Istra i more - L'Istria et la Mer
Istra i more naziv je hrvatsko-francuskog projekta kojega su po�evši od 2003. do 2011. godine razvili, a tijekom osam godina i ostvarili Zavi�ajni muzej Poreštine – Museo del territorio parentino iz Pore�a, Centar Camille Jullian iz Aix-en-Provencea i Institut Ausonius iz Bordeauxa uz financijsku potporu francuskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova i regijske uprave regije Aquitaine i hrvatskih sponzora. Kruna svih zajedni�kih djelovanja je vrlo lijepa i pregledna monografska kvalitetno šivana knjiga kojoj je izvorni naslov knjige L'Istria et la Mer, a podnaslov La Côte du Parentin dans l'Antiquité.
Zapravo ova je knjiga hrvatski prijevod ve�eg dijela knjige objavljene na francuskom i talijanskom jeziku, to�nije, svih poglavlja posve�enih arheološkim istra�ivanjima tijekom posljednjih osam godina.
Nakladnik knjige je: Ausonius éditions Serija: Mémoires 25 - tiskana je u Bordeauxu (listopad 2011.), a autora je 16.
Nakon obujnog metodološkog izvida i uvoda u sva promatranja i podvodna iskapanja pri kojima su razvijene nove metode i tehnike, u prvom je poglavlju obra�eno pitanje morske razine u anti�ko doba. Potpisuju ga Eric Fouache (Sveu�ilište Paris-Sorbonne) i Sanja Faivre (Sveu�ilište u Zagrebu) u suradnji s geomorfolozima i arheolozima, oslanjaju�i se istodobno na geomorfološke (podmorska potkapina) i arheološke pokazatelje (lu�ke gra�evine, ribnjaci i kamenolomi). Dotad se smatralo da je srednja razina mora u anti�ko doba bila 2 metra ni�a od današnje (-1,60 metara prema nedavnim procjenama Fabrizija Antoniolija na trš�anskoj obali). Iskapanja u Istri pokazala su da je ova, anti�ka morska razina, u stvari morala biti ni�a za samo 1 metar. Ni�a bi razina pristaništa i ribnjake u�inila neupotrebljivima i nedjelotvornima.
Istra�eno je ukupno sedam podmorskih lokaliteta koji svjedo�e o iznimnom arheološkom bogatstvu Istre, to�nije od sjevera prema jugu: uvala Valeta, rt Kupanja, Lorun, uvala Busuja, Sv. Martin, uvala Peškera i Sorna. Rezultati ovih istra�ivanja bili su suo�eni s odre�enim brojem arhivskih podataka te starih i novijih kopnenih iskapanja, kao i s iznimno bogatom epigrafskom dokumentacijom. Oni su omogu�ili da se uspostavi mikroregionalna slika od velikog zna�aja za obalu Poreštine u vrijeme Rimskog Carstva.
Tako su na sjeveru Poreštine redom obra�ene: Tarska vala i uš�e rijeke Mirne koju je u cijelosti prou�io Getano Ben�i�; zatim lu�ke gra�evine u Valeti – pristanište na sjeveru veli�ine 36×6 metara i ono drugo na jugu veli�ine 20×3,80 metara, s ure�enom obalom dugom stotinjak metara – povezane s raskošnom obalnom vilom koja je danas gotovo iš�ezla. Na jugu rta Zub nalazi se ribnjak Kupanja otkriven na zra�nim fotografijama. Rije� je o ogromnoj gra�evini najve�e duljine 100 metara i najve�e širine 75 metara, koja pokriva površinu od 5.400 �etvornih metara. Kupanja je dio vrlo velikog kompleksa �ije je gospodarsko središte bila radionica za proizvodnju amfora za ulje u Lorunu (od 1994. istra�uje je hrvatsko-francuski tim, zatim od 2003. naovamo – hrvatsko-francusko-talijanski tim) i �ije se prebivalište dominusa vjerojatno nalazilo u Santa Marini. Nedvojbeno je vila u �ervaru, koju je od 1967. do 1978. iskapala Vesna Jurki� Girardi, bila dio ovog kompleksa. Tri bazena smještena uz veliku pe� mogla su slu�iti za proizvodnju umaka garum. Ruševine pristanišnog mosta veli�ine 2,50×3,50 metara jedini su ostatak anti�ke luke u Lorunu.
Nekoliko kilometara ju�nije u uvali Busuja iskopan je mol veli�ine 29,20×3,40 metara, kao i vjerojatno ribnjak novog tipa, izrazito dobro o�uvan. Ova bri�ljivo elaborirana konstrukcija, dimenzija 48×12,66 metara, uo�ljivo je povezana s obalnom vilom „Mozaik“, iskopanom u 19. stolje�u, nikad objavljenom nalazu. U sljede�oj uvali, Sv. Martin, pronašli smo vrlo ošte�ene lu�ke gra�evine: sjeverni mol dug je najmanje 14 metara dok je ju�ni dug �etrdesetak metara povezan sa škrtim ostacima jedne vile. Kona�no, u Peškeri, u neposrednom sjevernom susjedstvu Pore�a, istra�iva�i su mogli slijediti ure�enu poplo�enu obalu (rivu) dugu najmanje 26 metara, povezanu s vilom koja je danas nestala ispod policijske postaje u blizini crkve sv. Eleuterija.
Sljede�e se poglavlje odnosi na Parentium, obalni grad u vrijeme njegova procvata i jug Poreštine. U slavnom zapisu viceadmiral ravenske flote T. Abudius Verus spominje izgradnju molova. Vrlo izgledno nije rije� o lukobranu Porporella koji je otkrio Attilio Degrassi i koji je izgra�en da bi zaštitio sjevernu obalu grada, ve� vjerojatnije o ure�enju anti�ke luke na ju�noj obali.
Ju�no u Sorni kratko nam je rekognosciranje omogu�ilo pronala�enje dvaju pristanišnih molova na koje je ukazao A. Degrassi. Jedan je dug najmanje 21 metar; ure�ene obale du�ine 50 metara. Ove su gra�evine opslu�ivale veliku obalnu vilu koju je iskapao Štefan Mlakar prilikom izgradnje hotela Parentium. U kasnoj antici i ranom srednjem vijeku crkva posve�ena sv. Petru izdizala se na poluotoku. U ovoj je knjizi opisana kao predmet dosad neobjavljene studije koju je na temelju dokumenata iz 19. stolje�a proveo Ivan Matej�i�.
Ipak, u uvali Vrsar izvedena su istra�ivanja: ono na sjeveru bavi se vilom koju je iskopao Mario Mirabella Roberti, pored crkve sv. Marije od Mora, a drugo, na jugu, velikim horreumom, koji je iskopao A. Degrassi.
Zaklju�ci, oboga�eni radovima Antonija Marchiorija o centurijaciji parentinskog sjevera, naglašavaju zna�nost i originalnost ove vrste gra�evina kakve se nalaze u ruševinama luka sjeverne Poreštine. Još je originalniji tip ribnjaka �ije su pregrade sazdane od suho nagomilanog kamenja – tip koji se nalazi i na drugim lokalitetima du� hrvatske i slovenske obale. Njihova impozantna veli�ina name�e problem namjene ovih ribnjaka. Na�in njihova rada tako�er ostaje nepoznanica. Kona�no, kombinacija epigrafskih i arheoloških dokumenata omogu�ila nam je da predlo�imo hipotetsku rekonstrukciju imanja sjeverne Poreštine za ranog Rimskog Carstva, koja su pripadala senatorima višeg razreda, a zatim od Domicija nadalje – caru. Sustavno iskorištavanje morskih resursa triju velikih posjednika objašnjava iznimno bogatstvo istarske obale tijekom rimske i bizantske antike.
Izlaganje dopunjavaju sljede�i pripravci: Véronique Blanc-Bijon (CNRS-CCJ Aix-en-Provence) preispituje mozaike iz Santa Marine i vile "Mozaik", dok G. Ben�i� podsje�a na va�nost markiza Gianpaola Polesinija za arheologiju sjeverne Poreštine. Kona�no, Christine Machebœuf (Université du Littoral – Boulogne-sur-mer) u svom se dodatku bavi skupinom volaka (Murex) koji su bili korišteni za proizvodnju purpura u uvali Busuja.
Knjiga na 304 stranice L'Istria et la Mer tvrdoga je uveza i, pravi je baštinik spoznaja iz podvodne arheologije - zaista je ukrašvaju zemljovidi i crte�i njih ukupno 98, tj. karte i nacrti Vincenta Dumasa, ali i iznimno sadr�aje i vrhunske fotografije Renca Kosino�i�a i Loïca Dameleta 148. koje pregledno i dojmljivo pokazuju bogatstvo arheološke baštine istarske obale, ali i njezinu veliku sadanju izlo�enost i krhkost.
Naslov: L'Istria et la Mer
Podnaslov: La Côte du Parentin dans l'Antiquité
Nakladnik: Ausonius éditions
Serija: Mémoires 25
Tiskano u Bordeaux listopad 2011
Autora 16
Tvrdi uvez, šivano 304 stranica, zemljovida i crte�a 98., fotografija 148
Figlinae (današnji naziv za tvornicu) manufakturna proizvodnja
keramike na poluotoku Lorunu. Datacija od 10 g. - 5 st. (avio foto: Renco
Kosino�i�)
Tlocrt figlinae
Zapadni "hodnik" navodnog vivaria (rimsko ribogojilište) u Uvali
Busuja. (foto: Loic Damelet)
Zapadni "hodnik" navodnog vivaria (rimsko ribogojilište) u Uvali
Busuja. (foto: Loic Damelet)
Tlocrt navodnog vivaria; istra�ivanja se nastavljaju
Vivarium (rimsko ribogojilište) površine 7.500 m2 sa 4 x bazena svaki
700-800 m3. Uzgajao velike ribe za carsku trpezu i proizvadnju umaka garuma
(avio foto: Renco Kosino�i�)
Profil bazena (foto: Loic Damelet)
Istra�ivanje na bazenu (foto: Loic Damelet)
Za portal: kulturolog Ivan Raos
