Ivo Šlaus, predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti
U sljede�ih 20 godina nestat �e gotovo 50 posto zanimanja
Akademik dr.sc. Ivo Šlaus, znanstvenik s Instituta Ru�er Boškovi� (u podru�ju fizike �estica i nuklearne fizike), sljede�e dvije godine predsjeda Svjetskom akademijom umjetnosti i znanosti. S dr. Šlausom u povodu toga razgovaramo i o odgovornosti znanstvenika za budu�nost i dobrobit �ovje�anstva.
�lan ste utjecajnih me�unarodnih asocijacija, poput Rimskog kluba. Postoje li svjetski mo�nici koji vladaju svijetom? �ini se da su novi mo�nici (i) tzv. rejting agencije.
- Postoje stvarni mo�nici i pseudomo�nici. Mo�nici su oni koji pridonose dobrobiti �ovje�anstva, ali prouzrokuju i nesre�e (Nobel, Oppenheimer, Saharov, Haber), koji uobli�uju naš svjetonazor (Newton, Darwin, Einstein, Bohr, ranije Boškovi�), koji uvode niz inovacija (Tesla, inicijatori društvenih mre�a). To su naj�eš�e nobelovci, �lanovi raznih akademija i "obi�ni" ljudi koji rade svoj posao. Me�u "obi�nima" su i Einstein (bio �inovnik u patentnom uredu), ali i Tesla. Te ljude, naravno, nalazimo u Pokretu Pugwash, Svjetskoj akademiji i Rimskom klubu, jer su ih i osnovali. Tu su i klubovi bivših politi�kih �elnika Madridski klub i Europska mre�a lidera te organizacije predstavnika dr�ava i vlasnika velikih korporacija i banaka. I oni mogu biti stvarni mo�nici. Dug je popis va�nih odluka UN-a i sli�nih koje su pridonijele dobrobiti svijeta. No mnoge institucije postaju sterilne, okamenjene i štetne. Akademije, sveu�ilišta i instituti su glavni generatori znanosti i novih ideja, ali su i krute i inertne kada se trebaju mijenjati. Još gore je s onima koje se ne temelje na znanosti, kao agencije za odre�ivanje kreditnog rejtinga ili �ak MMF i Svjetska banka.
Odljev mozgova
Kako ocjenjujete znanstvenu politiku u Hrvatskoj?
- U 21. stolje�u znanstvena politika je temelj ukupne politike, jer znanost ulazi u sve. Stalno govorim studentima da politika prodire u sve, ali sve prodire u politiku, a znanost je glavna u tome. �esto se smatra da su znanost i kultura nadgradnje. To je posve pogrešno. Znanost je temelj svega i mjerilo svega jer jedino što je sigurno �ovjek uspješno napravio je znanost (umjetnost tra�i opširniju raspravu). Tijekom 20-godišnje povijesti znanstvena politika uglavnom nije dorasla zahtjevima Hrvatske. Svim iznimnim studentima treba omogu�iti nastavak studija, recimo put do doktorata znanosti. Strah od previše doktora nije osnovan - treba nam bar pet puta više stvarnih doktora znanosti koji stvaraju, kritiziraju i analiziraju, imaju ideje i svijet ih prepoznaje kao lidere.
Dakle, ne sla�ete se s pesimisti�nim najavama da �e ulazak u EU pokrenuti novi odljev znanstvenika i stru�njaka?
- Nema razloga zašto bi u�lanjenje Hrvatske u EU pove�alo odljev mozgova. Hrvatski znanstvenici uvijek su odlazili u inozemstvo i tamo radili. Ja sam proveo bar deset godina rade�i na mnogim svjetskim univerzitetima. Dapa�e, naše vode�e znanstvene institucije poti�u naše znanstvenike da istra�uju koriste�i svjetske centre, ali naravno, ne prekidaju�i intenzivan odnos i sa svojom izvornom institucijom u Hrvatskoj i s našom domovinom. Neki odlu�e �ivjeti vani, ali mislim da �e taj postotak �ak biti manji našim ulaskom u EU. Bitno je da naši znanstvenici imaju odli�ne uvjete za svoj rad.
Mladima kra�e radno vrijeme
Ka�ete da je zastarjelo mjeriti rejting dr�ave po BDP-u, da je bolji pokazatelj stopa zaposlenosti. Koji su pravi odgovori na aktualnu gospodarsku krizu?
- Suvremenu ekonomiju obilje�avaju ne samo financijske i ekonomske krize nego i to što �ovjek proizvodi sme�e i štetu tako da je tzv. ekološki otisak 30 posto ve�i nego što Zemlja mo�e apsorbirati. Prednost BDP-a je da je vrlo jednostavan i mjeri ekonomsku aktivnost bez obzira na to je li štetna, poput proizvodnje oru�ja, ili korisna kao proizvodnja hrane, lijekova ili istra�ivanja. Moramo razviti indikatore koji mjere što je u ekonomskom �ivotu bitno. Zaposlenje je ekonomski ekvivalent politi�kih prava, npr. prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je ni�i od 65 posto, a cilj je dosti�i 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost i ni�a. Postotak zaposlenosti je relativno jasan, promptan i to�an indikator, pa zagovaram njegovo korištenje. No i to je statisti�ki pokazatelj i nipošto ne zna�i da tra�i da se svako radno mjesto odr�ava vje�no. Brzi razvoj prouzrokuje brze promjene: one se mijenjaju i nemogu�e je stalno raditi isto. U sljede�ih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit �e zastarjelo pa �e nestati ili tra�iti mnogo manji broj radnika, a "rodit" �e se mnoštvo drugih. Sigurno �e trebati sve više obrazovanja i to naro�ito cjelo�ivotnog obrazovanja.
TITO I AMERIKANCI NA MJESECU
Što ka�ete na nedavno objavljeni dokumentarac i pri�u da je Jugoslavija u doba hladnoga rata SAD-u prodala svemirski program?
- Amerikanci su bili sposobni ostvariti svoj svemirski program bez ikakve pomo�i i uvida u znanstvene radove napravljene prije 20-ak godina. Je li senator Kennedy o tome pregovarao s predsjednikom Titom zanimljivo je, ali nije bitno za ameri�ki ni za bilo koji svemirski projekt.
Pri�alo se �ak da je Jugoslavija mogla izgraditi atomsku bombu, zašto nije?
- Politi�ki bi Jugoslavija puno više izgubila da je napravila nuklearnu bombu, a znanstveno i tehnološki ne bi ništa dobila.
Temelj je ljudski kapital, a ne financijski
- Sje�am se vica koji sam �uo u Poljskoj prije 30 godina, u kojem pitaju poljskog ekonomista što misli o kapitalizmu i on odgovara "Kapitalizam je na rubu propasti." Slijedi pitanje "A socijalizam?" i odgovor je "Uvijek korak ispred." Naravno, kapitalizam i socijalizam s po�etka 20. stolje�a su prošlost. Ali u u�enju Smitha, Ricarda, Marxa, Hayeka itd. ima velebnih misli. Ne smijemo nikada zaboraviti da je Adam Smith bio moralni filozof. Temelj je ljudski kapital - a ne financijski, koji je virtualno danas nekoliko puta ve�i od stvarnog, tj. ukupni svjetski BDP je oko 50.000 milijardi eura, dok se dnevno vrti oko 3-5 tisu�a milijardi pa bi ako pomno�imo s brojem dana ili radnih dana to bilo više od 700.000 milijardi. Zna�i da je najve�i dio financijskog kapitala virtualan, a ne stvaran.
80-90 godina �e uskoro biti o�ekivano trajanje �ivota pa �e i rad do 75. ili 85. godine biti nu�nost
Mladima kra�e radno vrijeme
- U Hrvatskoj mora narasti postotak visokoobrazovanih bar dva puta i postotak uklju�enih u formalno cjelo�ivotno obrazovanje deset puta. Demografska slika mora se promijeniti. Kako ka�e švedski premijer, rad do 75. ili 85. je nu�nost, jer o�ekivano trajanje �ivota �e uskoro biti 80-90 godina. Jasno, nije mogu�e biti rudar, ali ni balerina, pa �ak ni sveu�ilišni profesor u tim godinama i nu�na su nova zanimanja i sve više djelomi�na zanimanja. Ali njih treba i na drugom kraju spektra: mladi ljudi imaju pravo na kra�e i djelomi�no radno vrijeme da bi mogli imati i odgojiti svoju djecu.
Izvor: Glas Slavonije, autor Duška PALIBRK
Vezani �lanak:
Ivo Šlaus predsjednik Svjetske akademije
