Jomonska kultura Japana je stara barem 13,000. godina
ali znanstvenici o njoj šute!
„Povijest bi se trebala ponovno napisati jer ovo što nam se danas predstavlja kao povijest je obi�an splet falsifikacija, duplikacija i namjerno plasiranih obmana,“ rije�i su Anatolyja Fomenka znanstvenika i pisaca serije knjiga „History: Fiction or Science?“.
Prije nekoliko mjeseci pisali smo o �udesnoj narukvici napravljenoj od obsidijana – na�enoj u Turskoj – staroj preko 9,000. godina �ije se nepravilnost vide tek pod mikroskopom, pisali smo i o Gobelki Tepeu koji je star barem 11,000. godina, ali ništa se ne mo�e usporediti s misterioznom visoko razvijenom Jomonskom kulturom koja je starija više od 13,000. godina.
5,000. – 8,500. godina stara grn�arija iz srednjeg i starijeg perioda Jomonske kulture.
Nisam sklona teorijama zavjere, ne interesira me ništa osim istine i �injenica, no u slu�aju Jomonske kulture, znanost se ponaša kao da uop�e nije va�na, iako se o kulturama koje su puno mla�e stalno piše i istra�uje. Uzmimo na primjer civilizacije; Mezopotamije, Maje, stare Grke i Rimljane i tako dalje, one su stare tek nekoliko milenija, a stalno se vrte po medijima i znanstvenim publikacijama.
Rekostrukcija jomonskog sela u Sannai Maryjami,
selo je napravljeno na originalnim ostacima 5,400 godina starih ku�a.
Mo�da je problem u našem zapadnja�kom poimanju va�nosti i prioriteta, okrenuti smo isklju�ivo ka jednom te istom obrascu i ponekad se �ini da nas istina uop�e ne zanima.
Replika 7,000. godina stare ku�e zemunice iz starijeg Jomonskog perioda.
Zašto je Jomonska kultura toliko va�na?
Kao prvo i te kako bi nas trebala interesirati ako se zna da je postojala još prije 13,000. godina, Europa je u to vrijeme još uvijek bila u neolitiku – mla�em kamenom dobu, dok je Jomonska kultura ve� tada u�ivala u bogatom lon�arstvu, slo�enom društvu s razvijenim stambenim objektima.
5,000. godina stara jomonska grn�arija, zadivljuje detaljima i izradom.
Za�u�uju�e �injenice o Jomonu koje ruše znanstveno prihva�ene paradigme o razvoju kultura i ljudi!
26.03.2012., profesor Kenichi Kobayashi sa Sveu�ilišta Chuo je izvijestio o datiranju kuhanih biljaka i zrna graha prona�enih unutar Ojiyama ruševina koje se nalaze u jugo zapadnom Japanu za koje se sa sigurnoš�u mo�e re�i da su stare barem 13,000. godina.
11,000. godina stara grn�arija iz najstarijeg perioda Jomonske kulture u ovakvim su posudama prona�eni ostaci kuhanog graha i bilja, pravljena je u vrijeme dok su se naši preci zabavljali klesanjem kamenog oru�a.
U Europi su ljudi po�eli prelaziti s ribarstva, lova i skupljanja namirnica po prirodi tek prije nekih 3,000. – 6,000. godina u zavisnosti od zemljopisne regije – o �emu smo pisali, što zna�i da su jomonci u�ivali u kuhanim biljkama koje i danas koristimo barem 7,000. godina prije naših predaka u Europi za koju smatramo da je kolijevka naše civilizacije, kako nadmeno i kako pogrešno!
Podvodni kompleks Jonagumija, ima li veze s Jomonskom kulturom?
Antropolozi su tako još jednom dokazali da je Jomonska kultura pre�ivjela ledeno doba i da je njihova kultura starija od svih dosadašnjih izu�avanih kultura s kojima je javnost upoznata.
Uredno poredani monolitni blokovi podvodnog kompleksa Jonagumi istovjetni su sli�nim kompleksima po ostatku Pacifika.
Neki znanstvenici vjeruju kako je Jomonska kultura po�ela svoj razvoj oko Yonaguni Jime ili Jonagumi za vrijeme zadnjeg ledenog doba i da se ostaci te kulture sada nalaze pod vodom, jer je nivo mora za vrijeme ledenog doba bio puno ni�i.
Piramidalni kompleks Jonagumija, zadnji put je bio na površini prije više od 10,000 godina.
O Jonagumiju smo pisali u više navrata jer megalitni ostaci diljem Pacifika, a naro�ito podvodni kompleks pored Jonagumija ostavlja bez daha sve one koji bace �ak i letimi�an pogled na potopljene masivne strukture.
DNK otkriva nevjerojatne stvari
Nedavna DNK izu�avanja su pokazala da su originalni stanovnici Japana bili preci Ainu ljudi ili Ezoi, koji su bolje poznati kao Kurilski ljudi, ova populacija i dan danas nastanjuje sjeverne dijelove Japana i Kurilske otoke Rusije i jedna je od najmanje poznatih manjina na svijetu.
Ainu, prvotni stanovnici Japana i potomci jomonaca.
Ainu u potpunosti izgledaju druga�ije od tipi�nih Japanaca, odlike su im sli�nije nekim Aborid�inskim ljudima iako su se me�u njima ra�ali i ljudi sa svijetlim o�ima i kosom.
Prije nepunih 2,000. godina nova grupa azijatskih ljudi je s predjela Korejskog poluotoka prešla u Japan, od njih su nastali današnji Japanci. Polako ali sigurno Japanci ili Yayoi su gurali Ainu ljude
prema hladnom i nepristupa�nom sjevernom dijelu Japana.
Pripadnici Ainua – kultura i narod na pragu izumiranja.
Ainu imaju najviše istovjetnih genetskih markera s melane�anima i aborid�inima iz Australije i ju�ne Indije. Antropolog Elsie Clews Parsons je Ainu ljude stavila u proto-mongolsku skupinu, ali ta se odlika u mnogo �emu spori s izgledom Ainua, Cavali Sforza je Ainue stavio u isto geneti�ko jato kao i narode sjeverno-isto�ne Azije što još manje odgovara stvarnom izgledu Ainua, moram priznati kako s ovakvim znanstvenim zaklju�cima iznimno sumnjam na uplitanje politike i osjetljivih nacionalnih ideja u znanstvene zaklju�ke.
Jomonsko – Jonagumi pismo, ali zbog �ega znanost onda Jomonsku kulturu proglašava prapovijesnom ako su imali pismo?
Arnold Henry Savage Landor je iskreno opisao antropološke odlike Ainua kao: proto-Europljane s markerima Mediteranskog i bliskoisto�nog tipa i sa sna�nim utjecajem Aborid�inskih odlika koje se prate od Ju�ne Indije i Šri Lanke do Papue i Nove Gvineje i Australije, tako da je on najviše bio blizu s detaljnim DNK istra�ivanjima objavljenim u Discovery Magazineu 2010. godine koje su napravili Razib Khan, Ron Simon, J.S., Ivana Lorkovic i Alenka Urbancic.
Jomonska dogu figurica na sebi ima ukrase kakve dan danas koriste Ainui
na svojoj tradicionalnoj odje�i.
Tradicionalna odje�a Ainua.
Jomonski dogu star oko 6,500. godina s tipi�nim ukrasima koji se dan danas mogu na�i na Ainu odje�i. Dogui su obi�no imali otvore na glavi, i šuplja tijela, ne zna se jesu li se u doguima dr�ale kakve biljne tvari i zašto su zapravo slu�ili osim idolopoklonstva.
Oyu kameni krug u prefekturi Kazuno pored Akita, ovakve i još ve�e kamene krugove nalik na Stonehenge su pravili jomonci, Japan je prepun ovakvih spomenika.
Kameni krug u prefekturi Kazuno pored Akita otkriven je 1931., pripada jomonskoj kulturi iako nikada nije otkriveno kakva je bila stvarna namjena ovog kompleksa.
Pogled na kameni krug Oyu u Akiti iz drugog kuta.
Jomonska kultura se smatra prapovijesnom iako su joj odlike modernije od nekih srednjevjekovnih nacija
Za znanost bi bilo od velike va�nosti ispitivati Jomonsku kulturu i Ainu ljude jer do sada nigdje na zemlji nismo imali priliku na�i kulturu koja se prote�e u kontinuitetu više od 13,000. godina. Mo�da u toj nevjerojatnoj brojci i „le�i zec,“ mo�da se znanstvenici boje detaljno istra�ivati Jomonsku kulturu jer se kosi s op�e prihva�enim znanstvenim paradigmama o tome kako su gotovo sve glavne kulture svijeta imale sli�an kronološki razvoj i kako nije postojalo razvijenih kultura do nestanka zadnjeg ledenog doba. Jomon se jednostavno ne uklapa u takvu sliku.
Rekonstrukcija jomonske “duge” ku�e (duljine od 32 metra) izgra�ene na ostacima izvornog sela, ovakva sela su jomonci imali prije “samo” 5,400. godina.
Do otkri�a profesora Kenichi Kobayashija, za pripadnike ove kulture se vjerovalo kako su bili obi�ni lovci skuplja�i u vrijeme ledenog doba, no kuhani grah star 13,000. godina, kameni krugovi nalik na Stonehenge, megalitne grobnice, zemunice, kolibe sojenice i duga�ke jomonske kolibe prona�ene po cijelom Japanu svjedo�e da je znanost uporno „pomla�ivala“ Jomonsku kulturu i smanjivala njenu va�nost.
10,000. – 13.000 godina stare terakotne figure jomonske kulture.
Grn�arija ove kulture je najstarija na svijetu, za sada su datiranja došla do nevjerojatnih 13,500 tisu�a godina, za isti period se ve�u i najstarije jomonske kolibe, okruglog tipa s centralnim ognjištem, te društvom koje je imalo brojne odlike matrifokalnog društva. Molim vas da matrifokalno društvo ne zamjenjujete s matrijarhatom, u matrifokalnom društvu majka i �ena (nakon dobivanja prve mjese�nice) ima poseban ili ravnopravan status u društvu. Jomoci su poštovali bo�icu plodnosti, majku Zemlju, duha prirode i obnavljanja, vladaricu Mjeseca pa Sunca i darovateljicu �ivota.
Sofisticirane udice, vrhovi strijela i ostiju koje se procjenjuju na preko 13,500. godina starosti.
Za ovu kulturu se smatralo da je bespovratno nestala 300. godine prije nove ere jer su je potisnuli novopridošli Japanci, što je dakako vrlo upitno naro�ito zbog �injenice da kultura Ainua �ivi kroz 20,000 ljudi koji se zvani�no deklariraju Ainu, iako po procjenama UN-a postoji preko 200,000 ljudi koju geneti�ki pripadaju Ainu narodu, ali zbog velikih problema i neravnopravnosti koje je ovaj narod trpio u Japanu do pred dvije decenije, mnogi, naro�ito mladi se ne �ele tako deklarirati radi boljeg društvenog statusa.
Jomonci su nalikovali Ainu narodu, a ne Japancima. Rekonstrukcija napravljena na bazi skeleta jomonaca.
U hrani je tajna
Kao što sam ve� navela, jomonci su kuhali grah, postoji mogu�nost da su oni pronalazili u prirodi divlji grah, jer znanstvenici tvrde da “groznu” poljoprivredu nikada nisu koristili kao ni mlijeko, sir i sli�ne „novotarije“ koje su nas „unaprijedile“ prelaskom na poljoprivredu i sto�arstvo.
Zimnica od mljevenog kestena i srca �ira spremljena u kerami�ke posude s teškim poklopcem zakopanima u zemlji.
Ove podatke su dobili ispitivanjem ostatka hrane me�u zubima skeleta, grobnim darovima, i s pregledom hrane prona�ene u grn�ariji i podovima „jomonskih kuhinja.“
U mnogim jomonskim posudama od terakote su prona�eni ostaci kestena i �ira mljevenih u fini prah s ru�nim okruglim �rvnjevima kao i velike koli�ine ribe, školjaka, rakova i ptica. Iako jomonci nikada nisu koristili poljoprivredu i sto�arstvo, stvarali su velika i sofisticirana sela, kao što je Namesaka gdje je iskopano kompletno selo.
Diorama napravljena na arheološkim podacima otkrivenih jomonskih sela, jomonci su od po�etka kulture imali domesticirane pse, njih su pokapali uz iste po�asti kao i ljude.
Dakle, ribari, lovci skuplja�i sa sofisticiranim selima, ali kako je to mogu�e?
Ovaj podatak je još jedan trn u oku znanstveno prihva�enoj paradigmi da su lovci, skuplja�i ribari bili nomadski orijentirani ljudi koji su �ivjeli u malim obiteljskim zajednicama i koji su se stalno morali kretati iz podru�ja u podru�je da bi se prehranili.
Ensui Dogu, stara 8,000. godina, prona�ena u prefekturi Yamanashi – figurica bo�ice majke je šuplja kao i ve�ina jomonskih figurica iz tog perioda, no sve bo�ice majke u sebi imaju malena jaja napravljena od terakote i tipi�ne okrugle otvore za umetanje “jaja”.
Jomonska kultura stalno za�u�uje i uporno se buni protiv svega onoga što smo o razvoju ljudskog društva u�ili u školama!
Najviše za�u�uje �injenica da su jomonci imali vremena za razvoj sofisticiranog zanatstva; grn�arije, kamenoklesarstva, nakita i drvodjelstva itd.
Lijepo obra�ena ogrlica napravljena od školjki iz najstarijeg jomonskog perioda.
Pretpostavljam da vam je jasno da je ovo još jedan problem, po zvani�nim pretpostavkama ljudi su prešli na poljoprivredu i sto�arstvo da bi mogli prehraniti svoje sve brojnije i ve�e obitelji, da bi se mogli nastaniti na jednom mjestu i da BI IMALI VREMENA ZA RAZVOJ ZANATA.
Ponovno je Jomonska kultura pokazala da to nema veze s istinom jer osim što je njihova grn�arija najstarija na svijetu s vremenom je postala jedna od najurešenijih i najkompliciranijih stilova ikada napravljenih, za grn�ariju s iznimno kompliciranim uresima i dizajnom od prije 5,000. – 8,000. godina trebalo je jako puno vremena i znanja, ali to vrijeme i znanje lovci skuplja�i po zvani�noj znanosti ne bi trebali imati.
Oblik jomonske grn�arije s jednostavnim ukrasima star 3,500. godina, kao što vidite dogodio se skok u pravljenju terakote i njenom ukrašavanju i to unazad, od bujno dekoriranih uradaka nekoliko milenija starijih primjeraka, lon�arstvo se polako pojednostavljivalo – zašto je to tako znanost ne mo�e odgovoriti jer se smatra kako se društva, uklju�uju�i i zanati uvijek razvijaju od jednostavnijih ka kompliciranima, Jomonska kultura je o�igledan primjer da to nije tako.
Unutrašnjost jomonske “duge” ku�e.
Vjerojatno ste �itaju�i ovaj tekst shvatili zašto se o Jomonskoj kulturi malo piše po medijima i zašto mi o njoj ne u�imo u školama, kako i bi, kada ostaci ove kulture razbijaju sve mogu�e znanstvene paradigme vezane za našu prošlost.
Fomenko je potpuno u pravu, mi zaista mo�emo nastaviti vjerovati falsifikacijama, duplikacijama i namjerno plasiranim obmanama.
Na nama je ho�emo li vjerovati šarenim la�ima ili �emo potra�iti istinu kakva god bila!
Izvor: Matrix World, autor Ljubica Šaran
