| Hrvatski Portal u �vicarskoj |
|
||||||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
||||
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
Sredstva za kupovinu ku�e Brli�evih su osigurana u ovogodišnjem prora�unu, a obaveza vlasnika je da prostor oslobodi od trenutnih podstanara. Nakon toga �e se krenuti u ure�enje zgrade, za što su potrebna golema sredstva, pa Grad, koji je ve� u odr�avanje ku�e proteklih desetak godina ulo�io znatna sredstva, o�ekuje pomo� Ministarstva kulture. Otkupom i ure�enjem ku�e Brli�evih bili bi napokon ste�eni uvjeti da ku�a postane Muzej Ivane Brli�-Ma�urani�, u kojem bi se mogle kupiti njene knjige te vidjeti i prou�avati zbirka obitelji Brli� kojoj pripadaju knji�nica, arhiv, umjetnine i stilski namještaj, a koja je proglašena nacionalnim dobrom i spomenikom kulture. Samo arhiv obitelji Brli� sadr�i više od 3000 pisama, korespondencije s brojnim uglednicima kroz tri stolje�a. „Obitelj Brli� je specifi�na po tome što su oni sve dobiveno, sve osobne spise, a da se ne govori o korespondenciji, �uvali s naraštaja na naraštaj. Upozoravali su jedni druge da se knjige (a tada su se pisma nazivali knjige) �uvaju, pa je do danas ostalo više od 3000 pisama najzna�ajnijih ljudi hrvatske kulture od druge polovice 18. st. (Bla�a Tadijanovi�a, Matije Antuna Reljkovi�a) do '30-ih godina 20. stolje�a. Najbogatija korespondencija je Andrije Torkvata Brli�a te njegova oca Ignjata Alojzija Brli�a“, ka�e skrbnik ostavštine Mato Artukovi�, ravnatelj slavonskobrodske Podru�nice Instituta za povijest. Od velikog su povijesnog zna�enja pisma Ignjata Alojzija sinu Andriji Torkvatu, iz posljednja dva desetlje�a njegova �ivota, a budu�i da su pisana narodnim jezikom, jer nisu bila namijenjena javnosti, svrstavaju ih u najbolju pisanu prozu preporodnog doba. Za istaknuti je i glazbenu zbirku Ignjata Alojzija Brli�a koja sadr�i najstarije notne zapise vokalne i instrumentalne folklorne glazbe u Slavoniji.
„Sve je to povijesna gra�a prvog reda, pa su se korespondencijom arhiva koristili mnogi hrvatski i inozemni znanstvenici koji se bave razdobljem 19. st. Gotovo da nema va�nije osobe iz hrvatskoga kulturnog i politi�kog �ivota sredine 19. st. da nije zastupljena s dva-tri ili više pisama, a neki i sa stotinjak. Tako su tu sa�uvana i pisma: Bla�a Tadijanovi�a, Matije Antuna Reljkovi�a, Marijana Jaji�a, Ivana Kukuljevi�a Sakcinskog, Bogoslava Šuleka, Ante Star�evi�a, Matije Mesi�a (oko 100 pisama), Josipa Jurja Strossmayera, �ure Pilara, Josipa Stadlera (jedina sa�uvana iz tog razdoblja), vo�e poljske emigracije u Francuskoj Adama �artorinskog, Šime Ljubi�a i drugih. Iz novijeg perioda su tu pisma: Franka Poto�njaka, Antuna Gustava Matoša te dakako bogata korespondencija i sva knji�evna ostavština Ivane Brli�-Ma�urani�“, ka�e Artukovi�, pokazuju�i Ivanin rukopis „Šegrta Hlapi�a“ te pisma Josipa Jurja Strossmayera upu�ena Andriji Torkvatu Brli�u. „Velik dio arhivske gra�e je objavljen, a u izdanju Instituta �u uskoro po�eti objavljivati prva pisma, u dvije knjige korespodencije, bra�e Andrije Torkvata te Ignjata Brli�a“, dodaje skrbnik Zbirke, podsje�aju�i da je gra�u sredio Dr�avni arhiv u Slavonskom Brodu. Dio arhivske gra�e o Ignjatu Alojziju Brli�u, Andriji Torkvatu Brli�u te dio Ivanine ostavštine je mikrofilmiran, s ciljem �uvanja od propadanja originala te lakše dostupnosti za znanstvena i druga istra�ivanja. Mikrofilmiranje koje je stajalo 100.000 kuna zajedni�ki su financirali Ministarstvo kulture i Grad Slavonski Brod, svaki sa po 50.000 kn, dok je gra�u po zakonima struke Dr�avni arhiv uredio o svom trošku. Kada je rije� o Knji�nici Brli�evih, �iju su temeljitu obradu i katalogizaciju obavili djelatnici Podru�nice Instituta, treba istaknuti da ona broji 6 123 svezaka knjiga i više od 120 naslova periodike. „U svom je najboljem razdoblju knji�nica imala oko 10 000 knjiga, ali je Ignjat Alojzije Brli� �ak 4000 knjiga darovao Pu�koj školi u Brodu na Savi. No, knji�nica i dalje ima veliku vrijednost“, ka�e Mato Artukovi�.
Najstarija je knjiga na gotici iz 1594. godine, a tu je i Misal, pisan glagoljicom iz 1741. godine, kao i 1. izdanje Talijansko-ilirskog rje�nika iz 19. stolje�a. – Mnoštvo je knji�ne gra�e iz 18. stolje�a te prve polovice 19. st. Tu su zastupljeni svi najzna�ajniji hrvatski pisci 19. stolje�a, a puno je i engleske, njema�ke i francuske knji�evnosti. U knji�nici su i rariteti poput 1. izdanja Voltaireovih djela na francuskom, što nema ni jedna knji�nica u Hrvatskoj. Prvo izdanje „Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga“ Andrije Ka�i�a Mioši�a tako�er je dio bogate knji�ne gra�e. Brli�i su do knjiga dolazili uglavnom kupnjom ili poklonom. U vrijeme kada je nastajala ta knji�nica, koje se ne bi postidjela niti jedna obitelj iz mo�nijih, ve�ih, uglednijih sredina nego što je tada bio Brod, Brli�evi su skupljali i kupovali i djela anti�kih knji�evnika. Što se ti�e periodike, najbrojnija je na njema�kom jeziku, jer su sve generacije Brli�evih studirale u Austriji. Od hrvatskih izdanja u knji�nici nalazimo Vijenac, Nadu, koju je ure�ivao Silvije Strahimir Kranj�evi�, Franjeva�ki vjesnik, Hrvatsku reviju, Hrvatsko kolo… „Me�u umjetninama valja istaknuti Kirinova djela (ilustrirao je 'Pri�e iz davnine') i slike Fanny Daubachy, supruge Andrije Torkvata Brli�a“, dodaje Artukovi�, napominju�i da se redovito prate i prikupljaju i nova izdanja djela Ivane Brli�- Ma�urani�, bez obzira u kojem obliku.
Sedam naraštaja Brli�evih stvaralo zbirkuŠto je za ne samo brodsku ve� i hrvatsku kulturu u�inila obitelj Brli�, do danas nije sustavno obra�eno. Uz Ivanu Brli�-Ma�urani�, kao najpoznatijeg �lana obitelji Brli�, u koju je spisateljica došla udajom za Vatroslava Brli�a 1892. godine, i drugi su �lanovi te obitelji dali velik doprinos hrvatskoj kulturi, znanosti i politi�kom �ivotu. Brli�i su u Slavoniju došli iz Hercegovine, a prvi je doseljenik, prema obiteljskim i javnim dokumentima, bio Mato Brli�. Iako obrtnik, Mato Brli� je skupljao vrijedne knjige, pa se njemu pripisuju za�etci vrijedne knji�nice obitelji Brli�, koja uz arhiv te umjetnine i druge predmete �ini Zbirku, na �ijoj je nastanku radilo �ak sedam naraštaja te obitelji tijekom 300 godina. „Zbirka je bila i prije prili�no bri�no �uvana, jer je to neprocjenjivo bogatstvo, a veliku zaslugu za njeno o�uvanje tijekom Prvoga i Drugoga svjetskog rata imala je Zdenka Ben�evi�, Ivanina k�i, koja je uspjela spasiti i premjestiti cijelu zbirku najprije u podrum, pa kod franjevaca. �uvala je i skupljala to sve kao najve�e blago. Za vrijeme velikosrpske agresije arhivska gra�a je bila premještena u Vara�din kod franjevaca, a drugi dio u Muzej u �akovcu, tako da je sve sa�uvano“, podsje�a Mato Artukovi�. Ivana Brli�-Ma�urani� je i na svoju djecu prenijela upornost i predanost u ustrajnom skupljanju i �uvanju rukopisnih i tiskanih knjiga, dokumenata i pisama, o �emu svjedo�i i dio pisma njena sina Ivana Brli�a, objavljenog u „Brodskim spomenarima“ autorice dr. Jasne A�man: „Moj otac dr. Vatroslav Brli�, koga je kao mnogogodišnjeg narodnog zastupnika Hrvatskog sabora i delegata na zajedni�kom hrv.-ugarskom saboru politi�ka djelatnost posve okupirala, imao je na sre�u u �uvanju i daljnjem sre�ivanju sakupljenih spisa vjernog i nadasve umnog pomaga�a. Supruga mu Ivana Brli�-Ma�urani� neumorno je prilagala ognju obiteljske tradicije, dok ne dorastoše djeca njena, a i preko toga, do konca svog �ivota.“ U „Brodskim spomenarima“ nadalje stoji i dio oporuke Ivane Brli� – Ma�urani�: „Biblioteku pako i obiteljski arhiv (koji su po odredbi moga zeta Viktora moje vlasništvo), �elim predati mome sinu dr. Ivi Brli�u, mole�i ga da s tim obiteljskim svetinjama postupa onako dostojno kako je ve� za posljednjih godina moga �ivota po�eo oko njih sa ljubavlju i shva�anjem raditi.“ Izvor: Vjesnik, Anita Beni�Vezani �lanak: Bilje�nica Ivane Brli�-Ma�urani� ipak ostaje u Hrvatskoj!
|
| |||||||||||||
| Optimizirano
za Internet Explorer |
 |
||||
