Gdje po�ivaju poznate osobe iz hrvatske povijesti
Mnogim velikanima rodno mjesto dra�e od Mirogoja
Da se kojim slu�ajem u potpunosti ostvarila ideja Franje Tu�mana iz 1990. o pretvaranju dotadašnjeg Muzeja revolucije u „Hrvatski panteon“, povodom blagdana Svih svetih po�ast najpoznatijim sinovima i k�erima hrvatskog naroda odavala bi se na jednom mjestu, u Meštrovi�evom okruglom paviljonu u Zagrebu. Ideja sre�om nije nikad realizirana i brzo je zaboravljena- na nju je do 2000. tek podsje�ala �injenica da se Trg �rtava fašizma nazivao Trgom hrvatskih velikana. Tu�man je �elio da i Hrvati imaju mjesto gdje na istom mjestu po�ivaju njegovi najve�i velikani, kao što je slu�aj u Parizu gdje su mnogi francuski velikani, ali ipak ne svi, pokopani u Panteonu ili u Londonu, gdje sli�nu ulogu ima Westminsterska opatija. Me�utim, Hrvatska nije Francuska ili Velika Britanija, pa niti svi hrvatski velikani nisu �ivjeli u Zagrebu, nego diljem Hrvatske te su ondje i pokopani. Zagreb je u punom smislu rije�i postao politi�ko, kulturno i duhovno središte hrvatskog naroda tek u 19. stolje�u, kad u njemu nastaju i središnje nacionalne institucije. Od tada u Zagrebu �ivi ve�ina osoba koje su ušle u kolektivno pam�enje naroda kao hrvatski velikani, a upravo u to vrijeme Zagreb dobiva svoje središnje groblje gdje �e ve�ina njih na�i vje�ni po�inak. Otkako je 1876. stavljen u funkciju, Mirogoj je brzo po�eo igrati ulogu svojevrsnog „hrvatskog panteona“. Kad su 1879. sagra�ene prve arkade, u njih su iz Be�a preseljeni posmrtni ostaci pjesnika Petra Preradovi�a, a 1885. s raznih su zagreba�kih groblja, ali i iz drugih mjesta, u arkade dopremljena tijela �elnika ilirskog preporoda predvo�enih Ljudevitom Gajem, koji je do smrti 1872. bio vlasnik posjeda na Mirogoju na kojem je zatim ure�eno groblje. Kasnije su u ilirsku arkadu pokopani i Ivan Kukuljevi�, Ivan Ma�urani� i ostali ilirci koji su po�ivjeli sve do kraja 19. i po�etka 20. stolje�a.
Grob Stjepana Radi�a u arkadama Mirogoja
Osim grobnice iliraca, najpoznatiji i vjerojatno najposje�eniji grob u arkadama je onaj Stjepana Radi�a, u kojem po�iva sa svojim suradnicima Pavlom Radi�em i �urom Basari�ekom ubijenima u beogradskoj skupštini, sa svojom suprugom Marijom, a od prije desetak godina i sa svojim nasljednicima na �elu HSS-a preminulima u inozemstvu, Vladkom Ma�ekom i Jurjem Krnjevi�em. Tu su pokopane i �rtve šestosije�anjske diktature Milan Šufflay, Josip Predavec i Stipe Javor, ali i re�iser Branko Gavella. Radi� i suradnici naime po�ivaju u grobnici obitelji Gavella u koju su pokopani tek privremeno, dok im se ne podigne dostojno po�ivalište. Tako barem piše u grobljanskim knjigama, a sredinom tridesetih godina jedan be�ki umjetnik na zahtjev HSS-a napravio je idejni nacrt Radi�eve grobnice, koja je bila toliko suluda i nestvarna da nikad nije ni mogla biti realizirana. Prema toj ideji, Radi�evo balzamirano tijelo le�alo bi izlo�eno u staklenom lijesu u podno�ju jednog bre�uljka na �ijem vrhu bi se nalazila golema skulptura Radi�a kako le�i potrbuške oslonjen na ruke, dok bi se podno nje prostoralo �itno polje (i to tokom cijele godine!). Danas na tu ideju nitko ni ne pomišlja, a Radi�eva obitelj oštro se protivi planovima o premještanju njegovih ostataka pa �e po svemu sude�i Radi� i dalje po�ivati s još nekoliko desetaka drugih pokojnika. To me�utim u arkadama nije toliko neobi�no, jer zajedno primjerice po�ivaju skladatelj Ivo Tijardovi�, kolekcionar Ante Topi� Mimara, košarkaš Krešimir �osi� i pjesnik Dragutin Tadijanovi�. U grobnici pored crkve Krista Kralja našli su pokoj posljednji hrvatski ban Ivan Šubaši�, knji�evnica Marija Juri� Zagorka i skladatelj Jakov Gotovac, iako za �ivota nisu imali dodirnih to�aka. Doista je teško nabrojati sve velikane kojima je grob na Mirogoju- tu su knji�evnici August Šenoa, Ante Kova�i�, Antun Gustav Matoš, Ivana Brli�-Ma�urani�, Vladimir Nazor, Tin Ujevi�, Dobriša Cesari�, Miroslav Krle�a, glazbenici Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Zlatko Balokovi�, Lovro Mata�i�, znanstvenici Oton Ku�era, Andrija Mohorovi�i� i Vladimir Prelog, izumitelji Slavoljub Penkala i Franjo Hanaman, sportaši Dra�en Petrovi� i Matija Ljubek i brojni drugi. Od grobova politi�ara najpoznatiji i najposje�eniji je onaj Franje Tu�mana, koji upada u o�i svojim smještajem i dimenzijama, dok je primjerice grob Ivice Ra�ana skroman i neupadljiv. Biti pokopan na Mirogoju za brojne politi�are bilo je pitanje presti�a, ali ne za sve.
Ante Star�evi� po vlastitoj �elji po�iva u Šestinama
Ante Star�evi� je izri�ito zabranio pokop na Mirogoju i zatra�io da ga se ukopa na nekom seoskom groblju u zagreba�koj okolici. Stoga je po�ivalište našao u Šestinama. Od najve�ih hrvatskih velikana na Mirogoju nema ni groba bana Josipa Jela�i�a, koji je pokopan u svojoj obiteljskoj grobnici u Novim dvorima kod Zapreši�a, dok su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan od 1919. pokopani u zagreba�koj katedrali, gdje je 1921. prenesen i Eugen Kvaternik s dvoje suboraca iz Rakovi�ke bune. Ondje je i grob bana Tome Erdödyja, pobjednika u bitci kod Siska 1593., a sa�uvani su i grobovi svih devet posljednjih zagreba�kih biskupa i nadbiskupa, od Maksimilijana Vrhovca, umrlog 1827. do kardinala Franje Kuhari�a, umrlog 2002.
Pripadnici obitelji Zrinski, me�u njima i Nikola Šubi� Zrinski, po�ivaju u obiteljskoj grobnici u Svetoj Jeleni u Me�imurju, a grobovi velikana iz ranijih stolje�a su rijetki. Za hrvatske narodne vladare zna se da su pokapani u Biskupiji kod Knina i u crkvi svetog Stjepana u Solinu, ali njihovim grobovima više nema traga. Arheolog Frane Buli� pronašao je u Solinu nadgrobnu plo�u kraljice Jelene, a nakon smrti pokopan je u sarkofagu na Manastirinama, krš�anskom groblju anti�ke Salone.
Frane Buli� po�iva u sarkofagu u Solinu
Dubrov�ani su ponosni na svoje velikane pa sve do danas u crkvi svetog Spasa �uvaju grob pjesnika Ivana Gunduli�a, u gradskoj vije�nici nalazi se urna s pepelom politi�ara Frana Supila, dok knji�evnik Ivo Vojnovi� po�iva na Groblju svetog Mihajla. U nedalekom Cavtatu je grob slikara Vlahe Bukovca. Crkva svetog Frane u Splitu je poput malog hrvatskog panteona, jer u njoj po�ivaju kroni�ar Toma Arhi�akon, otac hrvatske knji�evnosti Marko Maruli�, pjesnik Jerolim Kavanjin, skladatelj Ivan Luka�i� i politi�ar Ante Trumbi�. Kipar Ivan Meštrovi� odlu�io je po�ivati u rodnom kraju s �lanovima obitelji za koje je umjesto mauzoleja podignuo crkvicu Presvetog otkupitelja na bre�uljku iznad Otavica, dok je znanstvenik i humanist Faust Vran�i� po vlastitoj �elji pokopan u Prvi� Luci.
Grob Fausta Vran�i�a je u Prvi� Luci
I skladatelj Boris Papandopulo je prema �elji pokopan u Opatiji gdje je provodio ljeta (ondje je i grob pjesnika Drage Gervaisa), glumica Nela Er�išnik u obli�njem Voloskom, knji�evnik Petar Šegedin u Orebi�u, a pjesnikinja Vesna Parun u Grohotama na Šolti. Jedan od najve�ih hrvatskih knji�evnika, Ranko Marinkovi�, poslije smrti se vratio u rodnu Komi�u, gdje je pokopan i glumac Ivica Vidovi�. Za pjesnika Ivana Gorana Kova�i�a desetlje�ima se govorilo da mu se ne zna grob, no od 1996. dio njegovih prona�enih posmrtnih ostataka ipak po�iva u rodnom Lukovdolu. Pjesnik Josip Pupa�i� pokoj je našao u rodnom Slimenu kod Omiša, gdje po�iva sa suprugom Benkom i k�eri Rašeljkom s kojima je 1971. poginuo u zrakoplovnoj nesre�i na Krku., dok je knji�evnik Ivan Raos pokopan u rodnom Medovu Docu kod Imotskog.
Grob Matije Antuna Relkovi�a u Vinkovcima
Vara�dinci tvrde da je njihovo groblje najljepše na svijetu, a ondje le�e i dva njihova istaknuta sugra�anina, slavist Vatroslav Jagi� i slikar Miljenko Stan�i�. Vinkov�ani se ponose grobovima knji�evnika Matije Antuna Relkovi�a i Josipa Kozarca te bana Josipa Šok�evi�a, a i nekoliko dalmatinskih gradi�a mo�e se podi�iti grobovima hrvatskih velikana. U Zaostrogu je pokopan knji�evnik Andrija Ka�i� Mioši�, u Podgori politi�ar Mihovil Pavlinovi�, u Hvaru pjesnik Hanibal Luci�, a u obli�njem Starom Gradu pjesnik Petar Hektorovi�. Vo�a istarskih antifašista Joakim Rakovac po�iva u Pore�u, ali ne na groblju nego ispod svog spomenika na središnjem gradskom trgu, dok je pjesnik i ekonomist Mijo Mirkovi� (Mate Balota) pokopan u rodnom Raklju.
Josip Juraj Strossmayer pokopan je u svojoj katedrali u �akovu
Biskup Josip Juraj Strossmayer po�iva u kripti svoje katedrale u �akovu, skladateljica Dora Peja�evi� u Našicama, kao i ostali �lanovi njene grofovske obitelji, dok je pjesnik Lijepe naše Antun Mihanovi� pokopan u Klanjcu u blizini kojeg je �ivio svoje posljednje godine. U Klanjcu su pokopani i kipar Antun Augustin�i� i slikar Oton Ivekovi�, dok je Mihanovi�ev suradnik u nastanku hrvatske himne Josip Runjanin pokopan u Novom Sadu. On je jedan od mnogih hrvatskih velikana koje je smrt zatekla izvan Hrvatske te su im ondje i grobovi. U Rimu primjerice po�ivaju slikar Juraj Julije Klovi�, i to u crkvi svetog Petra u okovima nedaleko Michelangelova Mojsija, jezikoslovac Bartul Kaši� u crkvi svetog Ignacija, filozof Frane Petri� u crkvi svetog Onofrija te povjesni�ar Ivan Lu�i� u crkvi svetog Jeronima. Knji�evnik Marin Dr�i� pokopan je u Veneciji, u crkvi svetih Ivana i Pavla, a znanstvenik Ru�er Boškovi� u Milanu u crkvi sveta Marija Podone. U Trstu je grob Jurja Dobrile, koji je zadnjih godina �ivota bio trš�anski biskup, dok je nobelovac Lavoslav Ru�i�ka pokopan u Zürichu, a pjesnik Silvije Strahimir Kranj�evi� u Sarajevu, gdje je i �ivio.
Josip Broz Tito po�iva u svom glavnom gradu Beogradu i ondje �e vjerojatno i ostati, makar ga je hrvatski dio njegove obitelji �elio prenijeti u domovinu. U Beogradu po�ivaju i izumitelj Nikola Tesla i knji�evnik Ivo Andri�, a na nepoznatom mjestu vjerojatno je pokopan i politi�ar Andrija Hebrang, za �ijim ostacima obitelj i dalje traga. Ustaški poglavnik Ante Paveli� pokopan je u Madridu gdje je umro u progonstvu, a o njegovu preseljenju u Hrvatsku ne pomišlja �ak ni njegova obitelj.
Od hrvatskih svetaca nijedan ne po�iva u Hrvatskoj. Prvi slu�beno proglašeni svetac hrvatske narodnosti Nikola Taveli� umro je kao mu�enik u Jeruzalemu 1391. i posmrtni ostaci nisu mu sa�uvani, dok sveti Leopold Mandi� ima grob u Padovi, gdje je 1942. i umro, a sveti Marko Kri�ev�anin, ubijen 1619. u Košicama, po�iva u Trnavi. Od hrvatskih bla�enika, troje ih po�iva u Hrvatskoj- Alojzije Stepinac i Ivan Merz u Zagrebu, a Marija Petkovi� u rodnom Blatu na Kor�uli. U Hrvatskoj me�utim po�iva nekoliko svetaca koji nisu bili hrvatskog roda, poput svetog Dujma u Splitu i svetog Šimuna u Zadru, no za njihove iskrene štovatelje narodnost bilo kojeg sveca je irelevantna, a smrt ionako briše sve granice me�u ljudima, bez obzira po�ivali im posmrtni ostaci na Mirogoju ili na skromnom seoskom groblju.
Izvor: Vjesnik, autor Marijan LIPOVAC
*****
Pogledajmo sa stranice destinacije.com slike grobova još nekih spomenutih osoba na zagreba�kom groblju Mirogoj:
Zagreb, Gradsko groblje Mirogoj, glavni ulaz
Grobnica Prvog Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tu�mana
Zagreb, Gradsko groblje Mirogoj, Velike Arkade
Zagreb, Gradsko groblje Mirogoj, Male Arkade
Grob Petra Preradovi�a
Grob Ive Tijardovi�a
Grob Krešimira �osi�a
Grobnica Obitelji Ma�urani�
Grob Vladimira Nazora
Grobnica Dra�ena Petrovi�a
Grob Matije Ljubeka
Više na web-stranici destinacije.com
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
