Anto �orluki�

Prema vijestima koje se ponekad provuku kroz medijsku i osobnu samo-zabranu, ve�ina dr�ava ima posebne institucije za �uvanje svog jezika, zapravo jezika najbrojnijeg naroda u dr�avi, koji je ujedno i obavezni jezik. Neke su dr�ave zadr�ale govor kakav su imale prije odvajanja, pa Austrijanci govore njema�ki, Amerikanci engleski, u Srednjoj i Ju�noj Americi se govori �panjolski i portugalski i te jezike smatraju svojim. I zakonima ih �uvaju. Do�im, Hrvati od davnina imaju svoj jezik, hrvatski. Precizan jezik, pun ljepote. U XVI. stolje�u je poljski biskup predlagao da svi Slaveni uzmu hrvatski za crkveni jezik.

Svi narodi �tite i unapre�uju svoj jezik, imali ga od davnina, ili su ga poslije usvojili, samo se mi Hrvati odnosimo prema tom daru od Boga i na�ih pradjedova nezrelo i vrlo lo�e.

U nas jezik kroje �esto i nevje�e, jer se stru�njaci ne mogu slo�iti oko nekih klju�nih odrednica. Odavno imamo, ili bi trebali imati, institucije koje bi to trebale raditi. U prvom redu Hrvatski dr�avni Sabor. Dr�avni, jer sabor mo�e biti strana�ki, regionalni, vjerski. Na primjer Sabori�te je toponim gdje se nije odr�avao dr�avni sabor, ve� neki drugi. Postoji li sada Saborsko povjerenstvo za hrvatski jezik?

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vjerojatno ima Razred za hrvatski jezik, samo se to ne zna. Mo�da se krije u razredu za knji�evnost, ili za sveop�u kulturu?!

Matica hrvatska je bila izrasla u instituciju za kulturu, posebno za hrvatsku knji�evnost i za hrvatski jezik. Najja�e oru�je Matice je bila izdava�ka djelatnost. Me�utim, sada u slobodnoj dr�avi Matica je pala na niske grane. Prvo, pretvorena je u najobi�niju 'udrugu gra�ana', ravnopravno raznim udrugama koje ponekada imaju samo desetak �lanova. Da ne bi naljutili �elnike velike demokratske(?) zajednice naroda u koju se hrvatski politi�ari �ele po�to-poto ugurati 'kao guske u maglu' i Matica se odrekla najboljeg dijela sebe. Postupno se topila i sada �ivi od slavnog imena. Urijetko tiska po koju vrijednu knjigu, ali ponekad 'zagubi' po koji rukopis, pa ni�ta od tiskanja. �ak ni isprika o�te�enom piscu. Da nije desetak vrlo djelatnih i utjecajnih ogranaka, MH bi se ugasila. Eto, prije desetak godina u Kninu se ugasio ogranak, a Sredi�njica ga Matice ne zna pokrenuti. Te�ko joj se odre�i jednog bolesno ambicioznog �lana, koji se ponekad predstavlja kao da je on �itav ogranak.

Dru�tvo hrvatskih knji�evnika, zamalo se vrati na bratstvuju�i naziv 'Dru�tvo knji�evnika Hrvatske'. Kad pobornici takvih zamisli nisu uspjeli, djeli� Dru�tva se odvoji i pokri se nazivom 'Dru�tvo hrvatskih pisaca', �to i nije neka tragedija, ukoliko �lanovi nemaju neke nepo�tene namjere. Postoje i djeluju ljudi koji pi�u knjige, a nisu umjetnici-knji�evnici, niti ih previ�e zanima hrvatski jezik, a ni hrvatska knji�evna pitanja. Kako u hrvatskoj demokratskoj neslobodi postoji samocenzura kod javnih glasila, tako je i kod ve�ine knji�evnika, pa se DHK ne mo�e previ�e isticati u borbi za ugled i po�tivanje hrvatskog jezika!

Hrvatska kulturna zajednica u FBiH se bori s mnogim problemima (nedostatak novca, potpunog vlasni�tva nad prostorom koji sada koristi, iskustva, podr�ke u javnim glasilima.), ali ne zaboravlja cilj svoga postojanja - o�uvanje duhovne samosvojnosti svoga naroda, hrvatskog.

Mo�e li �kolstvo �to u�initi u za�titi hrvatskog jezika? Te�ko! Badava svi ud�benici - neki manje potrebni - kad u�itelji nemaju vremena razgovarati s u�enicima, me�usobno se bolje upoznati, razviti povjerenje i po�tivanje. Odgoj je potpuno zanemaren i u sjeni je enciklopedijskih znanja i testova. Evo primjera: Jedan osnovac, IQ 146, 'pregazio' je pet razreda, ispraznio sve ono �to je sam nehoti�no nau�io, i u �estom je pokleknuo. Dva tjedna pred kraj nastave, puklo mu je pred o�ima, morat �e ponavljati razred. Razrednik, profesori, roditelji, svi mu govore "u�i'', ali ta mu pomo� ni�ta ne zna�i. Kona�no spusti 'odlika�ki nos', pa �e upitati mamu, pa tatu: "'Kako se u�i?''. - "Ponavljaj dio po dio dok ga ne bude� znao napamet!'' - reko�e mu. - "Aha!'' - re�e on i ode u svoju sobu. Do kraja godine je ispravio �etiri jedinice i pro�ao s dobrim uspjehom. Zamalo, s vrlo dobrim. Nekada�njim u�iteljima (nastavnicima i profesorima) za vrijeme �kolovanja je stalno ponavljano da je odgoj zna�ajan najmanje toliko, koliko i obrazovanje. Na�alost, u onim vremenima jezik, a posebno hrvatski, je bio sustavno potiskivan. Sada je zanemaren, a djeca nisu nau�ena kako se bilo �to samostalno u�i, a kamo li hrvatski jezik.

Razmi�ljaju�i o hrvatskom jeziku, razmi�ljam i o nekim neadekvatnim hrvatskim rije�ima:

PRIJEDLOZI ZA NOVE HRVATSKE RIJE�I

�uvanje jezika pade uglavnom na le�a nekoliko hrvatskih �asopisa i tjednika poput HRVATSKOG SLOVA. �asopis JEZIK je u �uvanju hrvatskog jezika najuporniji, ali kao ni spomenuti tjednik nema nov�anu podr�ku, a podr�ka javnih glasila, te mnogih politi�ara je razo�aravaju�a. Pa ipak. Na�ao se domoljub koji je s 10.000 kuna pomogao Jeziku da raspi�e natje�aj na najbolju novu hrvatsku rije�. Za pro�lu godinu je pobijedio jedan knji�evnik. Kako izgleda, natje�aj se nastavlja, pa evo i mojih prijedloga:

- Za�to 'computor', kad ni anglistima ne odgovara potpuno? Predla�em 'adekvatnu' tj. odgovaraju�u rije� - mozgalo! Istu sam ve� javno usmeno i pismeno rabio bez 'protesta' odnosno, prosvjeda. �ak, uz smije�ak prihva�anja.

- Za�to 'mobitel' i 'SMS'? Ako 'mobilan' zna�i pokretan, onda se radi o pokretnom telefonu, odnosno brzoglasu, koji se nosi na kretanje, putovanje i stigosmo do putoglasa! Ako je poruka pisana = putojav od brzojav! - Nikakav 'SMS'!

- Za�to 'skalpel' (skalper), kad je to nekada bio o�tri ratni no� za veliki zamah. Ovdje spomenuti mirnodopski o�tri no�i� slu�i za sitno, 'precizno' rezuckanje, pa ga mo�emo nazvati reska�!

- Za�to 'akumulator', kad prikuplja� zna�i isto!?

- Za�to 'WC', 'klozet', abort', 'toalet', '�enifa', 'hala' . ''tamo kud car ide pje�ke'', kad od davnina imamo odgovaraju�i naziv za to neizbje�no skloni�te? Kao kulturan, civiliziran narod, neprijatnim fiziolo�kim �inom nismo �eljeli da mo�ebitni prisutnici trpe neugodu. Nismo ni �eljeli da u blizini i�ijeg stani�ta redamo neugodne materijalne ostatke, pa smo se sklanjali iza drveta, stoga, �tale, �ume, kukuruza, stijene. zahodili smo za ne�to, pa je to prirodno skloni�te nazvano zahod!

- Za�to 'injekcija', kad mo�e ubriz od ubrizgati!

- Za�to neprecizna 'pumpa' kad ne govori jesmo li u ne�to natiskali fluid, ili smo ne�to isisali. Za ovo drugo je jasno - crpka, a za prvo je tla�ilo! Tla�nica je gumena du�ica to�ka ili lopte.

- Kod pokretanja SUS motora nekad je potrebno dodati jo� malo goriva, da se motor zasiti, pa upali. To �inimo odgovaraju�om napravom, nazvanom '�ok'. Bi li nam smetalo da kao i �esi to nazovemo siti�!

- Za�to 'makaze', '�kare', kada od davnina imamo na�u rije� - no�ice. Je li izraz nastao od spojena dva no�a, ili iz asocijacije na dvije noge, nije bitno. Po naglasku bi se moglo zaklju�iti da se radi o dva no�a.

- Za jednu vonjavu stvar�icu - mo�da �e, akobogda, postati nepotrebna - ima vi�e izraza: 'cigarluk', 'cigar�pic', '�ibuk', ali ako ostatak cigarete nazivamo opu�ak, za�to produ�etak cigarete ne bi nazvali - dopu�ak!

Za portal: Anto �orluki�