Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Publikacija "Zagreb: Grad - Memorija - Art"
Od znanstvenih �lanaka do rasprava i kritika
Zagreb kakav je bio i kakav je danas


FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Kada ugledna povjesni�arka umjetnosti Snješka Kne�evi� iska�e svoje mišljenje o nekom od goru�ih problema urbanizma, a naro�ito onih u metropoli, njezine rije�i imaju te�inu - ona je onaj glas struke i stru�nosti koji se cijeni, no na �alost nerijetko zanemaruje, o �emu svjedo�i niz recentnih primjera gradnje i prekrojavanja grada prema kriterijima koji su najbla�e re�eno diskutabilni

Širok je raspon tema koje je Snješka Kne�evi� temeljito i iscrpno obradila u svim tim tekstovima koji su pisani u razli�itim formama, od znanstvenih �lanaka do rasprava i kritika

Kada ugledna povjesni�arka umjetnosti Snješka Kne�evi� iska�e svoje mišljenje o nekom od goru�ih problema urbanizma, a naro�ito onih u metropoli, njezine rije�i imaju te�inu - ona je onaj glas struke i stru�nosti koji se cijeni, no na �alost nerijetko zanemaruje, o �emu svjedo�i niz recentnih primjera gradnje i prekrojavanja grada prema kriterijima koji su najbla�e re�eno diskutabilni. Snješka Kne�evi� slovi za jednu, ako ne i jedinu, od najboljih poznavateljica urbanisti�ke situacije u Zagrebu, a njezina višegodišnja istra�ivanja i promišljanja o toj temi sada su sabrana na jednome mjestu - u impresivnoj publikaciji „Zagreb: Grad – Memorija – Art“ koju je izdala nakladni�ka ku�a Meandar Media. Knjiga donosi dvadesetak autori�inih �lanaka uobli�enih u poglavlja što ih je objavljivala u znanstvenim i stru�nim �asopisima, zbornicima, tjednicima i novinama od 2003. godine do danas uz nekoliko starijih tekstova te dva napisana posebno za tu knjigu.

Širok je raspon tema koje je Snješka Kne�evi� temeljito i iscrpno obradila u svim tim tekstovima koji su pisani u razli�itim formama, od znanstvenih �lanaka do rasprava i kritika. Autorica, me�u ostalim, piše o razvoju zagreba�kog Donjega grada, o povijesti i sudbini zna�ajnih gra�evina poput Nacionalne i sveu�ilišne biblioteke, zgrade Rektorata Sveu�ilišta, zagreba�kih vojarni, o trgovima kao što su Langov i Kvaternikov, zatim o Lenucijevoj potkovi, ali i pojavi tramvaja u hrvatskoj metropoli te slikama Dalmacije u zagreba�kim ilustriranim �asopisima s kraja 19. stolje�a. Nekoliko poglavlja posvetila je �idovskim temama kojima se sustavno bavi ve� dulji niz godina – identitetu i misiji europskog �idovstva, �idovskom muzeju u Be�u te zagreba�koj sinagogi. Treba, dakako, spomenuti i posljednji dio knjige u kojoj su njezini tekstovi o stvaralaštvu Nade Orel, Branke Kaminski, Marte Miluni� i Marija Ku�ere.


FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

Osvrnula se i na arhitekturu izlo�aba predstavivši muzeografsku scenografiju odnosno postave izlo�aba što ih potpisuje arhitekt Mario Beusan dok je arhitekta Nenada Fabijani�a predstavila njegovim »nedovoljno poznatim korpusom«, scenografijom za plesni teatar. No ono što knjigu �ini izuzetnom i druk�ijom od sli�nih povijesno-umjetni�kih pregleda jest njezina aktualnost kad je rije� o temi koja Snješku Kne�evi� ponajprije zaokuplja u njezinu radu, a to je baština i njezina zaštita. Posebno su zanimljiva poglavlja odnosno tekstovi posve�eni zagreba�koj industrijskoj baštini kroz koju se odr�ava i današnja situacija s obzirom da mnoga pitanja vezana uz tu problematiku i danas vise u zraku.

Tekst „Što je je Gredelj Zagrebu“, objavljen 2003. godine u Vjesniku, bez obzira na vremenski odmak, itekako je koristan za razumijevanje ne baš optimisti�ne situacije kada je rije� o prenamjeni starih i napuštenih objekata kojih ima bezbroj u samom središtu grada. Kada smo prošle godine kontaktirali autoricu da komentira slu�aj Cvjetnog trga, iznijela je niz svjetskih primjera na koje bismo se trebali ugledati kad je rije� o o�uvanju baštine: „Baština se ne iskorištava nego kultivira kako bismo naslije�ene vrijednosti na najbolji na�in prenijeli budu�im generacijama. To eti�ko na�elo sadr�e svi me�unarodni dokumenti od Venecijanske povelje iz 1964. nadalje, a odgovorne i punoljetne sredine u potpunosti ih poštuju. Postoji mnogo na�ina da se baština odr�i i o�uva. Jedan je od na�ina muzealizacija kojoj se pribjegava kad nema kratkoro�nih ekonomsko-komercijalnih interesa ili kad je rije� o unikatnim vrijednostima. Primjer: Ironbridge Gorge Museum u Velikoj Britaniji koji obuhva�a cijelu regiju. �eš�i je na�in prenamjena, pri �emu se nastoji odr�ati bitne elemente identiteta spomenika. Poznati primjeri prenamjena: Dockland u Londonu i Kop van Zuid u Rotterdamu, dijelovi starih luka, ili Parc de la Villete u Parizu, bivše klaonice. Danas oni �ine proširenja povijesnih središta i ishodišta su novog postindustrijskog urbaniteta“, rekla nam je tada, te dodala kako smatra da su veliki izazov za transformaciju, odnosno reurbanizaciju podru�je tvornice Janko Gredelj u Zagrebu i povijesna luka u Rijeci: „Oboje sadr�e izuzetne prostorne i urbanogene potencijale, ali i unikatne arhitektonske vrijednosti.“ U knjizi pak, doti�u�i se Gredelja, ka�e kako je me�u stvarnim problemima urbanisti�kog razvoja Zagreba u 21. stolje�u, ne onima obojenim �utilom, upravo reurbanizacija podru�ja nekadašnje strojarske radionice Ugarske kraljevske dr�avne �eljeznice, kasnije tvornice Janko Gredelj, jedan od najva�nijih i najurgentnijih problema. „Uklju�ivanje u �ivot grada, preoblikovanje i ure�enje toga golemog podru�ja veli�ine �etrdesetak hektara, glavni je uvjet formiranja metropolskog središta Zagreba“, navodi Kne�evi�.


FOTO: VJESNIKOVA ARHIVA

U sklopu iste teme autorica je ukazala i na propuste kad je rije� o još jednom primjeru zagreba�ke industrijske baštine - Paromlinu – „gdje su sve prijedloge za njegovu obnovu i prenamjenu u kulturne svrhe smijenile ideje pojedinih gradskih funkcionera o komercijalizaciji objekta i prostora, bez oslonca na bilo kakav sustavni plan. A valjda je, nastavlja Kne�evi�, u ime toga i Muzi�koj akademiji osporena idealna lokacija za gradnju nove zgrade izme�u Paromlina i KD-a „Vatroslav Lisinski“.

Iznose�i primjere iz svijeta koji neupitno svjedo�e o potencijalima industrijske baštine, Snješka Kne�evi� upozorava da je naša sredina na �alost na repu procesa valorizacije tehni�ke baštine, a da se o obnovi i ne govori. Kako tvrdi u knjizi, hrvatska tehni�ka baština nije uklju�ena ni u nacionalne, ni u regionalne, ni u gradske prostorne strateške dokumente, javnosti nije predstavljena njezina povijesna va�nost, a borba za o�uvanje pojedinih, �ak i istaknutih spomenika zahtijeva golem ulog energije i �esto završava porazom. Na pitanje ho�e li do�i do pomaka, i kada, odgovara kako je ono povezano s promjenom stava prema zate�enim vrijednostima koje se samo troše, a ne odr�avaju i obnavljaju.

„Kada inovacija ne bude negirala tradiciju, tada �e i tehni�ka baština dobiti izgled. Ako dotad pre�ivi“, pomalo pesimisti�ki zaklju�uje autorica. Njezina je nova knjiga u svakom slu�aju, usto što je podsjetnik na grad kakav je nekad bio, svojevrsni apel u što bi se mogao pretvoriti. Ako se i dalje bude zanemarivalo mišljenje stru�njaka poput Snješke Kne�evi�.

Izvor: Vjesnik,autorRomina PERITZ

Vezani �lanak:

Postaje li Cvjetni trg samo veliki kafi� pred �oping centrom?

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.