Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom
Zagreb - Ilica (1/2) - Gornja Ilica
Zagreba�ka ulica Ilica na potezu od Jela�i�evog do Ili�kog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgova�ko središte grada. Prije samo 120 godina imala je pet hotela, šest kavana, dvije slasti�arnice i brojne raznovrsne du�ane zagreba�kih obrtnika i �idovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom. 1776. godine je podijeljena na Gornju (od današnjeg Trga bana Jela�i�a do Britanskog trga) i Donju (od Britanskog trga dalje prema zapadu).
2011.
Po�etak Ilice, �ije ime nalazimo u dokumentu iz 1431., je na zapadnoj strani Trga bana Josipa Jela�i�a.
1864.
"Na ovom do g. 1858. zapuštenom i u kišno vrieme vrlo blatnom trgu obdr�avali su se sajmovi ne samo za �ive�, povr�e i vo�e, kako to danas biva, nego i za marvu i drugu dopremljenu robu na kolih.
Jošte g. 1828. bila je na miestu, gdje se sada nalazi Velika kavana (današnji Hotel Dubrovnik), primitivna velika drvena klaonica, a iza nje bilo je javno gradsko smetište, do ovog pako bara, na kojoj se je lovio lov na patke." (A. Hudovski, "Zagreb i okolica – ka�iput za urodjenike i strance", Zagreb 1892.).
Op�a bolnica Milosrdne bra�e (od 1919. "Zakladna bolnica"), na mjestu današnjeg kompleksa zgrada s ili�kim neboderom, po�ela se graditi 1794. uz ju�nu stranu nenaseljenog prostranog sajmišnog trga (Harmica) na gradskoj periferiji; 1819. nadogra�en je drugi kat s tornjem crkvice Trpe�eg Jezuša (danas crkvica Ranjenog Isusa). Bila je to najve�a zagreba�ka gra�evina koja se protezala sve do današnje Tesline ulice.
"Spram naokolišnih kolibica, potleušica i drvenjara udarala je bolnica tako u o�i kao stoljetni dud, koji se dignuo nad sitnogoricu!" (D. Hirc, "Stari Zagreb", Zagreb 2008.)
1900.
1906.
2011.
1906.
Zagreba�ki konjski tramvaj iz 1891. (Tehni�ki muzej grada Zagreba, 2011.)
Povodom Jubilarne gospodarsko-šumarske izlo�be, odr�ane 1891. godine u Zagrebu, pušten je u promet zagreba�ki konjski tramvaj (vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola).
Brzinom do 7,5 km/h vozio je jednokolosje�nom tramvajskom prugom od Ju�noga (danas Zapadnoga) kolodvora, Ilicom (od Vodovodne), s odvojkom kod Frankopanske za Savski most, te preko Jela�i�eva trga, Juriši�eve i Draškovi�eve kroz Vlašku do Mitnice (današnji Kvaternikov trg). Te godine u Zagrebu je prometovalo 60 fijakera.
1910. godine konjski tramvaj zamijenjen je munjevnim (elektri�nim) tramvajem.
Grad Osijek je prvi u Hrvatskoj dobio konjski tramvaj, 1884. godine.
1867. "Hotel k caru austrijanskomu"
Na mjestu današnje NaMe veletr�ac Teodor Demeter izgradio je jednokatnicu, i uredio u njoj gostionicu sa svratištem "Austrijanskom caru", koja je otvorena 11. srpnja 1837. Poslije je svratištu nadogra�en drugi kat (1867. godine) i dobio je naslov "Hotel k caru austrijanskomu", koji "bijaše najodli�niji u Zagrebu, a odsjedali su u njemu visoki dostojanstvenici."
1880.
U svratištu "K caru austrijanskomu" otvorena je prva "putni�ka agencija" u Zagrebu - od 1. travnja 1840. svakog su dana prevozni�ka kola vozila do Vara�dina i Be�a (uz prethodnu prijavu putnika).
2011.
Be�ki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler od 1911-1913. adaptirali su "Hotel k caru austrijanskomu" u svoju popularnu trgova�ku ku�u "Kastner i Öhler", a danas je i "Hotel k kruni Ugarskoj" u sklopu robne ku�e NaMa koja je izvana zadr�ala izgled iz onoga vremena.
2011. Negdašnji "Hotel k kruni Ugarskoj"
Godine 1868. srušena je gostionica i svratište "K Ugarskoj kruni" (s najboljim gulašom u gradu) u prizemlju jednokatnice Eduarda pl. Jela�i�a (vidimo ju na prethodnoj fotografiji iz 1867. godine s lijeve strane hotela), te je na njezinom mjestu iste godine izgra�en dvokatni "Hotel k kruni Ugarskoj" (1894. preimenovan u "Hotel Grand").
I u svratištu "K Ugarskoj kruni" bila je putni�ka agencija: 12. rujna 1844. poduzetnik Stern otvario je konjsku "autobusnu" liniju od svratišta do Karlovca. "Pla�alo se po osobi 1fr. 30kr. srebra, dok bijaše prtljaga bezplatna."
2011. "Hotel Jägerhorn" (Lova�ki rog)
Najstarije je svratište u Ilici, ali i u Zagrebu, "Lova�ki rog" (poznat kao "Jägerhorn"), otvoreno 1827. godine.
"Bijaše tu prvotno drvenjara (od kraja 17. stolje�a, op.a.), a u njoj kr�ma u kojoj bi se sastajali zagreba�ki lovci. Poviše vratiju iztaknuli su pravi lova�ki rog, koji je kr�mi, a poslije i hotelu dao današnje ime. Kakova je ku�a bila 1827. godine, takva je spram Ilice i danas."
1844. "Hotel Pruckner"
1844. godine u po�etku Donje Ilice izgradio je dvokatnicu Mato Pruckner i uredio "Hotel Pruckner" (kasnije nazvan Hotel Royal).
1905.
2011. Negdašnji "Hotel Pruckner/Royal"
2011. - Negdašnji "Vuglenarski hotel"
"Vuglenarski hotel" – ku�a pri ulazu u nekadašnje kino Apolon (od 1946. kino Kozara), danas Histrionski dom u Ilici, u kojoj su no�ili vuglenari iz Zagorja, prodava�i drvenog ugljena na Ili�kom trgu.
Prva filmska predstava u Zagrebu - "�ivu�e fotografije" - odr�ana je u dvorani Hrvatskoga doma, odnosno Hrvatskog pjeva�kog društva "Kolo" i "Hrvatskog sokola" 8. listopada 1896. godine.
1928.
Dio sjevernog pro�elja Zakladne bolnice u Ilici: Ljekarna Zakladne bolnice (na uglovnici prema Hotelu Dubrovnik), i kinoprogrami šest zagreba�kih kina, me�u inim prikazuje se Careva ljubav, Novac na cesti...
1931.
Op�a bolnica Milosrdnika, odnosno Zakladna bolnica, srušena je 1931. godine.
1913.
2011.
"Do g. 1831. bijaše u Ilici tik do ku�a smrdljivi kanal pokriven daskama po kojima se hodalo, jer ne bijaše utrta puta, ni plo�nika, dok su ljudi no�u svietili lampašima, ako su se gdje pozabavili".
Specijalizirana trgovina školske, pisa�e i slikarske robe Juliusa Hühna, otvorena 1837. u jednokatnici koju je 1830. izgradio veletr�ac �ita Franjo �avrak ("ostavio iza sebe �etiri sina i �etiri k�eri"). Od 1907. je tu bilo kino Apolo, a poslije kino Lika.
1890. godine je kod J. Hühna bila lo�inska prostorija peštanske lo�e Demokratia (Hrvatska vila od 21.9.1892.). �lanovi te lo�e bili su ve�inom Ma�ari, �idovi i Srbi.
2011.
1938.
1906.
Ugao Ilice i Bregovite (danas Tomi�eve) ulice.
1928.
2011.
1906.
Prvotna �uta boja tramvaja je 1923. zamijenjena plavom bojom grada Zagreba.
1925.
Odluka o vo�nji desnom stranom je u Zagrebu stupila na snagu 1. sije�nja 1926. Do tada su vrata tramvaja bila prilago�ena za lijevu vo�nju, po englezki!
2011.
1936.
1621. godine gradski magistrat Gradeca donosi odluku: "Kak svaki štacunar pred svojim štacunom snega odhrnuti mora, al pak ne´, po gradskom stra�aru globu bu platiti moral."
1908.
Tramvajska pruga s mimoilaznicom (na svim va�nijim postajama u gradu) kod "Kavane Corso".
2011.
1903.
Na uglu Ilice i Gunduli�eve ulice, u prizemlju jednokatnice Ferdinanda Budickog, gra�enoj u gotskom stilu, 1902. otvorena je prva zagreba�ka prodavaonica automobila, motorkota�a, prikolica, bicikla i šiva�ih strojeva "Singer".
Prvi automobil stigao je u Zagreb iz Vara�dina, 1899. godine.
Ku�a Budickoga srušena je 1907., i na njezinom mjestu podignuta je pala�a Hrvatsko-slavonske zemaljske banke.
U prizemlju i polukatu banke otvorena je nova kavana Corso sa striptiz-barom koji su stariji purgeri zvali "Kokošinjec". Bila je to u Zagrebu prva kavana s ulaznim pokretnim vratima, omiljeno okupljalište zagreba�kih masona.
2011.
"Kavana Corso" ve� je 25 godina zatvorena jer bi neki htjeli i ovce i novce. Prva "Kavana Corzo" bila je na uglu Bregovite i Ilice, u današnjoj prodavaonici Turbolima�.
Glazbu zagreba�kih kavana i salona do Drugog svjetskog rata nudi Zagrep�anima izvrstan akademski ansambl "Animato", svake nedjelje u 10:30 (17. travnja – 25. rujna) na Vidikovcu u Parku Maksimir. Besplatno. (Opširnije u jednoj od sljede�ih reporta�a.)
2011. Ansambl "Animato" iz Zagreba
2011.
Uspinja�a je i ove godine u jeku turisti�ke sezone bila tjedan dana "u redovnom remontu..." Osmanlije i turizam?!
1888.
Uspinja�a je predana u promet 8. listopada 1890., a ve� sljede�i dan Narodne novine izvještavaju: „... zidana pluzojica, smicaljka, okrunjena na svojem vrhu ku�om, koja se ukopala u Strossmayerovo šetalište, da mu bude vje�itom nakazom."
Vozne ciene Uzpinja�e: 1. razred 4 kr., 2. razred 3 krajcare
1917.
Udes tramvaja ispred kavane Corso.
1906.
2011.
Na uglu Ilice i Mesni�ke ulice (nekada Lova�ke ul.), u ku�i pl. Keglevi�a "imao je kavanu Franjo Exner ve� g. 1833. i davao je tu svake nedjelje i utorka dru�tvene plesove uz ulazninu od 20 i 30 krajcara."
Izvor: Portal Hrvatskoga kulturnog vije�a, Ljubomir Škrinjar
Sutra na portalu:
Zagreb – Ilica (2/2) - Donja Ilica
Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za širi regionalni opseg
