Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

"DOBRODOŠLI NA COSTA CONCORDIJU!"

Prije to�no stotinu godina, 15. travnja 1912. godine, potonuo je slavni RMS Titanic, najve�i i najbr�i putni�ki brod svog vremena. Od dvije tisu�e dvjesto ljudi na brodu, u ledenom je oceanu skon�alo njih više od tisu�u i pol.

Mladi konobar Giovanni bio je jedan od devetsto �lanova posade. I jedan od sedam stotina njih koji nisu pre�ivjeli. Talijan jednostavno nije imao šanse - �amaca za spašavanje nije bilo dovoljno, a on je bio �lan posade i muškarac. U to vrijeme, naime, ljudska je vrsta imala neobi�na pravila
ponašanja na moru: najprije su se spašavale �ene i djeca, dok je me�u preostalim muškarcima posada posljednja napuštala brod.

Giovanni je u Italiji ostavio sestru Mariju, �ija �e se unuka Valentina Capuano prije dva tjedna ukrcati na luksuzni cruiser Costa Concordia. Iako je kapetan Concordije Francesco Schettino u jednoj reporta�i �eškog lista Dnes godinu dana ranije izjavio kako, citiram, "nikada ne bi po�elio biti u ko�i kapetana Titanica", sudbina �e mu svojim osebujnim smislom za humor namijeniti upravo to mjesto: prije desetak dana, 13. sije�nja, njegov �e se golemi brod nasukati na podvodnu hrid uz samu obalu talijanskog oto�i�a Giglio.

Putnici koji su u tom trenutku ve�erali za�uli su isti strašni zvuk koji je one davne no�i probudio putnike na Titanicu. S istim pak onim osebujnim smislom za humor, sudbina je namjestila da u tom trenutku u restoranu tiho svira "My Heart Will Go On" Celine Dion, naslovna tema Cameronovog filma "Titanic". I tu otprilike prestaje svaka, makar i slu�ajna veza izme�u ove dvije pomorske nesre�e.

Valentina, �iji je praujak nestao s Titanicom, svjedo�it �e zajedno s ostalim putnicima kaosu koji je nastao kad se Concordia po�ela naginjati. Brodskih oficira nije bilo nigdje, putnici su se spašavali kako su znali i umijeli, muškarci su u panici nagrnuli u �amce za spašavanje gaze�i preko �ena i preska�u�i djecu, a kapetan Schettino, u jednoj od najsramnijih epizoda u pomorskoj historiji, ostavio je i posadu i putnike, pa se zajedno s prvim oficirom Cirom Ambrosiom prvi ukrcao na �amac za spašavanje, bje�e�i s broda nasukanog nekoliko valova od obale. Ako ništa drugo, u svojoj �e bijednoj obrani mo�i podsjetiti kako je na vrijeme upozoravao da "nikada ne bi po�elio biti u ko�i kapetana Titanica".

Kapetanu Titanica Edwardu Johnu Smithu - iako usred no�i i usred oceana, u moru temperature oko ništice, �etiri stotine milja daleko od kopna - ni u jednom trenutku nije palo na pamet da napusti brod. One je no�i posljednji put vi�en na palubi, trenutak-dva prije nego �e i sam nestati u dubini.

Ljudska je vrsta u to vrijeme, naime, imala neobi�na pravila ponašanja na moru. Kapetani su posljednji napuštali brod koji tone, a mnogi i odlazili zajedno s njim.

Zajedno s kapetanom, u ledenu smrt dostojanstveno je otišao i njegov prvi oficir, William Murdoch, koji je do zadnjeg �asa organizirao spašavanje putnika, ali i stotine oficira i mornara, i sam Thomas Andrews, projektant Titanica, i svih osam �lanova orkestra Wallacea Hartleya, koji su - u mo�da
najglasovitijoj sceni te katastrofe - do posljednjeg trenutka na palubi svirali vesele valcere i �ivi ragtime.

Ni Johnu Jacobu Astoru, jednom od najbogatijih ljudi onoga doba, �ije bi bogatstvo u današnjem novcu iznosilo nepojamnih stotinu milijardi dolara, nije padalo na pamet da u �amcu zauzme mjesto nekoj �eni ili djetetu. Smjestio je suprugu, njenu sobaricu i njegovateljicu, pa pomagao spašavati
druge putnike, ostavivši sebi taman toliko �ivota da zajedno s piscem Jacquesom Futrelleom popuši posljednju cigaretu.

Astor nije bio jedini bogataš na brodu - salon Titanica na njegovom prvom putovanju bio je all-star tadašnje svjetske elite. Nasljednik druge jedne �uvene obitelji, industrijalac Benjamin Guggenheim, ukrcao je u �amac za spašavanje ljubavnicu i njenu sluškinju, pa otišao u kabinu, odjenuo ve�ernje odijelo i prema svjedocima izjavio: "Spreman sam oti�i kao d�entlmen." Posljednji put vi�en je kako zajedno s tajnikom puši cigaru na raskošnoj skalinadi brodskog salona, gdje je jednog pre�ivjelog zamolio da poru�i njegovoj supruzi kako je otišao uspravan. "Nijedna �ena ne�e umrijeti zato što je Benjamin Guggenheim kukavica", rekao mu je slavni bogataš nekoliko minuta pred smrt.

Ni Astor ni Guggenheim nisu bili sveci. Bili su beskrupulozne kapitalisti�ke hijene, sve u njihovom svijetu imalo je cijenu i bilo je na prodaju, baš sve osim - �asti.

Borba za goli �ivot nije protuzakonita, i da su se oni, ili konstruktor Titanica, prvi oficir ili kapetan, ukrcali na neki �amac, ne bi završili u zatvoru, ve� - mnogo gore - osramo�eni. Njihova je posljednja privilegija bila to što njihov heroizam, za razliku od bezimenih heroja iz strojarnice i tre�e klase, nije bio anoniman.

Od stotinu sedamdeset pet bogatih muškaraca u prvoj klasi - cijena apartmana iznosila je današnjih 70.000 dolara! - pre�ivjelo ih je svega pedesetak.

Tragediju na Atlantiku, zapisala je na kraju pomorska povijest, pre�ivjelo je ukupno 75 posto �ena, i samo dvadeset posto muškaraca.

But you ask... “What does the Titanic have to do with me?” In a word, everything! You see friend, the Titanic disaster contains so many lessons (practical, moral, and spiritual) for us to learn from. One great lesson is simply that we never know when we are going to die.

Katastrofa Titanica 1912. godine ozna�ila je tako kraj veli�anstvene industrijske ere, koja je gradila goleme �eli�ne brodove i tornjeve, i simboli�ni po�etak stolje�a koje �e ih samo dvije godine kasnije po�eti sustavno rušiti. Bio je to, me�utim, i kraj epohe u kojoj se spašavalo "najprije �ene i djecu", i u kojoj je �ivot najbogatijeg �ovjeka na svijetu u jednom trenutku - onom najva�nijem, posljednjem - mogao vrijediti manje od �ivota njegove sobarice.

Katastrofa Costa Concordije 2012. godine ozna�ila je pak simboli�an po�etak nove ere, epohe u kojoj bi se ljudi poput kapetana Smitha, Astora ili Guggenheima ra�unali u budale. U našem posve odlju�enom, sebi�nom dvadeset prvom stolje�u, kapetani i bogataši prvi napuštaju brod, a muškarci gaze preko �ena i djece. �ast, po�rtvovnost i ljudska solidarnost zajedno vrijede manje od jedne obveznice gr�ke dr�avne banke, i na tonu�em svijetu opstaju samo najja�i i najimu�niji, najsebi�niji, najpodliji i najgori me�u nama.

Dobrodošli na Costa Concordiju!

Izvor: internet, autor Boris De�ulovi�

PS:

O havariji Costa Concordije i kako je kapetan Concordije Francesco Schettino sa svojim prvim oficirom kukavi�ki me�u prvima napustio brod i ostavio putnike da se sami snalaze ve� je dosta (na)pisano i ne bi bilo potrebno da i portal o tome piše, no �lanak Borisa De�ulovi�a donosimo upravo zbog ove crveno istaknute završnice u kojoj je sa�eo problem današnjeg društva - totalni raspad ljudskih i moralnih vrijednosti kojima svjedo�imo svakog dana i u Lijepoj našoj.

Pogledajmo i nekoliko fotografija tragi�nih trenutaka Costa Concordije - ako Vam se slike ne otvore preko cijelog ekrana stisnite tipku F5

Costa Concordia

Za portal pripremio: zm

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.