Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

OBLJETNICE

40 godina od sloma Hrvatskog prolje�a
Kara�or�evo je slomilo, ali i osvijestilo Hrvatsku

Od tada do danas Kara�or�evo je sinonim za slom hrvatskog nacionalnog pokreta, koji �e poslije dobiti naziv Hrvatsko prolje�e, i za brutalan obra�un s hrvatskim politi�arima, intelektualcima i studentima koji su se usudili za Hrvatsku tra�iti više dr�avnosti i ravnopravnosti te �iste ra�une


FOTO: ARHIVA
Sva zabranjena pitanja zahvaljuju�i novom partijskom vodstvu izabranom 1969. po�ela su se otvoreno postavljati ne samo na partijskim forumima nego i na javnim skupovima, kao u demokratskim sustavima

De�ki, ovo je definitivno kraj, rekla je u utorak 30. studenoga 1971. predsjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske Savka Dab�evi� Ku�ar svojim suradnicima dok su se po hladno�i i magli vozili u Kara�or�evo.
 
Jugoslavenski diktator Josip Broz Tito pozvao je tadašnje vodstvo hrvatske partije i društveno-politi�kih organizacija na sastanak u svoje vojvo�ansko lovište, nezadovoljan stanjem u Hrvatskoj, a naro�ito studentskim štrajkom, zapo�etim 22. studenoga sa zahtjevom da se sprije�i odljev hrvatskih deviza u Beograd. Nakon razgovora koji je s prekidima potrajao 20 sati, 1. prosinca u 15 sati zapo�ela je sjednica Predsjedništva CK SKJ na kojoj je reformski orijentirano hrvatsko partijsko vodstvo (to�nije, njegov dio) osu�eno zbog nacionalizma i natjerano na podnošenje ostavki. Savkine zle slutnje su se obistinile i od tada do danas Kara�or�evo je sinonim za slom hrvatskog nacionalnog pokreta, koji �e poslije dobiti naziv Hrvatsko prolje�e, i za brutalan obra�un s hrvatskim politi�arima, intelektualcima i studentima koji su se usudili za Hrvatsku tra�iti više dr�avnosti i ravnopravnosti te �iste ra�une.

Jugoslavenski diktator Josip Broz Tito pozvao je tadašnje vodstvo hrvatske partije i društveno-politi�kih organizacija na sastanak u svoje vojvo�ansko lovište, nezadovoljan stanjem u Hrvatskoj, a naro�ito studentskim štrajkom, zapo�etim 22. studenoga sa zahtjevom da se sprije�i odljev hrvatskih deviza u Beograd

Primjerice, 50 posto deviza u Jugoslaviju je ulazilo preko Hrvatske, ali ona ih je zadr�avala samo sedam posto. Iz saveznog prora�una Hrvatska je dobivala samo 16,5 posto sredstava, a Srbija 46,6 posto. Srba je u saveznoj administraciji bilo 73,6 posto, a Hrvata samo 8,6 posto, dok su u �asni�koj strukturi JNA Srbi �inili 62,5 posto, a Hrvati 10,4 posto. Ta su se zabranjena pitanja zahvaljuju�i novom partijskom vodstvu izabranom 1969. po�ela otvoreno postavljati ne samo na partijskim forumima nego i na javnim skupovima, kao u demokratskim sustavima. I dok su partijski �elnici nakon Kara�or�eva »samo« smijenjeni s du�nosti i natjerani na 18 godina šutnje, istaknuti �lanovi Matice hrvatske i studentskog pokreta osu�ivani su kao kontrarevolucionari i nacionalisti na zatvorske kazne i onemogu�avani u karijeri, a represija je obuhvatila cijelu Hrvatsku, gdje je Matica putem svojih ogranaka pokrenula pravi narodni preporod.

Te 1971. obilje�avale su se 300. godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana i 100. godišnjica ro�enja Stjepana Radi�a, što je bilo dovoljno da se "pravovjernim" komunistima upali signalno svjetlo. "A što sam onda ja?", ljutito je upitao Tito kad je �uo da se Radi�a naziva najve�im sinom hrvatskog naroda. Hrvata Tita je neugodno iznenadilo kad ga je 6. rujna 1971. po slijetanju u Zagreb uz "Hej Slaveni" do�ekala i "Lijepa naša", a njegova taština teško je podnosila da su u srce Hrvata ušli popularni politi�ari poput Savke Dab�evi� Ku�ar, Mike Tripala, Pere Pirkera, Dragutina Haramije i Sre�ka Bijeli�a. Njihova su mjesta nakon Kara�or�eva zauzeli poslušnici na �elu s Milkom Planinc, Josipom Vrhovcem, Jurom Bili�em, Dušanom Dragosavcem, Milutinom Balti�em, koji �e, paradoksalno, u Ustavu SFRJ iz 1974. uspjeti izboriti �ak i više dr�avnosti nego su njihovi prethodnici tra�ili, ali uglavnom samo na papiru.

U totalitarnom jednostrana�kom sustavu Hrvatska nije mogla funkcionirati kao prava dr�ava ni 1971. niti 1974. nego tek nakon 1990. Autocesta Zagreb-Split, za koju se 1971. diljem Hrvatske prikupljao zajam, nije se smjela graditi dok je na vlasti bila pobjedni�ka garnitura iz Kara�or�eva i dovršena je tek 2005. Projekt je naime bio ozna�en nacionalisti�kim, iako je iz današnje perspektive teško shvatiti zašto bi prometno povezivanje dva najve�a hrvatska grada bilo nacionalizam. Isto tako i ravni�arska pruga od Rijeke do ma�arske granice, koja nije sagra�ena ni do danas, ili futuristi�ki projekt Hrvatski suez, kojim se �eljelo kanalom povezati Sisak s Jadranskim morem i izgraditi kanal Dunav-Sava i tako spojiti Dunav i Jadran. Nakon 1971. Hrvati nisu smjeli imati ni Maticu hrvatsku koja je prvi put u svojoj povijesti raspuštena, a zbog pjevanja domoljubnih pjesama ili isticanja hrvatskih obilje�ja završavalo se u zatvoru.

Ivan Zvonimir �i�ak, koji je 1970., kao nekomunist i prakti�ni katolik, bio izabran za studenta prorektora zagreba�kog sveu�ilišta pobijedivši partijskog kandidata Damira Grubišu isti�e da je Hrvatska danas u situaciji kakva se prije 40 godina nije mogla ni zamisliti.

"Danas imamo svoju dr�avu, demokraciju i nacionalnu slobodu, to je nešto što se samo po sebi razumijeva, a u ono vrijeme to je jednostavno mogao biti samo san. Tadašnja politika pokušala je reformirati sustav, me�utim, još je Ante Star�evi� govorio da se despocije ne popravljaju nego ruše", izjavio nam je �i�ak, koji smatra da je rasprava o 1971. u Kara�or�evu danas zanimljiva samo kao sastavni dio povijesne gra�e u osnovnoj i srednoj školi. Prema �i�kovim rije�ima, ljudi koji su 1971. stradali nisu dobili zadovoljštinu.

"Od onih koji su bili na vrhu, odlikovanja su dobili Savka, i Tripalo posmrtno, a šokantno je da ih nisu dobili Šime �odan, Marko Veselica ili Sre�ko Bijeli�, što govori o tome tko zapravo vlada Hrvatskom", dodaje �i�ak. Iako se �esto tvrdi da su studenti svojim štrajkom izazvali Tita da se obra�una s hrvatskim partijskim vodstvom i time postali krivci za slom cijelog nacionalnog pokreta, �i�ak to smatra besmislenim.

"Tito je obra�un pripremao još od srpnja, tako da mu je štrajk vjerojatno samo poslu�io kao okida�", ka�e �i�ak. Iako je 1948. tobo�e prekinuo odnose sa Staljinom (u stvarnosti je zapravo bilo obratno), Tito se s hrvatskim vodstvom koje je, prema njegovu mišljenju, dopustilo raspirivanje nacionalizma u Hrvatskoj i izgubilo kontrolu nad doga�ajima, obra�unao tipi�no staljinisti�ki. �ak je prijetio i sovjetskom intervencijom, tvrde�i da mu je Leonid Bre�njev ponudio "bratsku pomo�", kakvu je 1968. pru�io i "zdravim snagama" u �ehoslova�koj, guše�i Praško prolje�e. Svjesna s kim ima posla bila je i Savka, koja je prije polaska u Kara�or�evo suprugu Anti rekla: "Ako se budem mogla do�epati telefona i ako ti ka�em boli me srce, to zna�i da su nas opomenuli. Ako ti ka�em boli me grlo, to zna�i da su nas uhapsili, a ako pak ka�em boli me glava, to zna�i da me više ne�eš vidjeti." Savka je na kraju suprugu javila da je boli srce, a da misli da �e je zaboljeti i grlo, ali o�ito je bila spremna i na najgore, iako je Tito u rujnu, nakon završetka turneje Hrvatskom, u svojoj zdravici u hotelu Esplanade izrazio potporu njoj i suradnicima.

Ivica Vrki�, koji je kao predsjednik Saveza socijalisti�ke omladine Hrvatske bio najmla�i sudionik sastanka u Kara�or�evu, ka�e da ni on niti ostali nisu o�ekivali da �e do�i do kona�nog obra�una, nego da �e tek uslijediti posljednja opomena.

"Iz Titova pristupa moglo se naslutiti da on ne samo prijeti nego pomalo i puca i shvatiti da definitivno ne stoji iza politike novog kursa u Hrvatskoj. To njemu nije odgovaralo, iako je na neki na�in pomalo prihvatio neke nove procese. Bez toga ne bi bilo ni ustavnih amandmana 1971. ni ustava 1974., a prihvatio je i zaklju�ke desete sjednice CK SKH iz sije�nja 1970. Ona je bila prijelomna, jer se na njoj prvi put otvoreno išlo protiv unitarizma, a prevladale su hrvatske teme i hrvatske opcije. Ukratko, Titov projekt je bila Jugoslavija, a naš je bila Hrvatska", rekao nam je Vrki�.

Stenogrami sastanka u Kara�or�evu jasno svjedo�e da je za Tita, zaslijepljenog komunisti�kim dogmama i �eljom za vlaš�u, dr�avnost republika bila samo geografski pojam, a ne nešto što bi Hrvatskoj omogu�ilo da slobodno gospodari svojim novcem i resursima.

"Vi sada isti�ete dr�avnost i suverenost na prvom mjestu. Šta vi ho�ete? Kakav vi to suverenitet i kakvu vi to dr�avu ho�ete? Kakva ona treba da bude? Treba li to da bude klasi�na dr�ava kralja Tomislava?... Vi ste mo�da ve� i zaboravili da smo mi odavno po�eli govoriti o odumiranju dr�ave i da bi radni�ka klasa u Hrvatskoj bila veoma nesretna kada bi se sada stvarala hrvatska dr�ava u kojoj bi radni�ka klasa opet rintala, kao što i jeste smisao svake dr�ave", govorio je Tito. Vrki� me�utim upozorava da nisu svi sudionici Hrvatskog prolje�a bili jedinstveni u svojim zahtjevima i stavovima.

"Nama koji smo bili u dr�avnom aparatu pri SKH i društveno-politi�kim organizacijama još uvijek nije bila Hrvatska glavna ideja. Nama je Hrvatska više bila kao prostor koji treba europeizirati, osloboditi i stvoriti bolje uvjete za �ivot. Matica hrvatska i studenti išli su korak dalje, ali mi smo otvorili prostor da se postavljaju pitanja koja se nikad prije nisu mogla postavljati u okviru partije. Nama je krajnji domet bio zadan ideologiziranim programom SKJ, dok su oni bili slobodniji i više su razmišljali o dr�avotvornosti i Hrvatskoj. Kratkoro�no, u tom odnosu snaga oni su naštetili nama koji smo vodili taj proces, ali povijesno se pokazalo da su oni bili prava jezgra koja je prethodila ideji o hrvatskoj dr�avi", ka�e Vrki�.

Doista, Deklaracija o nazivu i polo�aju hrvatskog jezika iz 1967., koju se naj�eš�e uzima kao po�etak Hrvatskog prolje�a, mogla je za�ivjeti tek 1990., kad je i hrvatski novac polako prestao odlaziti u Beograd. Jednako tako i zahtjev Hrvoja Šoši�a da Hrvatska zatra�i �lanstvo u Ujedinjenim narodima, koji je 1971. bio legitiman (jer u UN-u su bile i nesamostalne Ukrajina i Bjelorusija), ali za protivnike prolje�ara skandalozan, postao je realnost tek 1992.

Kara�or�evo je slomilo probu�enu Hrvatsku, ali ujedno ju je još jednom osvijestilo u pogledu opstanka Jugoslavije. Kao što je ubojstvo Stjepana Radi�a 1928. Hrvatima otvorilo o�i da joj nema �ivota u unitarnoj zajednici s tobo�e bratskom Srbijom, tako je i nakon Kara�or�eva postalo jasno da više nikakva Jugoslavija ne mo�e Hrvatskoj omogu�iti da bude istinski slobodna, �ak i kad bi Tito uspio slomiti unitaristi�ke snage u saveznom partijskom vrhu i u JNA.

Trebalo je samo pri�ekati pogodne vanjskopoliti�ke okolnosti koje su omogu�ile samostalnu Hrvatsku, u kojoj je ideje prolje�ara mogu�e preto�iti u stvarnost i na njima se nadahnjivati u budu�nosti.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan LIPOVAC

PS:
Kako na portalu ima više mjesta nego u tiskanim medijima, novinar Vjesnika Marijan Lipovac, autor gornjeg povijesnog priloga, poslao nam je, specijalno za portal, još nekoliko fotografija iz tog burnog razdoblja koje nisu objavljene u Vjesniku:


Savka Dap�evi� Ku�ar, Miko Tripalo i Josip Broz Tito


Savka Dap�evi� Ku�ar govori na tadašnjem Trgu Republike u Zagrebu, 1971.


Savka Dap�evi� Ku�ar i Dragutin Haramija, tadašnji predsjednik hrvatske vlade


Savka Dap�evi� Ku�ar, Jovanka Broz i Josip Broz Tito,
tijekom njegove turneje po Hrvatskoj u rujnu 1971.


Transparenti potpore Savki i Tripalu i hrvatski grb,
uobi�ajena slika s narodnih zborova tijekom Hrvatskog prolje�a

Za portal pripremio: zm

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.