Uvodna rije�
Uzroci raspada Jugoslavije

Povijesna rasprava Filipa �orluki�a o uzrocima raspada Jugoslavije ponovna je potvrda kako se latinska Historia est Magistra vitae, ne odnosi na Hrvate koji od svoje nesretne povijesti nisu ništa nau�ili. Autor vješto i pa�ljivo provodi �itatelja kroz trnje i kamenje najslo�enije i najneslo�nije zajednice naroda na zemljovidu ove planete, gdje tsunami nikada ne prestaje. Filip nas kao kormilar Uliksova broda vodi kroz olujno Eolovo more me�u jazovima naše Scile i Haribde, da od vremena klonulog Rimskog carstva do nimalo lakših današnjih vjetrometrina Balkanske strahote u kojoj je Antemurale Christianitatis samo maleno poglavlje.

Ta su davna vremena duboke starine ipak uspjela sa�uvati uspomenu na identitet krš�anstva i islama, dok naša sadašnjost novog svjetskog poretka fagocitozom izgladnjele nemani pro�dire ne samo brodove i mornare nego i narode i uspomene na narode kao Kronos no Gojinoj slici. O tome nas autor upozorava u svojoj pametnoj i trijeznoj analizi o razlozima tragedije bolesne tvorevine nekompatibilnih šest naroda na Jugu Europe, njihove povijesti, sadašnjosti i novih obzora. Kao što Gogolj ka�e da je dosta gusaka o�erupano radi pera za bezbrojne knjige, dostojno je svake pa�nje što se autor smjelo usudio sa�eti toliko more podataka u vrijednu knjigu od jedva stotinjak stranica, posebno sa stajališta tolikih silnih i monumentalnih kontroverzija o postanku i nestanku Jugoslavije.

Originalnost ove rasprave me�u ostalim je i u samom nazivu Titova Jugoslavija – naziv koji kvalificira diktaturu od 45 godina nastavljenu do danas od njezinih protagonista i njezinih ostataka (Reliquiae Reliquiarum) koji i danas rade protiv Hrvatske, �esto sakriveni iza maske politi�ke legitimnosti. Filipova rasprava polazi od solidnih temelja etni�ke i nacionalne pripadnosti Hrvata i Porfirogenotovih povijesnih zapisa. On objektivno razmatra veliku seobu naroda i temelje Harahvatske dr�ave kao i usporedbu etni�kog podrijetla i nacionalnosti, vodi nas kroz sulude me�ukrš�anske vjerske ratove u Europi, kroz kolonijalne svjetske sukobe, diktature Reicha i proletarijata u nove nevolje kataklizmi�kog nestanka nacija u amalgamu EU i novog svjetskog poretka.

Posebnu pa�nju autor usmjeruje na slo�eno pitanje etni�ke i nacionalne pripadnosti naroda Bosne i Hrvatske u svijetlu novijih zbivanja, posebno od tragedije kraljevstva Hrvata 1102. godine, Kri�arskih ratova i Zvonimirovog prokletstva preko Bosanskih kraljeva Tvrtka, Kosa�e, bana Vuk�i�a i Kulina, Bogumila do Osmanlijskog carstva, Austrougarske, do kraljevske i Titove Jugoslavije, pa do domovinskog rata i sadašnjih zbivanja nestanka tradicija i povijesti. Autor razmatra sa stalo�enim i objektivnim mirom i pitanje pravoslavlja i Srpske Pravoslavne crkve u Hrvatskoj, koja je starija kao autokefalna crkva u Hrvatskoj nego u samoj Srbiji, sa �esto zaboravljenom �injenicom, da je Stevan Nemanja primio Kraljevsku Krunu od pape Honorija III.

U �etvrtom poglavlju autor elokventno razmatra veliku zbunjenost i zbrku bu�enjem nacionalne svijesti u po�etku 19. stolje�a, gdje je Bosna jedna od najstarijih nacija Europe postala poprištem triju narodnosti i analizira Kallayevu ulogu uspostavljanja Bosanske narodnosti, što je radikalno izmijenjeno u stavovima Ante Star�evi�a o etni�ki naj�istijim Hrvatima Bosne i Hercegovine, �iji je jezik nedvojbeno i izvorno najstariji i najpravilniji me�u Hrvatskim narje�jima.

Ali ni Star�evi� ni Paveli� nisu odrasli u onoj Hrvatskoj �ije su se granice mogle vidjeti s vrha zagreba�ke katedrale sve do Velikog Trgovi�ta. A da bi se odvojila svaka povezanost Bosne sa Hrvatskom, ideja muslimanske nacije nastala je i nestala s Titovom Jugoslavijom. A ostatak jadne Bosne okru�ene s jugoisto�nom i sjeverozapadnom Republikom Srpskom nije muslimanska nacija niti sa velikim niti s malim slovom M.

Filip �orluki� dokazuje svojim vrijednim istra�ivanjima kako su i Star�evi�evi i Radi�evi politi�ki nazori istovjetni o progla�enju Nezavisne Dra�ave Hrvatske nakon rasula Austro Ugarske Monarhije, izglasanu od Hrvatskog Sabora listopada 1918., o �emu nema ni rije�i u ve�ini povijesnih dokumenata, s nekim iznimkama, kao dokumentacija prof. Rudolfa Horvata, ljetopis Hrvatske 1918.-1941., koji doslovno navodi: "Dalmacija, Slavonija, Hrvatska s Rijekom progla�uje se Nezavisnom dr�avom."

Mjeseca studenog 1918. imenovana je narodna vlast za Bosnu i Hercegovinu koja je istog dana preuzela vlast. Ti su povijesni dokumenti nestali iz slu�bene historiografije kraljevske i Titove Jugoslavije. Autor vje�to nastavlja svoj ozbiljni i sistematski rad s osvrtom na Nezavisnu dr�avu SHS koja je Pribi�evi�evom prijevarom uz pomo� Engleske i Francuske ujedinjena sa kraljevinom Srbijom u zajedni�kel dr�avu. Koju Hrvatska vlada nikada nije slu�beno prihvatila, a nametnuta monarhija je silom preuzela vlast na trgu bana Jela�i�a ubojstvom Hrvatskih domobrana - prosina�kih �rtava, 5. prosinca 1918.

Filip �orluki� potvr�uje svoju objektivnost politi�ke analize o Radi�evoj naivnosti koji je bio odbio ponudu generala Borojevi�a o uspostavljanju Hrvatske Dr�ave, sa odgovorom da �e Hrvatska nastati bez sile prema Wilsonovoj doktrini o samoodre�enju naroda. Radi� je bio ubijen u Beogradu 1928. u parlamentu, gdje je bio prisutan i narodni zastupnik dr. Ante Paveli�, koji emigrira u Italiju i osniva Usta�ki Pokret. Diktatura Aleksandra Kara�or�evi�a, atentat u Marseillu 1934. ne ubla�uje diktaturu, ali kaolicijska vlada Cvetkovi� - Ma�ek i potpisivanje ulaska Jugoslavije u Trojni Pakt dovodi do dr�avnog udara i Hitlerova napada na Jugoslaviju.

Autor elegantno obja�njava zamr�ena politi�ka zbivanja koja dovode do potpunog raspada Jugoslavije i ulaska u vrzino kolo drugog svjetskog rata. Desetog travnja 1941. pukovnik Slavko Kvaternik progla�ava Nezavisnu Dr�avu Hrvatsku. Pokolj muslimanskog stanovni�tva u Fo�i, Gora�du, Ustipra�i, Ustikolini i Podrinju dogodio se prije progla�enja NDH. Kara�or�ev se san ispunio:

Nastavak ove vrijedne rasprave vodi nas kroz strahotu Drugog Svjetskog Rata. I ovdje autor ne �tedi postupke vodstva Hrvatske, kritikom o uhap�enju Voki�a i Lorkovi�a koji su bili savjetovali Paveli�u da se po uzoru na Rumuniju i Bugarsku priklju�e Saveznicima. Ali povijest je lak�e analizirati post factum. Poznata je sudbina satelitskih zemalja Sovjetskog Saveza i �rtava komunizma. A poznata je i sudbina izdane Hrvatske vojske i civila kojih je samo kod Bleiburga bilo pola milijuna.

O tome se i danas �uti. VAE VICTIS. Nastavak je Titova Jugoslavija i sakrivene povijesne istine, nesvrstane dr�ave i diktatura Titove tajne policije, do Titove smrti 1980. i pokreta za samostalnu Hrvatsku nakon novog ustava 1974. i progla�enjem nezavisnosti Hrvatske i Slovenije 25. lipnja 1991. Domovinski rat, Vukovarska tragedija, borbe u Posavini, Slavoniji, Lici, Kordunu Podunavlju, pokolj muslimana, izdaja Bosne i gra�anski rat dovode do poglavlja i Filipova pritanja "Tko je kriv?". Odgovor na to pitanje daje sam autor koji u predgovoru svoga djela citira zapadne novinare, kako su se opet zavadila divlja balkanska plemena. �orluki� hrabro navodi kako je taj masovni genocid jasan dokaz o potpunoj nevrijednosti me�unarodnih mirovnih snaga.

U poglavlju o kraju ratnih operacija �orluki� razmatra sporazum izme�u Tu�mana i Izetbegovi�a o Hrvatskoj vojsci u Bosni i Hercegovini, operaciju oluja, Kninski Front i oslobo�enje okupiranih podru�ja snagama HVO-a i armije BH do 13. listopada 1995., kada su Ameri�kim ultimatumom Tu�manu zaustavljene akcije ispred Banja Luke sa posljedicom mirovnog sporazuma u Daytonu, koji je slu�beno potpisan u Parizu 14. prosinca 1995.

Najimpresivniji dio ovog djela za mene ostaje zemljopisna karta Daytonske Bosne i Hercegovine u 11. poglavlju ove rasprave. Ta slika vjerodostojno ozna�uje kako Bosna vi�e prakti�ki ne postoji kao Cjelina, okru�ena kao polumjesecom Daytonskom Republikom Srpskom od Drine do Save, pa do Biha�a, sa izgubljenom polovinom Pred - Daytonske BH. Poklana Srebrenica je dio Republike Srpske, pred gluhim i nijemim Ujedinjenim Nacijama. Jasna je namjera RS o priklju�enju Srbiji.

Sjajan je Filipov udarac u bradu politi�ki nejasnog EU patuljka koji nije dorastao ukidanju Daytonske tragedije. Hvala ti Filipe, na hrabrosti i po�tenju.

Zavr�no poglavlje ovog djela razmatra pitanje o tome �to je ostalo. Filip pristupa tome pitanju eruditskom povijesnom analizom o uzrocima koji su doveli do ovih jadnih ostataka, a koji uklju�uju utjecaj kr��anstva i islama kao supranacionalnih vjera na politi�ka zbivanja u povijesti Balkanskih zemalja, kao i utjecaj pravoslavlja koje je starije u Hrvatskoj nego u Srbiji sa povijesnim primjerima o kraljevskoj kruni Stevana Nemanje primljenoj od pape Honorija 1217. i Du�anovog izaslanstva papi za priznanje apostolskog autoritera 1355. Ali SPC je kasnije poistovje�ena kao nacionalna i dr�avotvorna institucija, �to je i nagla�eno u Gara�aninovom Na�rtaniju.

U epilogu �orluki�eva vrijednog djela jasna je poruka da je osnovica me�unarodnih odnosa na Balkanu u rukama novih republika, dakako sa izuzetkom Bosne i Hercegovine �ije pitanje ne mo�e biti rije�eno do modifikacije Daytonskog ugovora. On ne zanemaruje i va�nu �injenicu o povezanosti produkcionih odnosa me�u malim samostalnim dr�avama kao ni ekonomske i gospodarske posljedice svjetske financijske krize. On pa�ljivo razmatra dihotomne stavove sada�njih politi�kih krugova Hrvatske sa spektralno ekstremnim razlikama o antifa�izmu, Titu velikanu, Titu zlo�incu, konverziji ju�era�njih ateista u vrle katolike, sa sada�njim prevalentnim parolama kako su dva temelja pravde antifa�izam partizanske borbe i domovinski rat. Na kraju Filip citira jednog australijskog profesora koji je jednoj studentkinji iz Hrvatske rekao na ispitu: "Vi ste iz one zemlje koja ima genijalne vojnike, a idiote kao politi�are".

Filip �orluki� zavr�ava svoju eruditsku raspravu rije�ima kako je besmisleno citirati u ustavu RH jednostrane fraze i kako se mo�da mora �ekati na novu generaciju bez partizanske hipoteke. Zadnja re�enica ovog djela veli: "Neka nam Bog pomogne". To je sasvim u skladu sa Tinom Ujevi�em i njegovim apokalipti�kim stihovima "Hrvatskim Mu�enicima."

Zami�ljen nad ovim vidokrugom na�e slave, na�e nevolje i na�e neuni�tive vjere u bolje dane, kazujem hvalu autoru ovog djela koje je veliki dobitak za snala�enje u ovim ru�nim danima koji su mo�da samo na domaku novih svanu�a.

ASAF DURAKOVI�