Pavlinski samostan
i crkva Majke Bo�je Snje�ne u Kamenskom
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilje�ena je 600. obljetnica osnutka crkve Bla�ene Djevice Marije Snje�ne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslije�u. Neosporna je povijesna va�nost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. „Zdrave snage" nam preporu�uju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budu�nosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost zna�i zaboraviti svoj identitet.
Do Kamenskog ima svega deset minuta vo�nje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata.
Pavlini ili Red Svetog Pavla Pustinjaka (u narodu zvani “bijeli fratri” zbog boje habita) dobili su ime po Pavlu Pustinjaku koji je u na prijelazu iz III. u IV. stolje�e �ivio u Egiptu. Pavlinski monaški red katoli�ke crkve nastaje u XIII. st. u ju�noj Ma�arskoj i sjevernoj Hrvatskoj. Prvo marijansko pavlinsko svetište u Hrvatskoj osnovano je 1250. godine u zagreba�kim Remetama, a u Kamenskom na obali rijeke Kupe 1404. godine.
U Kamenskom je stara tradicija proštenja i okupljanja na Veliku Gospu (kao prije toga na Snje�nu), a poslije na Malu Gospu.
Pro�elje samostana (lijevo od crkvenog tornja) i crkve (desno od tornja)
Arheolozi (iskopavanja i istra�ivanja 1997. i 1999 - 2001.) su na ovom lokalitetu pronašli ostatke naselja iz VII. st. pr. Kr., i od tada do danas mo�emo pratiti �ivot �ovjeka na ovim hrvatskim prostorima. Na prostoru današnjeg samostana na�eni su ostaci starije omanje drvene crkve, ukopane duboko u zemlju, s pripadaju�im grobljem starijim od po�etka XV.st.. Prije dolaska Pavlinskog reda ovdje su bili prisutni Templari.
Otac Marko Glogovi� ispred ulaza u samostan
Pri samostanu djeluju Karitas �upe Kamensko, Udruga „Gabrijel“ poma�e na raznorazne na�ine trudnicama i njihovim obiteljima u slu�aju teške materijalne ili duhovne krize, i Udruga „Betlehem“ (Apostolat za nero�ene) s nekoliko desetaka vjernih na redovitim sastancima svakog petka nave�er (i svakog 18. u mjesecu, jer 18. dana nero�enom djetetu zapo�inje kucati srce) moli za spas nero�ene djece od poba�aja.
Kronogram s natpisom gradnje samostana ugra�en je (ponovno) iznad samostanskog portala godine 2004.
1369. Kamensko je u posjedu Frankopana;
1404. je Katarina Frankopan (grofica Metli�ka i Ptujska) nakon smrti supruga Stjepana, kneza Kr�kog i Modruškog, utemeljila pavlinski samostan i crkvu (gra�eni u goti�kom slogu) na �ast snje�ne Marije;
1573. Pavlini se, nakon provale Turaka 1570., sele u pavlinski samostan Svetice kod Ozlja, a generali bana Gjure Draškovi�a i Franje Frankopana Slunjskoga smjestiše u samostan branitelje (jedan vojvoda i 20 vojnika);
1692. je crkva osposobljena za bogoslu�je;
1699. Pavlini se vra�aju u Kamensko, a stalno sjedište s priorom na �elu osnovano je 1708.;
1740. zapo�ela je barokna obnova crkve (današnji izgled); crkva je iznutra oslikana freskama pavlinskog slikara Gabrijela Tallera;
1749. – 1767. traje gradnja novog samostana: izgra�ena su tri samostanska krila, isto�no, zapadno i sjeverno, a samostanski sklop zaokru�uje crkvena zgrada;
1787. Pavlini šire hrvatsku politi�ku i nacionalnu svijest i misao (u Lepoglavi je 1503. osnovana prva hrvatska gimnazija), protive se germanizaciji; 1786. austrijski car Josip II. ukida Red Pavlina. Me�u prvim samostanima zatvoren je samostan u Sv. Petru u Šumi u hrvatskoj Istri, a zatim i svi ostali;
1972. o sedamstotoj obljetnici Remeta ("Advocata Croatiae, Fidelissima Mater Sanctissima Virgo Remetensis") i na poziv zagreba�kog nadbiskupa Franje Kuhari�a, Pavlini su se iz Poljske vratili u Hrvatsku i samostan Kamensko;
1991. Pavlini zbog srpske agresije na Hrvatsku ponovno moraju napustiti Kamensko, a crkva i samostan opustošeni su kao neko� u tursko doba. Oplja�kano ili uništeno je sve ono što sve�enici uo�i napada na Kamensko nisu uspjeli spasiti. "Komšije" su granatiranjem srušili samostan, a crkvu teško oštetili;
1999. Pavlini se vra�aju u Kamensko;
Bijeli fratri posebno njeguju ljubav prema Bla�enoj Djevici Mariji (kult Crne Gospe)
Generalna Uprava i središte pavlina nalazi se u poljskom nacionalnom marijanskom svetištu Jasna Gora kraj mjesta Czestochowe (izgra�enom 1384.), jednom od najve�ih svjetskih mjesta širenja kulta Bogorodice - slavne Crne Gospe Jasnogorske i njene �udotvorne slike naslikane u V. ili VI. stolje�u u Maloj Aziji. Preslike te �udotvorne slike nalaze se u svim pavlinskim crkvama, a Bla�enoj Djevici Mariji su posve�ene mnoge njihove crkve i samostani.
Klaustar samostana
Unutar klaustra samostana otkriveno je groblje iz razdoblja prije gradnje samostana 1404., a mla�e groblje smješteno je uokolo i unutar današnje crkve.
Ku�na kapelica pavlina
Ku�na kapelica pavlina (u koju je zabranjen pristup �enama) slu�i za zajedni�ku molitvu redovnika tri puta dnevno. Moli se pokrivene glave, a svaki redovnik ima svoje mjesto (klupicu).
Pokaznica (kri�) s relikvijom sv. Pavla Pustinjaka
Pogled na unutrašnjost crkve Majke Bo�je Snje�ne
Samo dva dana prije srpske okupacije ovog podru�ja, i napada na Karlovac 1991. godine, demontirano je i evakuirano dvadeset oltarnih skulptura (me�u njima i kip Bogorodice s malim Isusom), sakristijska vrata s Tallerovim portretima svetaca, dva grba, dvije oltarne pale i dvije slike s atika bo�nih oltara. Oltari, propovjedaonica i vrijedni dijelovi crkvenog inventara iz razdoblja baroka nisu bili evakuirani…
S lijeve se strane la�e nalazila i vrlo vrijedna drvena propovjedaonica iz skupine iznimno rijetkih pavlinskih rokoko propovjedaonica koja je bila postavljena 1760. godine.
Prigodom obnove prona�eni su grobovi ispod poplo�enog poda crkvene la�e, i zidana grobnica u podu neposredno ispred slavoluka, te kripte iza glavnog oltara i uz ju�ni zid svetišta. Crkvu su oslikala dva slikara - Gabrijel Taller i Fridrik Hamerli�.
Oltari: Sv. Nikole (lijevo), glavni oltar posve�en Bla�enoj Djevici Mariji Snje�noj (sredina) i Sv. Kri�a (desno); slike na oltarima Sv. Kri�a i Sv. Nikole pripisuju se pavlinu Gabrijelu Talleru, odnosno njegovoj školi.
Slavoluk s fresko oslikom iz 1767. godine pripisuje se Gabrijelu Talleru
Oltar Sv. Kri�a
Najstariji oltar u crkvi, posve�en Sv. Kri�u (Ranjenom Isusu), dao je izraditi kapetan grof Petar Draškovi� 1685. godine.
Oltar Sv. Nikole
Oltar Sv. Nikole datiran je izme�u 1760. i 1765. godine, dar ceha la�ara iz Karlovca.
Glavni oltar posve�en je Bla�enoj Djevici Mariji Snje�noj;
pavlinima ga je darovao Filip Grebin
Restauraciju glavnog oltara, koji spada me�u najljepše drvene polikromirane i pozla�ene barokne oltare u Hrvatskoj, obavili su majstori-konzervatori iz Krakova u Poljskoj i vratili mu negdašnji izgled iz 1750. godine. I bo�nim oltarima su vratili negdašnji izgled, zahvaljuju�i starim fotografijama oltara. Slike svetaca na ukladama sakristijskih vrata iz 1760. pripisuju se Gabrijelu Talleru.
Kardinal Bozani� posvetio je obnovljenu crkvu i oltare, te je tom prigodom u glavni oltar polo�io mo�i bla�enog Alojzija Stepinca.
Kip Bogorodice s malim Isusom, XV stolje�e.
Hrvatski grb uslikan 1914. tijekom obnove koju je izvršio �upnik Ku�mani�.
Kupolu svetišta, i svod u središnjem luku izme�u svetišta i la�e,
oslikao je karlova�ki slikar Fridrik Harmeli�, 1838.
"Uznesenje Bla�ene Djevice Marije u zboru an�ela i s apostolima", Fridrik Harmeli�, 1838.
Prikaz gradnje jedne crkve, Fridrik Harmeli�, 1838.
Pjevalište s orguljama
Stare barokne orgulje zamijenjene su 1914. orguljama majstora Heferera iz Zagreba. Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja prona�ene su u „krajini" kod „komšije" (vjerojatno za njih više nije bilo mjesta na traktoru). Danas se orgulje nalaze na obnovi u Hefererovoj radionici, a ne u Srbiji kamo su „komšije" odvezle i stariju crkvenu dokumentaciju (knjige krštenih, vjen�anih i umrlih) zaboravljenu kod evakuacije crkve 1991.
Teško ošte�ena zidna slika ispod pjevališta, Gabrijel Taller
Pogled iz samostana na rijeku Kupu.
Budu�i muzej Domovinskog rata u Turnju na magistralnoj cesti D-1 Karlovac-Split
Kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Turnju skrene se prema 2 km udaljenom Kamenskom.
Frankopanski stari grad Novigrad na Dobri (jedna od sljede�ih reporta�a)
je od Kamenskog udaljen tek 20 minuta vo�nje.
Ljubomir Škrinjar
Izvor: PortalHrvatskogkulturnogvije�a (hakave.org)
