Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

ZAGREB - PLINSKA RASVJETA GORNJEG GRADA

PLINSKA RASVJETA GORNJEG GRADA
ili
O JEDNOM NEDOVRŠENOM POSLU

Svjetlost je najva�niji uvjet svake ljudske djelatnosti. �ovjek je pak da produ�i dan pronalazio nova i sve bolja umjetna svjetla. A ona su mu, stvaraju�i nove i bolje pogodnosti, pomagala da taj razvoj bude i br�i. U toj neprekidnoj borbi, u tom antagonizmu izme�u svjetlo�e i mraka u doslovnom smislu, �ovjek je neprekidno odnosio pobjede.

Ili, kako to ka�e WILL DURANT, Amerikanac:“To prevladavanje no�i milijunima zvijezda na�injenih �ovjekovom rukom razvedrilo je ljudski duh i pridonijelo �ivahnom veselju moderna �ivota. Nikada ne mo�emo biti dovoljno zahvalni za svjetlost“.Najve�i umovi i ideje svih vremena“, izdanje VBZ Zagreb, 2005.

KAKO JE PO�ELO ?

Po�etkom 70.-ih godina pr.st., nastojanjima nekih entuzijasta, po�inje se razmišljati i upozoravati na plinsku rasvjetu Gornjeg grada i njenu eventualnu obnovu, u �emu je naro�ito prednja�io tadašnji direktor Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture gospodin Branko Lu�i�, prof. Kasnije u 80.-im , naro�ito u drugoj polovici te dekade, te po�etkom naredne, intenzivira se rad na njenoj obnovi koji se o�ituje izradom „Idejnog projekta“ najprije, pa potom i „ Glavnog projekta javne rasvjete“.

Izme�u oba projekta organizira se izlo�ba „Nova rasvjeta Gornjeg grada“ u Muzeju grada Zagreba u sije�nju 1988. godine, a na bazi materijala iz projekta, starih fotografija iz fundusa Muzeja grada Zagreba, i novijih iz tog vremena.

Realizacija zapo�inje po�etkom 90.-ih godina pr. st. i obuhvatila je oko 70% rasvjetnih mjesta, od ukupno 268, predvi�enih projektnom dokumentacijom potpisanog.

Osnovna ideja nove javne rasvjete Gornjeg grada, prema zamisli iz projekta, sastojala se je u tome da se ona kompletno plinificira, i da se pri tome primjene svi raniji i dasnas afirmirani oblici elemenata plinske javne rasvjete. Budu�i je ova vrsta rasvjete raritetna, kod nas svakako, ali i u Europi, osim Zagreba postoje još samo 2 europska grada sa autenti�nom plinskom javnom rasvjetom. Interes �e ovdje biti usmjeren na tu posebnost.

KAKTI PO BELOM DANU !

Prve plinske svjetiljke u središtu Donjeg i u Gornjem gradu zasjale su 31. 10. 1863. godine. Tada je Zagreb brojao 30.000 stanovnika.Tog dana je pod naslovom „Razsvjeta plinom“ u tadašnjem „Pozoru“, me�u inim, pisalo i :

Danas slavi Zagreb veliki napredak u svom gradskom �ivotu. Sprava za razsvjetu plinom gotova je sasvim, te �e se danas prvi put upaliti sve svjetiljke. Dao Bog, da ta nova i ja�a razsvjeta bude simbolom umne prosvjete, u kojoj treba da glavni grad trojedne kraljevine prednja�i svojoj domovini“. I dalje u istom tekstu stoji:“ Gra�ani su bili fascinirani svjetloš�u, a onda su se �uli komentari: Bog i bogme, kakti po belom danu. A nemreš praf ni gledati v to svjetlo. A morti je to i otrovno…..“.

Ina�e prve javne svjetiljke uop�e u Zagrebu, i to najprije jedna jedina , pojavila se u 17. st. u Gornjem gradu iznad ulaznih vrata Gradske vije�nice na Gri�u. Oko godine 1750. Gornji grad ima ve�, reklo bi se, pravu javnu rasvjetu, koja se sastojala od 7 uljanica.

Vremenom se ovaj broj stalno pove�ava, tako da ih godine 1813. ima na samom Strossmayerovom šetalištu 14 komada. To su bile uljne svjetiljke postavljene na drvene stupove. Uljanice su tada imale �i�ak i stakleni tuljac.

Po�etkom 19. st. Gradska uprava brine se za javnu rasvjetu u tolikoj mjeri da je godine 1808. sastavila popise svjetiljaka un­utar i izvan gradskih zidina. Na platou Gradeca bilo je tada ukup­no 32 svjetiljke, a izvan zidina 14.

Kada se je petrolej udomio u Evropi, dobiva i Zagreb ve� 1858. javnu petrolejsku rasvjetu na na�in da su dotadašnje svjetiljke u kojima je gorjelo ulje preudešene na izgaranja petroleja. Jasno je da je i ova najnovija vrsta rasvjete svoju premjeru do�iv­jela na prostorima Gornjeg grada, a potom se proširila najprije na Kaptol, a zatim i po donjogradskim dijelovima.

Godine 1862. zagreba�ke ulice i trgove osvjetljavaju �ak 244 petrolejske svjetiljke, koje je palilo "sedam na�iga�a i sedam te�aka".

Petrolejske svjetiljke nisu dugo gospodarile na ulicama Zagreba, svega 4 - 5 godina, osim u periferijskim dijelovima grada gdje su se ponegdje zadr�ale i do pred 2. svjetski rat!

Pred nadmo�nijim plinom, povukle su se te lampe petrolejske . A nestali su i oni stari na�iga�i opasani ko�natom prega�om sa �izmama na nogama i masnom crnom kapom na glavi, što bi se sa mrakom razmilili sa gradskog majura sa Ijestvama na ramenima i lampašem u ruci po gradskim ulicama i kasaju�i od stupa do stupa, od ugla do ugla sa smrdljivom bi sumpora�om palili uli�ne svjetiljke.

NEKE NATUKNICE

Projektom su predvi�ena ukupno 4 tipa plinskih fenjera, koliko ih se ukupno evidentiralo na tom prostoru. Tri od njih naslije�ena su kao sa�uvani predmeti i vra�eni u uporabu, dok je �etvrti tip D rekonstruiran prema starim fotografijama. Trebao se je postaviti na ju�noj strani Markovog trga gdje je nekada , i samo na tom mjestu u Gornjem gradu, i stajao. U prvoj polovici 90-tih pr. st. obnovljeno je oko 70 % plinske javne rasvjete slijedom projekta na prostoru Gornjeg grada, nešto i na Opatovini, potom se je stalo. Svejedno je, plinska rasvjeta, tehni�ki unaprije�ena, dala svoj zna�ajan doprinos u obnovi autenti�nih vrijednosti tih prostora.

Jedini izuzetak gdje elektri�na rasvjeta „ulazi“ u gornjogradske prostore jest isto�ni dio Strossmayerovog šetališta, gdje su ostale, tih godina obnovljene, izvanredne Erlichove svjetiljke „kubusi“ iz godine 1911. Prilo�eni materijal pokazuje izvorne fotografije svjetiljaka iz tog vremena iz arhive Muzeja grada Zagreba, tako�er novije prije obnove i najnovije fotografije po ovoj, te crte�e iz projektne dokumentacije.

Description: 13529698
GORNJI GRAD – pogled iz zraka

Tu sam lanterna plinska, ve� starinska.
Poda mnom još je Matoš
stajao i nad tim gradom
zdvajao i kleo.
Da, mnogo je toga novoga
došlo u taj grad,
pa znam: i mene �e netko
da makne, i kad me se ruka montera takne,
zabren�at �u još zadnji
puta muklo.
Tad znajte: to moje je
staro i pošteno srce za Gri�em puklo.

Vjekoslav Majer :“Plinska lanterna na Gri�u“

Description: 97804515
1. Fotografije iz arhiva Muzeja grada Zagreba- stari gornjogradski lampaši,
Mesni�ka- lijevo i Radi�eva ulica – desno.

Description: 59438320
2. Fotografije iz arhiva Muzeja grada Zagreba- stari gornjogradski lampaši,
�irilmetodska ulica, pogled na crkvu Sv.Marka, lijevo
i kulu Lotrš�ak i crkvu Sv. �irila i Metoda, desno.

Description: 79704404
3. Fotografije iz arhiva Muzeja grada Zagreba- stari gornjogradski lampaši,
pogled na Markov trg, standardni plinski fenjer na konzoli, specijalni na kandelabru i vise�a tzv. lu�na elektri�na svjetiljka, lijevo, specijalni fenjer na bogato stiliziranom kandelabru, desno evidentirano je samo par takovih fenjera na Gornjem gradu, upravo na ovom mjestu.

Description: 83143480
4. Standardni �etverostrani�ni fenjer sa zidnom, tako�er standardnom, stiliziranom konzolom,
jedan od ukupno 4 tipa fenjera, koja su bila u upotrebi na prostoru Gornjeg grada i Kaptola.
Ovaj je dominirao, bilo na zidnoj konzoli ili kandelabru. Izvorni fenjeri imali su 5 neki i 4 �iška sa tzv. auerovom mre�icom, koja je bolje raspore�ivala svjetlost i smanjivala �a�enje.
Snimci prije neposredne obnove plinske rasvjete po�etkom 90.-tih pr. st., pozicije 1 i 2.

Description: 93959706
5. Standardni �etverostrani�ni fenjer sa zidnom, tako�er standardnom, stiliziranom konzolom,
prije neposredne obnove plinske rasvjete po�etkom 90.-tih pr. st., pozicije 3 i 4.

Description: 18567053
6. Standardni �etverostrani�ni fenjer sa zidnom, tako�er standardnom, stiliziranom konzolom,
prije neposredne obnove plinske rasvjete po�etkom 90.-tih pr. st., pozicije 5 i 6.

Description: 81082544
7. Ovo su nestandardni fenjeri Gornjeg grada, lijevo koni�ni ovalni na specijalnoj vrlo skladnoj konzoli, na Banskim dvorima, i desno šestostrani na standardnoj konzoli, u Visokoj ulici,
gdje je vjerojatno sa�uvan brigom vlasnika te zgrade.

Description: 46801609
8.Obnovljena plinska rasvjeta Gornjeg grada sa 8 �i�aka prema novom rješenju, umjesto dotadašnjih 5 4. U vizurama skladnih fenjera i konzola u pravilu se otkrivaju poznate i prepoznatljive skladne gra�evine Gornjeg grada, pozicije 1 i 2..

Description: 79574283
9. Plinski lampaši Gornjeg grada u zanimljivim vizurama kao i u prethodnom slu�aju, pozicije 3 i 4.

Description: 64591046
10. Dobro pozicioniranje rasvjetnih mjesta va�no je, jednako u odnosu na objekt , kao i na prostor sam. Na lijevoj fotografiji jedan nespretno postavljen fenjer mimo rješenja u projektu ugao Demetrove i Opati�ke ulice, a na desnoj zbog nametljive reklame i antene fenjer je zaklonjen Radi�eva ulica. O�igledan je nemar u oba slu�aja.

Description: 87748221
11. Standardni �etverostrani�ni fenjer na standardnoj konzoli na Opatovini, lijevo,
i na specijalnoj konzoli na zgradi Stare vije�nice u �iril –Metodovoj ulici, desno.

Description: 35936805
12.Standardni plinski fenjeri na pripadaju�oj konzoli postavljeni su u malom broju i na Kaptolu, lijevo, dok je na desnoj fotografiji to grani�ni plinski fenjer na po�etku Jurjevske.
Svi drugi u toj su ulici takovi ali sa elektri�nom �aruljom.

Description: 95880537
13. Standardni �etverostrani�ni fenjer, ne i na standardnoj konzoli, ve� na vrlo specifi�noj na zgradi Hrvatskog Sabora, lijevo. Zgrada ima naglašenu arhitekturu i gabarite, zna�aj tako�er. Na takovim stilski prebogatim konzolama mogu�e da je trebalo postaviti i neki specifi�an, bogatiji fenjer.
Ovo je zate�eno stanje. Standardni komplet, desno.

Description: ANd9GcTiOtYk6ZCwFuOf1w3yj75fsldaKIVGy5vFhqe92xZOWW7Cs5tk_voa56w-
14. Standardni komplet zidnog plinskog fenjera vi�en u prethodnim prilozima, ovdje na vrlo markantnoj poziciji na Jezuitskom trgu , dnevni i no�ni prizor. Naprijed Roksandi�eva skulptura “Ribar sa zmijom”.

Description: 84835015
15. No�ne vizure Gornjeg grada. Lijevo plinski fenjeri u Demetrovoj ulici i u pogledu na Vrazovo šetalište na desnoj. Lijeva fotografija je “povijesna”. Demetrova je ulica bila probno, prema zahtjevu odgovornih, osvijetljena krajem 80-tih pr. st., prema „Idejnom projektu obnove plinske rasvjete“.
Potom je odobrena izrada Glavnog projekta, rad potpisanog.

Najva�nija novina bila je, osim pove�anog broja �i�aka, i mogu�nost daljinskog paljenja i gašenja tzv. plinskim valom. Tako�er i pozicioniranje rasvjetnih mjesta bilo je bolje usuglašeno sa objektima i prostorom.

Description: 77587934
16. Fenjeri na ovim fotografijama, na zgradama dvaju muzeja “Klovi�evim dvorima”, lijevo i “Muzeju grada Zagreba”, desno, zadr�ali su elektri�nu rasvjetu. Za nadati se je, da �e se i na te dvije eminentne ustanove, postaviti povijesne plinske lanterne, kako su projektom i predvi�ene.

Description: 40619110
17. Bilo bi dobro, tako je bilo i zamišljeno, da gornjogradski plinski fenjeri budu korišteni samo za plin kao energent, a ne i za elektri�ne �arulje. Ovdje imamo dva primjera sa elektri�nim �aruljama, lijevo na crkvi Sv. Katarine, desno na Malim stubama sa dodatnim cilindrom protiv bliještanja, koje povezuju Radi�evu i Tkal�i�evu ulicu. Ideja je da elektri�ni izvori svjetla budu u suvremenijim rasvjetnim tijelima. Tako bi bila više naglašena posebnost plinske rasvjete.

Description: 88121468
18. U po�etnoj fazi obnove unikatne plinske rasvjete potpisani je kontrolirao izvedbu. Kasnije se po�elo stihijski raditi. Ovdje se vidi isti fenjer na zidnoj konzoli plinski na Opatovini, lijevo i elektri�ni u susjednoj Skalinskoj, desno. Teško je razumjeti takovu nedosljednost. Šteta!

Description: 41588456
19. Ehrlichove svjetiljke na isto�nom dijelu Strossmayerovog šetališta na Gornjem gradu u Zagrebu, �uveni “kubusi”, zasigurno najljepša rasvjetna tijela u Hrvatskoj, datiraju iz godine 1911.
Standardna izvedba je sa 2 betonska uvijena stuba, osim na proširenju naprijed gdje su �etiri.
Obnovljene su temeljito po�etkom 90.-tih pr. st., kada i plinska rasvjeta, pogled 1 i 2.

Description: 28311814
20. Ehrlichove svjetiljke na Zakmardijevim stubama, lijevo, dnevni, i na isto�nom dijelu Strossmayerovog šetališta, desno, no�ni prizor, pogled 3 i 4.

Description: 89524004
21. U paru plinski lampaš lijevo, ovaj put na Vrazovom šetalištu, sa “suvenirom” nekih modernih “lumpa”, kako su se no�ni veseljaci nekada nazivali, i Ehrlichova svjetiljka na Strossmayerovom šetalištu, desno. Prava prilika da netko bude giljotiniran od stakla, koje se prijete�i nagnulo.

Description: 67943700
22. Ehrlichovi “kubusi” no�u, pogled sa Zakmardijevih stuba na Strossmayerovo šetalište u Gornjem gradu. Sjajan dizajn tog kompleta i naglašeni volumen, još više isti�u perspektivu tog naro�itog prostora.

Description: 70826232
23. Ehrlichove svjetiljke no�u u pogledu sa Zakmardijevih stuba i sa Strossmayerovog šetališta, u prvom planu Matoš, dobar primjer prilago�avanja rasvjetnih tijela prostoru. Sli�an pristup, na širem prostoru, mo�e se vidjeti na mostovima Ljubljanice u Ljubljani, rad �uvenog slovenskog arhitekta Ple�nika iz 30.tih godina pr.st.

Description: 41412819
24. Ništa nije dovoljno lijepo da bi bilo nedodirljivo mladim no�nim pustahijama. Šteta! Ehrlichove svjetiljke na po�etku Zakmardijevih stuba iz Radi�eve ulice išarane nemilosrdno, kao i fasade u pozadini.

Description: ggp200
25 . Pogled na Strossmayerovo šetalište, središnji dio, sa tipskim gornjogradskim fenjerima i kandelabrima, na�alost sa elektri�nim �aruljama, lijevo. Na ovom izuzetnom prostoru Gornjeg grada trebali su biti plinski fenjeri, kao što su u obli�njoj Vranyscanijevoj ulici, desno. Ovo je posljedica indolentnosti izvo�a�a radova. Projektom je bila predvi�ena plinska rasvjeta.

Description: 35414976
26. Pogled na Markov trg nekad i danas. Ju�ni dio trga sa parom druga se svjetiljka na lijevoj fotografiji ne vidi vrlo specijalnih fenjera i isto takovih kandelabara . Projektom vidi crte� na kraju potpisanog obnovom plinske rasvjete trebalo je izraditi i postaviti iste takove setove, novac je bio osiguran. Nerazumijevanjem i brzopletoš�u nekompetentnih to nije ura�eno. Postavljeni su standardni elementi. Šteta!

Vise�a svjetiljka lijevo je tzv. lu�na svjetiljka, u Zagrebu su bile u upotrebi do 1928. godine.
Sadašnja vise�a svjetiljka desno nije primjerena tom prostoru.

Description: 84616776
27. Na zapadnom dijelu Strossmayerovog šetališta, jednako kao i u središnjem, nalaze se standardne stupne garniture gornjogradske javne rasvjete, ovdje sa elektri�nim �aruljama, iako je planirana plinska rasvjeta, kako je ve� re�eno. Prozirna stakla ovdje nisu logi�na zbog zablještenja uzrokovanog jakim elektri�nim �aruljama, što stvara vidni diskomfor.

Description: 58287789
28. Slijedom projekta obnove plinske rasvjete u Gornjem gradu postavljena je glavnina plinskih fenjera. Ostale su tako�er u uporabi i elektri�ne svjetiljke. One se zasigurno ne�e mo�i posve isklju�iti, zbog nedovoljne svjetlosne snage plinskih fenjera. Zna�i neminovna je kombinirana rasvjeta, plinska je za ugo�aj. Ono što bi svakako trebalo uraditi je postaviti nova, druga�ija elektri�na rasvjetna tijela, mo�da i posebno dizajnirana za Gornji grad  i dio Kaptola.

Description: 84554203

29. Još jedan primjer “udru�enog rada” plinske i elektri�ne rasvjete na Gornjem gradu. Njihovo ispomaganje nije sporno, ali elektri�na je mre�a nametljiva, a svjetiljke neprikladne. Mogu�e je to i bolje riješiti. Jednostavno treba nastaviti raditi na kona�nom ure�enju gornjogradske javne rasvjete..

Description: 15041160
30. U unutrašnjem prostoru Gornjeg grada u vizurama posve dominiraju instalacije elektri�ne javne rasvjete. Mogu�e je to i prikladnije riješiti, instalacijski i naro�ito odabirom mo�da posebnim dizajnom druga�ijih rasvjetnih tijela. Prije svega potrebno je te�iti jedinstvenom tipu svjetiljke sa elektri�nom �aruljom u varijantama: konzolna, stupna i vise�a.

Description: 17963411
31. Vise�e „tanjuraste“ elektri�ne svjetiljke prevladavaju u pogledima na prostoru Gornjeg grada. Proizvodnja tih rasvjetnih tijela davno je ve� napuštena, to je razlog zbog �ega su bez zaštitnih cilindri�nih stakala proizvodile su se u nekadašnjoj tvornici „Ivan Šiki�“ u Vlaškoj ulici, ka�u najstarijoj tvornici, nekad, na Balkanu. Potrebno je ponuditi neko novo rješenje.

Description: 42967294
32. Ovdje, u Tomi�evoj ulici, vidimo gornjogradske fenjere sa pripadaju�im stiliziranim �eljeznim konzolama, ali ne kao plinske ve� elektri�ne. Ve� je re�eno da bi taj tip standardni trebao biti rezerviran za plinsku rasvjetu. Ovdje bi odgovarale i svjetiljke suvremene forme, ne na ovjes radi vizura, ve� zidne. Mogu �ak biti usuglašene sa elementima javne rasvjete Ilice , jer se �ini da ova kratka, a široka ulica, više pripada Ilici nego Gornjem gradu.

Description: 94009801
33. Iz Tomi�eve ulice do Strossmayerovog šetališta na Gornjem gradu penjemo se stubama. I ovdje vidimo standardne gornjogradske fenjere, lijevo na pripadaju�oj konzoli, ali okrenut prema dolje !,
a desno na jednom jednostavnom nosa�u. Loše, u svakom slu�aju.

Description: 49623649
34. Još dva prilaza Gornjem gradu, lijevo Jurjevskom koja je i prometnica, i desno stazom koja vodi od Dubravkina puta. Napomena iz prethodnog priloga ovdje ne stoji. Budu�i je Jurjevska prometnica, trebala bi imati elektri�nu rasvjetu kao i sada, da li sa nekim druga�ijim rasvjetnim tijelima to je upitno. Na stazi desno, vrlo bi lijepo, dapa�e romanti�no, izgledala plinska rasvjeta.

Naravno pitanje je isplativosti vezano za plinsku infrastrukturu, a mo�da i ne.

Description: 40850247
35. Povijesna Radi�eva ulica vodi od trga bana Jela�i�a do Kamenitih vrata i dalje do Ilirskog trga. Tipovi svjetiljaka su razli�iti. Sve je to iz nekog starog i još starijeg proizvodnog programa jedne propale zagreba�ke tvornice. Radi�evu ulice svakako bi trebalo osvijetliti na jedan primjereniji na�in, ra�unaju�i i na druga�iji “model” zra�nih vodova i zateznih sajli, budu�i to djeluje vrlo nametljivo.

Description: 58947871
36. Pogled na gornji dio Radi�eve ulice i prepoznatljive objekte. Ovo izgleda doista loše. Ako se mo�e iluminirati, primjerice, Domovinski most posve na periferiji grada za velike novce, umjesno je pitati zašto se ova nametljiva instalacija ne sanira? �ini se, prema prikazanom, da na prilazima ima više posla, iz dijela javne rasvjete, nego u samom Gornjem gradu.

Description: 17339022
37. Za kraj ove “šetnje” omiljenom Radi�evom ulicom pogledajmo kako izgleda skladan odnos prostora i rasvjetnog tijela instalacije na lijevoj fotografiji, a kako loše i nametljivo na desnoj fotografiji.
Teško je vjerovati da to nikome ne smeta.

Description: 98998488
38. U Gornji se grad sa zapadne strane ulazi Mesni�kom ulicom. U donjem dijelu vide se suvremene svjetiljke sa tzv. zatvorenom distribucijom svjetla, a u gornjem ve� vi�ene na Gornjem gradu, jednostavne iz dalekih vremena i bez zaštitnog stakla, koja su izvorno imale. Zatvorena distribucija svjetla došla je kao posljedica �uvanja od tzv. svjetlosnog zaga�enja, što je vrlo nezgrapan naziv svjetlo ne mo�e zagaditi, mo�e eventualno smetati. Posljedica toga je da vertikale ne dobivaju svjetlo nestaju volumeni, ili vrlo malo presijecaju�i fasade, što ru�no izgleda. Šteta!

Description: 34800559.
39. Tkal�i�eva je ulica, vidi se na ovim fotografijama, osvijetljena istim tipskim garniturama kao i na Gornjem gradu ali sa elektri�nim �aruljama, osim na samom po�etku, kao posljedica jedne svojevremene nespretne intervencije Prof. Begovi�a, arhitekta. Tkal�i�evu bi, tu najzagreba�kiju ulicu, mo�da imalo smisla tako�er osvijetliti plinskim lampašima, dapa�e, što je projektom bilo i predvi�eno.

Description: 19513874
40. Svjetiljke novijeg datuma na po�etku Tkal�i�eve ulice prema rješenju Prof. Begovi�a arhitekta.
Ne �ine se prikladnima za taj prosto. djeluju nekvalitetnom svojom izradom

Description: 12998992
41. Iste svjetiljke iz prethodnog priloga potvr�uju tvrdnju o nekvaliteti.
Ošte�enja od vozila je nešto na što treba ra�unati

Elementi gornjogradske plinske rasvjete iz "Projekta nove plinske rasvjete " , godina 1988.

Description: 79938601
Plinske svjetiljke unutrašnji dijelovi

Description: 70086013
Elektri�ne svjetiljke prilazne ulice

ŠTO JE ZAPISANO ?

„Rasvjeta zagreba�kog Gornjeg grada i Kaptola tema je koja zaokuplja stru�njake i laike, �ini mi se, od kada postoji Zagreb………
Plinska rasvjeta, suvremeno tehni�ki postavljena, vjerno �e interpretirati naš stari Zagreb no�u, a njeni fenjeri na konzolama i stupovima od lijevanog �eljeza, govore i danju o ljepoti komunalne opreme Zagreba 19.-og stolje�a“.
 Branko Lu�i� u predgovoru kataloga izlo�be „Nova rasvjeta Gornjeg grada“ ,
Muzej grada Zagreba, sije�anj 1988.

„U nizu izlo�bi, koje Muzej grada Zagreba organizira, izlo�ba „Nova rasvjeta Gornjeg grada“ zauzima svoje specifi�no mjesto.
Muzej pokušava ovim na�inom �ivjeti i u odre�enom zajedništvu sa jezgrom u kojoj se nalazi, pokušava inicirati probleme vezane za tu jezgru, sa osnovnom �eljom – maknuti se barem za korak dalje………
Ova izlo�ba bavi se jednim segmentom humanijeg �ivota unutar stare, i dobro nam znane povijesne jezgre grada“.
 Zdenko Kuzmi� u �asopisu „Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske“, 1988. godina

„Arhitektura i svjetlo nedjeljivo su vezani. Arhitektura nastaje, zamišlja se i ostvaruje u svjetlu, ona govori svjetlom i svjetlo kroz nju…….
Osvijetliti zna�i graditi prostor, a graditi zna�i shvatiti i �ivjeti ga, nositi ga u sebi……
Na Gornji smo grad, naravno, osjetljivi, jer ga �ivimo od djetinjstva….
Osvijetliti stari grad izazovan je zadatak.“
  
 Tomislav Premerl , u �asopisu „Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske“, 1988. godina

Izvor: usaj.bloger.hr
Za portal pripremio: zm

 

 

 

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.