Vjerojatno ne postoji intrigantnija, zanimljivija, tajanstvenija, zaku�astija i legendarnija uloga od one
prelijepih heroina koje su, lukavim strategijama i hrabroš�u svog domoljubnog srca, na ovaj ili onaj na�in spasile svoju zemlju, kraljevstvo ili grad. Takvim heroinama pripisuje se neopisiva ljepota,
umije�e zavo�enja, �ak i pronicljiva politi�ka ili diplomatska strategija, još od Kleopatre koja je carstvo pove�avala uz pomo� rimskih vojskovo�a, preko Judite kojoj u domoljubne svrhe nije bilo
strano odsje�i glavu vojskovo�e Holoferna.
Tu negdje, u našim okvirima, smjestila se i Karolina Belini�, udata �ena i majka troje djece, koja
je 1813. godine, povijesni dokumenti zbore, uvjerila zapovjednika britanske flote da obustavi topovsku paljbu na naš grad. Karolinu i njoj sli�ne heroine povijest pamti po više ili manje vjerodostojnim dokumentima, a kasnija predaja po romanti�nim pri�ama ili romansiranim
biografijama. Za osobama koje svojim djelima intrigiraju javnost uvijek ostaje pitanje poput našega.
Tko je zapravo Karolina Belini�, poznatija pod imenom Karolina Rije�ka?
Povijesni spisi o njezinu porijeklu i osobnom �ivotu ka�u: Karolina Belini�, ro�ena Kranjec, bila je udata �ena te majka triju k�eri, Alpine, Cattarine i Rose, koje su sve ro�ene do epizode napada engleske flote na grad. Karolina je bila udata za Andriju Belini�a, Lovranca koji je u svojstvu zapovjednika Rije�ke narodne garde i sam sudjelovao u otporu grada engleskoj floti, za što
mu je, zahvaljuju�i i pismenoj potvrdi zapovjednika Nugenta, gradski magistrat 1829. odao javno priznaje.
Karolinina povijesna uloga zapo�inje 1813., zahvaljuju�i nezavidnoj situaciji na ulazu u rije�ku luku.
Najslavnija od sviju Rije�anki, Karolina Belini�, ro�ena Kranjec, ugledala je svjetlo dana samo dvije godine nakon pada Bastille, kada su Europom pobjedonosno odjekivali zvuci Allons enfants!
Njen otac, stari i iskusni moreplovac Francesco Kranjec, koji se obogatio spretnom trgovinom i postao ugledan rije�ki gra�anin, nedugo prije toga o�enio se, kao udovac, mladom Be�ankom Anom Marijom Stolz, Karolininom majkom.
Djevoj�ica odrasta uku�i koja bijaše ispunjena bezazlenom radoš�u i smijehom brojnih njenih sestara. �ivot u takvim bogatijim obiteljima protjecao je u idili�nom spokojstvu, bez ikakvih oskudica i uobi�ajenih briga koje su tištile ve�inu siromašnijih gra�ana. Karolina je kao djevoj�ica gledala
kako u njenom rodnom gradi�u nastaje velebno i pomalo pompozno zdanje Adami�eva staroga kazališta, u koje �e, poput svojih sugra�anki, rado zalaziti, gledaju�i �ivopisne opere, komedije i koncerte gostuju�ih teatarskih dru�ina. Ne trebamo sumnjati u to da je ve� u ranoj svojoj mladosti stekla solidan odgoj, visoku ugla�enost u ponašanju i ostale plemenite manire svojstvene gra�ankama njena društvena ranga.
Prema suvremenim svjedo�anstvima �ini se da je bila i izuzetno lijepe vanjštine, da se znala elegantno odijevati, te je osim talijanskoga dobro poznavala i francuski jezik. Ve� u svojoj sedamnaestoj godini, udala se za rije�koga trgovca i brodovlasnika Andriju Belini�a (Bellinich), rodom iz Lovrana.
Dolazimo tako do sudbonosne 1813. godine, kada Rije�ani pro�ivljavaju teška razaranja tijekom engleske invazije i bombardiranja. U sveop�oj pomutnji i panici koja obuzima Rije�ane tijekom engleskoga iskrcavanja i nemilosrdna uništavanja njihova grada, jedna je mlada i hrabra �ena ipak uspjela zadr�ati prisebnost duha.
Bila je to Karolina Belini�. Izašavši iz svoje ku�e na Fiumari, ne obaziru�i se na vlastitu pogibelj i odijelivši se od obitelji, otputila se hrabro engleskome �asniku Freemantleu koji je rukovodio tim razaranjima i odlu�ila izmoliti ga da obustavi zapo�ete operacije sve do novih zapovjedi svojega pretpostavljenoga zapovjednika.
Karolina je krenula kroz neprijateljske redove do engleskoga komodora koji se nalazio kod jedne baterije nedaleko od središta grada i zatra�ila da bude primljena. Bila je odjevena u crnu
dekoltiranu haljinu. Britanskom se visokom �asniku obratila na francuskome, iznose�i mu ukratko �alosne �injenice u kojima se našao njen grad i usrdno ga mole�i da pomogne njenim sugra�anima u tako teškome �asu.
Iskusni ratnik, o�ito potresen njenom iskrenoš�u i srda�nom otvorenoš�u, obe�ao joj je da �e poštedjeti grad i obustaviti svaki neprijateljski akt protiv privatne imovine, te je odmah odaslao
svoga �asnika do majora Hostea, s nare�enjem da ne produ�uje s devastacijom luke. Na taj na�in mnogima su spašeni brodovi, pošte�ena je i druga vrijedna imovina, a grad sa�uvan od ve�ega razaranja. Tre�i dan divizija engleske flote otplovila je i bombardirala susjedni Bakar.
U tom hrabrom podvigu Karolininu ima ne�ega mitskoga. Pojavljuje se ona odjednom, okru�ena dimom pale�i i smradom baruta, usred sveop�e pomutnje. Moderna je to, osviještena i hrabra gra�anska osloboditeljica, utjelotvorenje slobode. Pa ipak, za razliku od Delacroixove Slobode, obna�ene djevojke s bajunetom u lijevoj i barjakom u desnoj ruci, koja kora�a preko pariških barikada i gomile leševa, naša Karolina nije revolucionarka ve� imu�na mlada gra�anka koja svojim šarmom posti�e ono što drugi mogu riješiti jedino krvavim oru�anim sukobom.
Pitanje koje nam se samo po sebi name�e glasi: tko je zapravo ta bidermajerska dama i kako se uop�e moglo dogoditi da upravo ona, dotad anonimna �ena, odjednom postane klju�nom osobom koja sudbonosno utje�e na povijesna zbivanja? Nije li u tome kakvu ulogu mogla odigrati �injenica da su joj otac i brat obnašali du�nost britanskih vicekonzula u Rijeci?
Što se zapravo dogodilo izme�u Karoline i engleskoga zapovjednika? Kako je to�no tekao njihov
razgovor? Da li je Englez tra�io od ove hrabre �ene kakvu protuuslugu? Je li Karolina pristala? O svemu tome teško da �emo ikada nešto i doznati. Ono što nas najviše mo�e za�uditi jest �injenica da u suvremenim izvještajima o Karolini nitko izri�ito ne govori. Jesu li njeni sugra�ani tim prešu�ivanjem nešto �eljeli prikriti? Jesu li se mo�da i sami sramili priznati pred vlastodršcima svoj o�iti kukavi�luk u teškim trenucima razaranja grada?
Hrabri �in Karolinin nešto je što se, o�ito, nije uklapalo u slu�bene izvještaje, koje su pisali ozbiljni
i namrgo�eni gradski senatori. Iz nama danas nepoznatoga razloga �itav se slu�aj nastojao zaboraviti. Unato� nesumnjivim svojim zaslugama iskazanim tijekom engleske opsade grada, Karolina za �ivota nije uspjela isposlovati i odgovaraju�e pismeno priznanje austrijskoga cara.
Ve� u svibnju 1816., prilikom prve posjete cara Franje I. Rijeci, zatra�eno je da se Belini�evoj dade neko odlikovanje. Kada je pak 1817. Karolina vlastoru�no uputila takvu molbu u Be�, u odgovoru austrijskog dvora priznaju joj se osobite zasluge za taj hrabri �in, kao i opravdanost zahtjeva na priznanje od grada Rijeke, ali se molba za carskim odlikovanjem odbija. Sadr�aj ovoga akta dostavio je Karolini rije�ki Magistrat dopisom u kome se veli: “iskazujemo vam u ime grada
uvjerenje, da �e vaš, sa zahvalnoš�u primljen lijepi �in, kojim ste se iskazali kao hrabra gra�anka plemenite zemlje, ostati nezaboravan stanovnicima Rijeke.”
Tek 1829. godine, na njezinu molbu, kapetansko vije�e Rijeke odaje posebno priznanje njoj i njenom tada ve� pokojnom suprugu “da to potakne ostale gra�ane na patriotska djela.”
O Karolininim poznim godinama nemamo više nikakvih podataka. Vjerojatno se, ve� kao mlada udovica, razo�arana i zbog nepravedna zapostavljanja svoga hrabroga djela, posve povukla iz javnoga �ivota. Ne znamo �ak niti kada je umrla. Posljednji se puta spominje u oporuci svoje majke
Marie Anne ud. Kranjec, pisanoj 12. svibnja 1842. godine. Otputovala je potom lijepa Karolina u vje�nost, prepustivši crnu svoju krinolinu imaginarnom zavi�ajnom muzeju rije�kih urbanih predaja.
Izvor: forum.novagradiska.com, post objavila Top poster Mia
PS:
U kazališnoj predstavi Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc u Rijeci Karolinu Rije�ku je na op�e iznena�enje kazališne publike glumila pjeva�ica Severina, što je u kazalište dovelo rekordni broj gledatelja, a predstavi, o�ito, podarilo i veliki uspjeh:
Kontakt
ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti
e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch
