Osvrt Mile Prpe:
REBALANS MORALA
Što to zna�i kada se u prora�unu neke dr�ave, ili u nekoj proizvodnoj firmi i sl. radi rebalans? Objašnjenje proizlazi iz same rije�i – rebalans. Rebalansirati, dakle ponovno napraviti balans ili ujedna�enost ili ravnovjesje izme�u prihoda i rashoda. Postoje dvije vrste rebalansa onaj negativni kad je rashod ve�i od prihoda i onaj pozitivni kad su prihodi ve�i od rashoda. Ovaj drugi je vrlo rijedak, mo�da se spominje u zemljama koje �ive na izvorima nafte.
Vlada RH našla se na stotinu muka kako pokriti veliku razliku izme�u rashoda i prihoda. �itaju�i dnevne tiskovine, kojima ina�e baš previše nikada nisam vjerovao, taj raskol izme�u prihoda i rashoda iznosi oko 14 milijardi kuna ili oko dvije milijarde eura.
Zgodno!? Ako se oni u vladi smiješe na toliki nepokriveni rashod, na njih se mo�e primijeniti samo ona narodna izreka – �uvaj se vedrog neba i nasmijanog gazde.
Ma kakav god rebalans da napravimo, on ne�e uspjeti ili �e samo privremeno uspjeti. Bilo što da se poduzme (restrikcije potrošnje, primanja i sl.) ili nova zadu�enja u inozemstvu u pravcu ravnovjesja dr�avnih prihoda i rashoda to jednostavno ne�e niti mo�e uspjeti. Onaj koji �ita ovaj tekst – pitat �e se zašto?!? Zato jer treba najprije rebalansirati uzroke koji su doveli do takvog stanja dr�avnog prora�una.
Temeljni problem hrvatske politike gotovo od samog po�etka pa sve do danas, na brojnim podru�jiuma društvenog i politi�kog, a posebno gospodarskog djelovanja – je nemoral! Rasipništvo ga prati u stopu kroz bolesni karijerizam politi�kih i gospodarskih skorojevi�evskih struktura
Izbaciti iz dr�avne i gospodarske politike, a posebno iz zakonskih i drugih propisa sve što je rastrošno, nepošteno, nepravedno, neistinito, nedomoljubno, ne�estito – drugim rje�ima uzeti novu metlu i njome temeljito, oštro, ali nadasve pravedno pomesti svu Hrvatsku od kojekakvih politi�kih, a posebno divljih menad�erskih štakora koji su zasjeli u sve strukture politi�kih, gospodarskih i inih dr�avnih institucija na svim nivoima - od lokalne, preko �upanijske pa sve do najviših tijela dr�avne vlasti, a koji uvijek i u svim situacijama ispred op�eg, ispred zajedni�kog, nacionalnog, domoljubnog, dr�avnog i ukratko narodnog interesa stavljaju svoj sebi�ni osobni interes ili interes svoje grupacije kojoj pripadaju.
Kriza u Hrvatskoj je op�a, izvorno unutarnja, nenametnuta izvana – ona proizlazi iz krize morala od kojeg je zlo�udno oboljelo hrvatsko nacionalno tkivo sve do opasnosti ugroze samih temelja dr�ave. Kriminal više nije u podzemlju, ve� se preselio u nadzemlje gdje su mu širom otvorena vrata i gdje se nalazi najve�i kola� od kojeg se mo�e neka�njeno odgristi. Grijeh struktura sve više se o�ituje i manifestira kao ponašanje pijanih milijardera, koji su razbucali dr�avno gospodarstvo i uništili doma�e bankarstvo. Slijepo slušaju europske politi�ke komponente koje niti malo ne vode ra�una o interesima Hrvatske, ve� samo o tome što �e joj uzeti i kako je obuzdati. Najnoviji primjer gdje europska birokracija tra�i da se proda i zadnja hrvatska banka i to ona Poštanska. Dok obrnuto, Francuzi, Talijani i drugi ne samo da ne rasprodaju svoje doma�e bankarstvo, ve� se trude da ugrabe i ono u tu�im dr�avama. Dr�ava koja nema svoje bankarstvo je poput �ovjeka koji je svoju lisnicu povjerio na �uvanje stranom, nepoznatom i neprovjerenom �ovjeku.
Gdje je moral i poštenje naših �estitih djedova? Gdje nam je politi�ki, domoljubni i gospodarski ponos. Povjerenje naroda u dr�avne i vladaju�e strukture kopni kao snijeg, još je ostala samo jedna na moralnom planu, zadnja kojoj narod vjeruje, a to je naša �asna Crkva u Hrvata koja nikada nije izdala narodne intererse, niti u najte�im situacijama iz povijesti, pa i pod cijenu i vlastite teške �rtve.
Nama treba rebalans morala, njegovo ravnovjesje – izme�u povjerenja i poštenja. Sve što je dr�avno za svakog pojedinca treba biti najviša svetinja, a ne predmet plja�ke, otima�ine, rasipništva i nebrige!
Postali smo problem sami sebi. Olako smo se odrekli najve�ih nacionalnih vrijednosti i svetinja. Politika se vodi kratkoro�no po sustavu – daj nam danas. Takva politika nije dugog daha i od nje se ne mo�e ništa dobro o�ekivati. Sudbina Hrvatske je u rukama nepouzdanih ljudi. Ta nepouzdanost ima široki dijapazon, od toga da su nepouzdani što su nestru�ni, što su nesposobni, što su nepošteni, što su neodlu�ni, što nemaju kad zatreba �vrsti stav, sve do one kategorije koji politi�ki nisu pouzdani i u koje narod ne mo�e vjerovati, jer su zadojeni nekom drugom ideologijom koja nije u interesu naroda. Nikada se ne zna kakav �e politi�ki potez povu�i (slu�aj Srba), a narod o�ekuje da svaki politi�ki potez politi�kog vrha beziznimno bude samo – interes, dostojanstvo i boljitak Domovine i svih njenih gra�ana.
Politi�ari na nivou dr�ave su uvijek i beziznimno na prvoj liniji obrane Domovine od svih, i bilo koje vrste nasrtaja na Hrvatsku. Ta prva linija je slabašna, nesigurna, nema vizije, ne sagledava problem u cjelini. Ona luta, vodi stran�arsku politiku – što dulje ostati na kormilu vlasti. Ne znaju iskoristiti komparativne prednosti koje Hrvatska ima kao rijetko koja zemlja u svijetu.
Na politi�kom planu gotovo da su sve stranke krahirale – na ovaj ili onaj na�in. Dominira (skriveno) ljevi�arstvo u najja�im strankama, koje kao da se pripremaju za neku drugu ve� do�ivljenu politi�ku asocijaciju na ovim prostorima. Politika Hrvatsku ne shva�a ozbiljno! Sredstva priop�avanja su potpuno antihrvatizirana. Tra�e se i najmanje natruhe nevaljalog, da bi se tom „nevaljaštinom“ prema vanjskom svijetu procijenjivala cijela Hrvatska, tj. njen narod.
Hrvatska politika (jedina na svijetu) se odrekla jedinstva nacionalnog korpusa domovinske i iseljene hrvatske i svih gospodarskih i politi�kih prednosti koje bi takvo jedinstvo moglo pridonijeti narodu.
Gospodarska kriza je i politi�ka kriza. To je uvijek bila! Ova gospodarska kriza je autohtono samo naša, naša hrvatska i nije uvezena iz „svjetske“ gospodarske krize. Brojne dr�ave svijeta nisu obuhva�ene svjetskoim krizom. Hrvatska se izgubila i gospodarski i politi�ki sama u sebi. Najte�e je prona�i �ovjeka koji se izgubi sam u sebi.
Hrvatski sabor postao je brbljaonica, postao strana�ka sva�aonica – gdje nam je dostojanstvo nekadanjih parlamentaraca koje je narod izabrao. Sve više postaje jasno – Hrvatska se ne shva�a ozbiljno. Hrvatski sabor je zadnje mjesto na svijetu gdje se govorilo �ivim latinskim jezikom. Ponekada razmišljam o tome i �alim što i do dan danas latinski jezik nije ostao kao slu�beni saborski jezik! Barem ne bismo imali brbljavce, a i narod bi mislio da se radi o u�enim ljudima.
Rebalansirajmo naš moral, rebalansirajmo naše savijesti, rebalansirajmo naš odnos prema narodu i Hrvatskoj, prema zajedni�kom dobru. Tu pouku upu�ujem ponajprije politi�arima i gospdarstvenicima. Prije nego bilo što napravite, sjetite se da niste – Pale sam na svijetu. Tu smo dje�ju pri�u svi davno nau�ili. Postoje i drugi!
Kad sve to u�inite tada više nikada ne�e trebati rebalansirati – Dr�avni prora�un!
Izvor: hrsvijet.net, autor Mile Prpa, mile.prpa@zg.t-com.hr
PS:
Mile Prpa je još i blag u svom �lanku, piše uvijeno, ukazuje doduše na problem, ali ga pripisuje op�enito politi�arima i gospodarstvenicima, ne spominju�i pritom konkretno nijednog krivca – jer sigurno je sigurno.
Kontroverzni istra�iva�ki novinar Domagoj Margeti� je, naprotiv, kod te bolne teme, rak rane hrvatskoga društva, zastrašuju�e konkretniji i na www.necenzurirano.com piše takve stvari od kojih se normalnom �itatelju upravo „ledi krv u �ilama“.
