OBLJETNICE
20 godina od uspostave monetarne nezavisnosti
Svetu sli�icu pojela hiperinflacija
Monetarnu samostalnost Hrvatska je postigla tek 23. prosinca 1991. kad je u opticaj pušten hrvatski dinar, privremeni novac Republike Hrvatske, dok je dinar tiskan na beogradskom Top�ideru zauvijek otišao u povijest i ostao zanimljiv samo numizmati�arima
MARIJAN LIPOVAC
Hrvatska lisnica u hrvatskom d�epu, govorio je tridesetih godina 20. stolje�a tadašnji hrvatski �elnik Vladko Ma�ek, tra�e�i da Hrvatska sama raspola�e vlastitim novcem, umjesto da nekontrolirano odlazi u Beograd.
FOTO: Ivan Šebelja
Nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. Ma�ek je zahtijevao i monetarnu nezavisnost pa je s Narodnom bankom Kraljevine Jugoslavije 1940. bio sklopljen sporazum da Banovina mo�e izdavati svoj poseban novac koji bi kolao usporedno s jugoslavenskim dinarom. Hrvatski novac trebao se zvati kuna ili banovac i kipar Ivo Kerdi� izradio je i predloške za kovanice, ali zbog propasti Banovine Hrvatske ideja nikad nije realizirana. Monetarnu samostalnost Hrvatska je postigla tek 23. prosinca 1991. kad je u opticaj pušten hrvatski dinar, privremeni novac Republike Hrvatske, dok je dinar tiskan na beogradskom Top�ideru zauvijek otišao u povijest i ostao zanimljiv samo numizmati�arima.
Hrvatski dinar je 30. svibnja 1994. zamijenjen kunom i danas je i on samo numizmati�ki predmet, ali ostaje zapam�en u povijesti kao prvi novac samostalne Hrvatske, �ije je uvo�enje bilo jedan od simbola novonastale dr�ave i atribut njene suverenosti. Mnogi Hrvati novac su upamtili kao HRD, što je bila njegova slu�bena kratica i u me�unarodnoj i u doma�oj uporabi od travnja 1992. kad je ukinuta dotadašnja kratica CRD. U govoru se �ak moglo �uti da nešto stoji toliko i toliko hrda. To je u o�aj bacalo jezikoslovce, ali o�ito je rije� dinar previše podsje�ala na propalu Jugoslaviju. No odmah nakon uvo�enja hrvatskog dinara znalo se da on ima ograni�en rok trajanja i da �e, kad se steknu uvjeti, biti uvedena trajna hrvatska valuta koja se najprije trebala zvati kruna, a 1993. njen je naziv promijenjen u kuna.
O nazivu i izgledu budu�eg hrvatskog novca po�elo se razmišljati brzo nakon uvo�enja demokracije u svibnju 1990., kad je bilo jasno da Hrvatska ide prema samostalnosti. Prijedloga je bilo mnogo i nije nedostajalo maštovitosti pa ni humora. Uz ostalo, predlagalo se da se hrvatski novac zove banica, banovac, croat, croatica, hrvatica, trsatika, bokar, tomislav, tomislavac, kruna, nin, gvozd, palma, klas, jadro, jadran, nar, mosor, cetina i hrast. Bio je predlo�en i naziv franjak, u �ast Franje Tu�mana, ali od prijedloga je najviše za�ivjela banica, ideja Slobodana Pukani�a i Branimira Kranj�evi�a, koji su �ak i tiskali nekoliko apoena svojih nov�anica te ih prodavali kao suvenire, a neki zagreba�ki kafi�i primali su ih kao interno sredstvo pla�anja. Pukani� je �ak podnio zahtjev Jugoslavenskom zavodu za patente u Beogradu da mu se priznaju patentna prava na banice, ali dobio je odbijenicu s obrazlo�enjem da se "predlo�eno rešenje ne smatra posebnim izumom".
Hrvatski dinar je 30. svibnja 1994. zamijenjen kunom i danas je i on samo numizmati�ki predmet, ali ostaje zapam�en u povijesti kao prvi novac samostalne Hrvatske, �ije je uvo�enje bilo jedan od simbola novonastale dr�ave i atribut njene suverenosti. Mnogi su Hrvati novac upamtili kao HRD
Hrvatsko vodstvo je s projektom uvo�enja hrvatskog novca po�elo nakon proglašenja samostalnosti 25. svibnja 1991., jer je odlukom Savjeta guvernera Narodne banke Jugoslavije prestala emisija novca hrvatskim i slovenskim bankama, �ime su dvije novonastale dr�ave izba�ene iz jugoslavenskog monetarnog sustava.
Stoga je predsjednik Tu�man 16. kolovoza 1991. imenovao komisiju za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu nov�anica Hrvatske, kojoj je na �elu bio dotadašnji ministar financija Marijan Han�ekovi�. Komisija je 29. kolovoza odlu�ila da se iz prakti�nih razloga izda privremeni novac hrvatski dinar, a izrada likovnog rješenja je bez javnog natje�aja povjerena poznatom dizajneru Zlatku Jakušu, koji je �ivio u Švedskoj i prije toga dao likovne prijedloge za novac pod nazivom nin. Nov�anice su izdane u apoenima od 1, 5, 10, 25, 100, 500 i 1000 dinara. Prva tri apoena tiskao je Zrinski iz �akovca, a ostale švedska tvrtka Tumba Bruk.
Nov�anice su bile razli�itih boja, ali motivi su bili isti - na licu je bio lik znanstvenika i isusovca Ru�era Boškovi�a i prikaz njegovih znanstvenih otkri�a, na nali�ju zagreba�ka katedrala i Kamenita vrata, a vodeni �ig prikazivao je Višeslavovu krstionicu. Takvim odabirom motiva s naglašenom religioznom tematikom posebno su bili zadovoljni u crkvenim redovima, pa je Glas Koncila pisao da hrvatski dinar izgleda kao - sveta sli�ica. Poslije su izdane nov�anice od 2000, 5000, 10.000, 50.000 i 100.000 hrvatskih dinara, a na njihovu nali�ju bio je lik Meštrovi�eve povijesti Hrvata i dio pro�elja zgrade rektorata Sveu�ilišta u Zagrebu. Budu�i da je hrvatski dinar bio privremeno sredstvo pla�anja poput bona, nov�anice je umjesto Narodne banke Hrvatske izdavalo Ministarstvo financija te su nosile potpis ministra financija, u po�etku Joze Martinovi�a, a poslije Zorana Jaši�a.
Nekoliko dana prije puštanja hrvatskog dinara u opticaj, gra�ani su u bankama mogli zamijeniti jugoslavenske dinare u novu valutu u omjeru 1 prema 1, dok je jedna njema�ka marka iznosila 55 hrvatskih dinara.
FOTO: Ivan Šebelja
Tih je dana karikaturist Sre�ko Puntari� u Vjesniku objavio karikaturu Felixa s hrvatskim dinarima u rukama, koji ponosno ka�e: "Ne bu nam više Top�ider štampal hrpe bezvrijednih nov�anica, sad si to mo�emo i sami". Na�alost, dogodilo se upravo to - hrvatski dinar zahvatila je hiperinflacija i on je gubio na vrijednosti pa je na kraju 1992. jedna marka vrijedila 495 dinara. Stoga su i pušteni u opticaj i ve�i apoeni od prvotno planiranih, ali ni to nije bilo dovoljno da hrvatski dinar postane stabilna valuta.
Hrvatsko je vodstvo s projektom uvo�enja hrvatskog novca po�elo nakon proglašenja samostalnosti 25. svibnja 1991., jer je odlukom Savjeta guvernera Narodne banke Jugoslavije prestala emisija novca hrvatskim i slovenskim bankama, �ime su dvije novonastale dr�ave izba�ene iz jugoslavenskog monetarnog sustava
Za ve�a pla�anja ionako se koristila marka, u kojoj su izra�avane vrijednosti roba i usluga, a mnoge su tvrtke zbog nedostatka novca radnike pla�ale u bonovima. Hrvatski dinar je tako ostao samo puki simbol dr�avne i monetarne samostalnosti Hrvatske, u kojoj je inflacija 1992. iznosila 938,2 posto, a 1993. 1149,3 posto. Takvo stanje potrajalo je sve do listopada 1993. kad je vlada Nikice Valenti�a pokrenula stabilizacijski program kojim je uz ostalo devalviran dinar i 4. listopada uveden njegov fiksni te�aj prema marki, koja je od tada vrijedila 4444 dinara. Zbog toga su cijene na malo porasle za �ak 38 posto pa je u pitanju došla likvidnost te je te�aj marke naglo po�eo padati. Fiksni te�aj je stoga nakon dva tjedna ukinut i bankama je dopušteno da ga slobodno formiraju. Na kraju 1993. marka je vrijedila 3801,81 dinar, a 30. svibnja 1994. 3716,46 dinara. Inflacija je tada iznosila minus tri posto, a pale su i maloprodajne cijene, što je stvorilo uvjete da hrvatski dinar zamijeni kuna.
I ona �e jednom postati predmet iz arhive numizmati�ara kad Hrvatska uvede euro, ali zbog krize u eurozoni nezahvalno je predvi�ati kad �e do toga do�i. Kuna �e 2012. godine postati "punoljetna" i kako sada stvari stoje pred njom je još dug �ivot.
Izvor: Vjesnik, autor Marijan LIPOVAC
PS:
Kako na portalu ima više mjesta nego u tiskanim medijima, autor gornjeg priloga, novinar Vjesnika Marijan Lipovac, preporu�io nam je, specijalno za portal, da objavimo i slike prijedloga za hrvatski novac koji se spominje u �lanku pa pogledajmo i tu zanimljivost:
*****
Prenosimo s Hrvatskog numizmati�kog portala KUNALIPA (www.kunalipa.com):
Nin i gvozd - prijedlozi za budu�u valutu
Autor nov�anica hrvatskog dinara, Zlatko Jakuš, izradio je i prijedlog rješenja za novu hrvatsku valutu, predla�u�i da se umjesto kruna zove nin.
Valutu pod nazivom nin, godine 1991. propagirala je i tadašnja Promdei banka iz Zagreba (vlasnik banke je bio kasnije ubijeni Ibrahim Dedi�). Prijedloge za izgled nina (crte�e za 10, 100 i 1000 nina) izradio je Joško Maruši�, a dizajnirao je i nov�i� od 1 nin i 25 gvozda (stoti dio nina).
*****
Pogledajmo i �lanak koji donosi blogBETA (www.blog.hr) pod naslovom Projekt "Banica"
i u �lanku objavljena tri predloška: 1 BANICA, 5 BANICA i 100 BANICA te tabelu s podacima svih apoena od 1 banice do 1000 banica.
*****
I na kraju, slike svih apoena hrvatskog dinara pogledajmo na web-stranici Family Orlovac (www.orlovac.eu) u prilogu pod naslovom HRVATSKI DINAR.
Prema podacima Marijana Lipovca
za portal pripremio: zm
