jeziku RH. Nije problem, ka�e D. Brozovi�, da natpisi budu dvojezi�ni. Me�utim, ne mo�e se dopustiti da natpis bude isklju�ivo i samo na engleskom.

- To je neprimjereno! Trgova�ki sud RH to bi trebao sprije�iti, me�utim, ništa se ne doga�a. A zašto? Zato što nemamo Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika koji je gospodin Lesar uputio u saborsku proceduru. I ja sam radila na prijedlogu zakona i on, naravno, nije prošao. Kolega Lesar ga je zapravo pokrenuo zbog zaštite radni�kih prava, da se ne doga�a da strane tvrtke u Hrvatskoj mogu radnicima otkaze ili davati ugovore samo na engleskom jeziku. To niti jedna civilizirana zemlja ne bi dopustila. Ali mi, naravno, to dopuštamo - upozorava Dunja Brozovi�.

Pritom dodaje kako nije rije� o Zakonu o jeziku, ve� o Zakonu o slu�benoj uporabi hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji i u svim sredstvima priop�avanja. To zna�i da se mo�e nešto objaviti i na nekom stranom jeziku, ali jedino ako je i na hrvatskom.

- Ono što mene boli je to vje�no hrvatsko poni�avanje samog sebe, taj osje�aj manje vrijednosti. Ljudi se valjda stide toga da su Hrvati i da �ive u svojoj zemlji. Kao da sve što je strano vrijedi više. Ja sam za zakon koji �e to sankcionirati, pa �e �ovjek morati platiti kaznu. E, sad, ako u�ivaju u pla�anju kazni, ne znam doista na koji na�in bismo to mogli riješiti. Mo�da zatvoriti taj obrt... Ja više ne znam, ali ne bih se voljela igrati jezi�nog policajca - poru�uje Dunja Brozovi�.

Kolonijalni mentalitet Hrvata

Prema njezinim rije�ima, Hrvati imaju poreme�en odnos prema vlastitom standardnom jeziku. U tom smjeru, ka�e, svi imamo nekakav osje�aj manje vrijednosti, dok s druge strane imamo osje�aj prevelike vrijednosti tamo gdje ga ne bismo trebali imati.

- To svjedo�i o tome da još uvijek imamo kolonijalni mentalitet - zaklju�uje Dunja Brozovi�.

S druge strane, naša poznata spisateljica i nakladnica Milana Vukovi� Runji� najve�i problem vidi u - kolektivnoj nepismenosti.

- Ljudi više ne �itaju knjige, ve� novine, odnosno portale, a ve�ini naših portala strašno nedostaje lektor. Sve je prepušteno na milost i nemilost osobnoj pismenosti nekog novinara. I to je puno ve�a opasnost, jer ljudi �itaju nepismene tekstove, zaboravljaju što je to pismenost, što je to jezik, zaboravljaju pravilno govoriti i pisati. �ak neki naši vode�i ljudi, politi�ari koje svakodnevno gledamo znaju biti potpuno mutavi, izra�avaju se nekakvim krnjim re�enicama. Kod nas vlada jedna grozna, zastrašuju�a neartikuliranost i polupismenost. To je naš problem Mi bismo trebali �itati puno više, u�iti se svom jeziku da bi taj jezik �ivio eventualno barem onoliko koliko �e hrvatski narod �ivjeti. As obzirom na natalitet, ne�e nas biti predugo. No, to je ve� jedna druga tema - ka�e Milana, koju je nedavno jako uzrujala jedna reklamna kampanja za jednu poznatu �okoladu.

- Cijela Hrvatska bila je oblijepljena ljubi�astim plakatima s katastrofalnom porukom koja je glasila: 'Usudi se osjetiti radost'. To mo�da na engleskom nekako i zvu�i, ali na hrvatskom to zvu�i grozno, prijete�i. Netko tko je to prevodio, neki 'divan' copywriter je morao voditi ra�una da naš jezik to 'usudi se' do�ivljava kao prijetnju. Kad vam ka�em - usudite se pojesti sendvi�, ja vam zapravo prijetim! Tako sam se obratila zastupniku te �okolade u Beograd, ponudivši im svoje besplatne usluge koje su oni glatko odbili. A zbilja sam im se javila i rekla - evo, ja �u vam kao neki hrvatski pisac pomo�i. Ma kakvi! Mislili su valjda da ih zove neki seksualni manijak - kroza smijeh pri�a Milana Vukovi� Runji�.

Da se hrvatski jezik treba zaštititi, smatra i Igor Zidi�, koji pak, ne misli da trebamo tek strpljivo �ekati da se donese Zakon, ve� o tome valja neprestano i što glasnije upozoravati i govoriti. I dok se to pitanje nikako ne rješava, s druge strane uvode se neke, po Zidi�evu mišljenju, sasvim pogrešne promjene, poput preimenovanja Ministarstva zdravstva u - Ministarstvo zdravlja.

- Nije Ostoji� ministar niti mog, niti vašeg zdravlja. On je ministar zdravstva, što uklju�uje bolnice i sve ostalo što �ini zdravstveni sustav jedne zemlje. Ali nikako našeg zdravlja - kategori�an je Zidi�, koji isti�e da trebamo u odre�enoj mjeri strahovati za budu�nost hrvatskog jezika. Jer, gdje postoji strah, tu uvijek vlada oprez, koji funkcionira kao najbolji �uvar.

Me�utim, Igor Zidi� dodaje kako se niti nakon kona�nog donošenja tog zakona ne�emo mo�i opustiti niti bezbri�no polo�iti glavu na jastuk, jer �emo morati neprestano bockati institucije podsje�aju�i ih da trebaju raditi svoj posao.

No, Dunja Brozovi� ka�e kako nema mjesta za strah.

- Naša je zada�a uvijek ponuditi nove izraze za neke nove pojmove, rije�i. Ljudi se s time podsmjehuju, me�utim, ne znaju da hrvatski jezik ima manje od 50 posto naslije�enog slavenskog leksika. Sve drugo je na neki na�in prilago�eno ili su posu�enice iz raznih jezika i to je normalan razvoj jezika. Ono što je problem jest kada slu�bene ustanove dopuštaju nešto što vodi tome da se jezik pojednostavnjuje na na�in da se rije�i ne dekliniraju, da se pridjevi ne sklanjaju, što uo�avamo u imenima mnogih festivala. Ipak, sve dok postoje slu�bene ustanove i jasni priru�nici hrvatskoga standardnog jezika dok on se ipak podu�ava u školama, da su to samo ekscesi i da to ne mo�e ugroziti opstojnost hrvatskoga jezika - zaklju�uje D. Brozovi�, upozoravaju�i pritom na još jedan veliki problem na koji, ka�e, još nitko nije reagirao:

Srpsko-hrvatski jezik vra�a se na mala vrata

- U slu�benim obrascima ministarstva znanosti za �asopise javlja se formulacija '�lanci koji su objavljeni na jezicima bivše dr�ave'. E, mene sad zanima koji su to jezici bivše dr�ave. To se nigdje se ne spominje, to je valjda na mala vrata uvo�enje srpsko-hrvatskog ponovno kao nekakvog zajedni�kog jezika ovih prostora, što se vidi iz toga da se u Ministarstvu kulture poduprla nagrada na jezicima za koje ne treba prevoditelj. Izbjegava se re�i o kojim je jezicima rije�. Mislim, meni ne treba prevoditelj ni za engleski, francuski, ni za talijanski. ali, nije rije� o tim jezicima, ve� valjda o srpskome, bošnja�kom, crnogorskom, pa se onda izbjegava upotrijebiti termin srpsko-hrvatski pa se ka�e da se uspostavlja knji�evna nagrada na jezicima za koje ne treba prevoditelj... I evo, 20 godina nakon nestanka te dr�ave se ona ponovno uvodi u obrascima slu�benim obrascima ministarstva znanosti - upozorava Dunja Brozovi�.

Pretresaju�i tu osjetljivu temu, nismo mogli ne dotaknuti se i kolokvijalnog govora mladih koji danas 'lajkaju', 'twittaju', dru�e se na 'fejsu'... Takav novi rje�nik povezan je sa suvremenim tehnologijama i neizbje�an je dio procesa razvoja svakog jezika.

Poznata spisateljica i nakladnica Milana Vukovi� Runji� isti�e kako je jezik uvijek pomalo 'korumpiran' stranim jezicima i kako to nije ništa novo.

- Mi smo sad najviše korumpirani tom nesretnom engleštinom, što je dijelom zato što nemamo adekvatne hrvatske rije�i za neku kompjutorsku terminologiju. Niti ja sama ne znam bih li baš laptop zvala krilnik, razumijete me? Jednostavno je tako brzo išla ta tehnološka revolucija i engleski je brzo poslu�io u njezinu korist da se taj malo sporiji hrvatski jezik nije snašao - tvrdi M. Vukovi� Runji�.

I Dunja Brozovi� sla�e se s time kako je u tom slu�aju puno te�e reagirati, jer to nije slu�beni jezik. To su, ka�e, svojevrsni jezici zatvorenih grupa, razni �argoni, koji omogu�uju jednostavnu komunikaciju. Ipak, ona smatra djeca tu više rabe engleske nazive opet iz istog razloga - jer im je poreme�en odnos prema vlastitom standardnom jeziku.

- Tijekom školovanja taj odnos se ne njeguje, niti se jezik podu�ava pošteno, pogotovo u srednjim školama, u kojima se radi samo knji�evnost. A ako se i radi jezik, to se radi na tako dosadan na�in da ga, naravno, svi zamrze. To je problem našega školstva - ka�e D. Brozovi�.

Zanimljiv je podatak kako iz EU kontinuirano tra�e suradnju s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, upravo na stvaranju što kvalitetnijih prijevoda na hrvatski jezik raznih akata Europske unije.

- Ponekad imamo osje�aj da bolji odnos prema hrvatskome i poštivanje ustavne odredbe o hrvatskom jeziku imaju iz EU negoli mi sami. Va�no je da se donese Zakon o javnoj uporabi hrvatskog jezika, kao što ga imaju i sve druge zemlje. Kod nas se od toga stvara neki bauk, kao da je to nešto posebno, što uop�e nije istina, jer takve zakone imaju i Slovenija, Makedonija, Ma�arska, Francuska, Poljska.... Gotovo ve�ina europskih zemalja ima takve zakone - zaklju�uje Dunja Brozovi�, dok Milana Vukovi� Runji� dodaje to�ku na i:

- Koliko jezik mo�e toga pre�ivjeti i koliko �e ostati artikuliranih ljudi u Hrvatskoj, budemo vidjeli, kao i ho�e li dulje trajati Hrvati ili njihov jezik. Me�utim, bojim se da se u svakom slu�aju radi o jedno 100 godina, na�alost, po mojoj pesimisti�noj procjeni!

Izvor: dnevno.hr, autor �. Vu., foto Matija Vasiljevski

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.