Neka imena mjesta u �vicarskoj
i njihovo tuma�enje
- na primjerima Walensseea i Urserentala
Ve�ina imena mjesta na njema�kom govornom podru�ju �vicarske starija su od na�ih prezimena. Neka poti�u od imena keltskih naselja, a druga jo� od naziva starih Rimljana, i Alemana. U kantonu Graub�ndenu uobi�ajena su retoromanska imena, iako su u pograni�nim podru�jima naseljeni do�ljaci njema�kog govora potisnuli romanski jezik. Evo i par zanimljivih primjera:
Gornji prednji dio doline Rajne Surselva zna�i, onaj koji se nalazi iznad �ume (vulgarnolatinski jezik Rimljana).
Bivio Oberhalbstein zna�i da od tamo kre�u dva puta, dvije ceste. Bi = dva, vio = putevi; to su naime Septimerpass i Julierpass, dvije va�ne rimske prometnice preko Alpa.
Terzen, Quarten, Quinten smje�teni su na jezeru Walensee. Porijeklo ovih imena nema nikakve veze s glazbom. Ovaj neobi�an naziv dolazi iz ranog srednjovjekovnog davanja biskupiji (tre�ine, �etvrtine ili petine).
Walensee, Walenstadt: jezero Walensee ote�avalo je prodor Alemana iz pravca Z�richa prema istoku. Strme planina s obje strane dozvoljavale su samo brodski prolaz. A kada su Alemani stigli na kraj jezera (kod dana�njeg Walenstadta ) nisu razumijeli jezik mje�tana, to je bio romanski. Taj strani, druga�iji jezik bio je Alemanima Welsch (vla�ki). Iz toga su nastali Welschensee i Walenstadt = vla�ko jezero i Walenstadt = vla�ki grad. Jo� uvijek, na podru�ju Chura, gdje se nekada govorio romanski (danas se govori njema�ki), postoje jedan Welschd�rfli (vla�ko seoce) i Welschgasse (vla�ka uli�ica). �vicarce sa francuskog govornog podru�ja mi jo� uvijek nazivamo Welsche i ka�emo da �ive u Welschland ili u Romandiji.
Od Chura se vozimo kroz Surselvu, preko Oberalppassa u Urserental, �to o�ito zna�i dolina medvjeda (Ursaria). Naziv u Valaisu je identi�an, Orsieres. To ime poti�e iz keltskog arto i iz latinskog ursus = medvjed. Germanizacija doline zapo�eta na krajem 12. stolje�a nastavila se u nekoliko faza iz pravca Valaisa (preko Furka prijevoja). A nakon razdoblja dvojezi�nosti prevladao je walserski jezik (walser je alemanska narodna skupina). Razlozi selidbe stanovnika gornjeg Valisa vjerojatno su bili siroma�tvo tla, tijesna dolina kao i visoka populacija. Osim toga, iseljenici su bili u mogu�nosti kr�enjem tla i naseljavanjem kolonija osvojiti slobodniji pravni polo�aj. To mo�emo usporediti i s na�im vremenom. Tijekom godina nastala su tu tri naselja: Andermatt, Hospenthal i Realp.
Andermatt: Na pa�njaku, (livadi) nalazi se na ulazu u klanac Sch�llenenschlucht, na usponu prema Oberalppassu. Hospenthal, dolazi iz latinskog hospitale, bolnica na usponu prema prijevoju Gotthard. Jezi�ni utjecaj samostana Disentis je prepoznatljiv. Realp: zna�i Alp na obali rijeke Reuss, prije uspona na prijevoj Furka. Tu je bila granica samostana Disentis prema Valaisu.
Alemanima Walserima mo�emo najvjerojatnije zahvaliti i na gradnji prvog mosta u Sch�llenenu, preko tjesnaca rijeke Reuss, koji je vjerojatno bio izgra�en od drvenih trupaca, tzv. vra�ji most - die Teufelsbr�cke. Walseri su iz biv�e domovine poznavali sistem navodnjavanja polja, koji su i tu primjenili, vode�i vodu drvenim kanalima pri�vr��enim na strme stjene. Posljedica njihovog naseljvanja na to visinsko podru�je, svega jednu uzvisinu udaljeno od prijevoja Gothard, bilo je i pove�anje prometa preko Gottharda.
A evo jo� par interesantnih naziva mjesta: Amsteg (onaj koji se nalazi na mostu, u ovom slu�aju preko rijeke Reuss), Erstfeld (prvo polje, prva ravnica u dolini rijeke Reuss) i Altdorf (staro selo), jedno novije naselje uz rijeku Reuss napu�teno je zbog �estih poplava i stanovni�tvo se preselilo natrag u staro selo).
Za portal:
Tekst: Walter Hunkeler
Prijevod: Gorana Nydegger
