UMIROVLJENI GENERAL PRVI PUT IZNOSI NOVE DETALJE O
‘RUJANSKOM RATU’
LEGENDA I ISTINA
Rahim Ademi:
Topovi sa �irja uop�e nisu obranili Šibenik!
�uveni topovi na �irji - bili su va�ni, ali ne presudni
Foto: Stanko Feric - osobna arhiva
Godinama se prilikom obilje�avanja obljetnice “rujanskoga rata” u Šibeniku, kao prekretnice Domovinskog rata i obrane Hrvatske, govori kako su topovi sa �irja odigrali klju�nu ulogu u razbijanju Mladi�evih snaga na Šibenskome mostu i spre�avanju pada Šibenika u neprijateljske ruke.
Što je legenda, a što istina o šibenskom ”rujanskom ratu” i obrani grada, prvi put, ekskluzivno za “Slobodnu”, govori umirovljeni hrvatski general i jedan od glavnih aktera obrane Šibenika Rahim Ademi.
Jesu li topovi sa �irja spasili Šibenik da ne padne u ruke JNA i Ratka Mladi�a?
- Ta tvrdnja se reproducira ve� 19 godina. A to nije istina! Kninski 9. korpus JNA pod zapovijedanjem Ratka Mladi�a izveo je operaciju “More” kojoj je bio cilj izbiti na more, i to baš u Šibeniku.
Imao sam tu Mladi�evu zapovijed u svojim rukama. Cilj je bio izbiti na more i spojiti se s jakim snagama 8. pomorskog sektora u Šibeniku gdje je bila jedna mornari�ka desantna brigada i pristo�erne postrojbe 8. sektora koje su se nalazile u okru�enju.
Op�i napad na Šibenik po�eo je 16. rujna, kada je Mladi� uspio drskim prepadom totalno razbiti našu obranu i za�as izbiti na Šibenski most. Šibenik je bio pred padom.
General Ademi
CROPIX
Nismo imali snage suprotstaviti se najmodernijim JNA tenkovina T 84. Sre�om, Mladi� se bojao naše in�enjerije s druge strane mosta i strahovao je da bi most mogao biti miniran.
Zato se zaustavio pred mostom. Kako je ve� bio pao mrak, odlu�io je svojim ljudima dati još jedan dan za izvi�anje, a onda se sutradan spojiti sa snagama u šibenskom okru�enju.
Dan uo�i napada na grad, 15. rujna, ve� je �irjanska bitnica bila u našim rukama, ali nije igrala nikakvu ulogu u zaustavljanju Mladi�a u dolasku na Šibenski most, niti spre�avanju njegova ulaska u grad. Jednostavno, nije imala domet do mosta.
Ako nije �irje presudilo, koje su postrojbe za to zaslu�ne?
- Od zapovjednika Zbornog podru�ja Operativne zone Split Mate Viduke dobio sam zadatak da planiram osvajanje vojarne u Rogoznici gdje sam dan prije bio u izvi�anju i napravio plan.
Nave�er me Viduka zvao iz Šibenika koji je ve� bio pod opasadom i kazao mi da odmah, bez odgode, moramo zauzeti Vojarnu “Rogoznica” kako bismo došli do topova i drugog oru�ja za obranu Šibenika.
S izvi�a�kim vodom 113. šibenske brigade “Tigrovi” sa zapovjednikom Vladom Jaram Falkoneom na �elu krenuo sam no�u 16. na 17. rujna u Primošten Burni i napravio plan osvajanja vojarna “Kruš�ica”, “Ze�evo” i “Smokvica”.
Sutradan smo odr�ali sastanak u Primoštenu gdje je bila smještena satnija 4. gardijske brigade i tadašnjeg zapovjednika Ivice Toli�a pitao sam bi li s nama sudjelovali u napadu na vojarne.
Uklju�ili su se te smo, zajedno s “Tigrovima”, policijom iz Primoštena i Rogoznice i Prvim pri�uvnim vodom iz Primoštena Burnog 17. rujna zauzeli “Ze�evo” i “Kruš�icu” i to �e imati odlu�uju�u ulogu u obrani Šibenika i cijele Dalmacije.
Zbog �ega je ta akcija bila presudna? Zbog zaplijenjenog oru�ja?
- Tako je. Odmah smo pristupili formiranju topni�ko-raketnih bitnica s ljudima koje smo imali u Vodicama i no�u ih prebacili u Ze�evo.
Formirali smo topni�ke bitnice 130 mm, najmo�nija bitnica bivše JNA, zatim pokretnu bitnicu 85 mm, bitnicu 100 mm stacioniranu na Ze�evu, raketne vodove protuzra�ne obrane “igle”, “strijele” i drugo oru�e za protuoklopno djelovanje. “Zolje”, ru�ne baca�e, streljivo... sve smo to uputili prema Šibeniku, a jedan “tami�” prema Drnišu.
Od tog trenutka po�inje borba za Šibenik. Istoga dana bitnicu 85 mm prebacujemo s dva topa ispred grada, u Razore, i u rano jutro 17. rujna po�inju direktno tu�i na most.
Drugi dio bitnice 85 mm je postavljen u kavu u Bilicama kako bismo zaustavili dolazak JNA s Tromilje prema Šibeniku te da daju potporu našim snagama na skradinskom pravcu. Iste no�i topove 130 mm prebacujemo na Jelinjak (Primošten). Na Ze�evu se formira bitnica od topova 100 mm sa zadatkom da pokriva cijeli akvatorij od �irja prema Šolti i Drveniku.
Drugi dan od osvajanja “Ze�eva” zauzimamo i Vojarnu “Smokvica” i formiramo stacioniranu bitnicu 88 mm da zaštiti akvatorij od Drvenika prema �irju.
Topovi u Razorima prvi su tukli prema mostu, a poslu�ivali su ih šibenski studenti sa zapovjednikom �ajom na �elu. Njihov doprinos obrani grada je ogroman. Nakon osloba�anja Šibenika oni su demobilizirani i u listopadu su se vratili na studij.
Dio oru�ja iz vojarna u Rogoznici otišao je i u druge gradove?
- Tako je. Dio topništva poslali smo u Sinj, Trogir i Dubrovnik. Prema tome, osvajanje ovih vojarna bilo je od strateškog zna�enja i da nije bilo toga, Šibenik bi pao.
Tko je još zaslu�an za obranu šibenika?
- Prema mostu je djelovala i prva minobaca�ka bitnica 120 mm smještena na Meterizama sa zapovjednikom Brankom Smr�ekom.
Šibenik su obranili i ljudi koji su ostali u gradu, koji ga nisu napustili i time su ja�ali moral obrambenim snagama u otporu neprijatelju do zadnje kapi krvi. To je imalo presudno zna�enje.
Uvijek se smatralo da su presudili topovi sa �irja...
- Topništvo je kao sablja: što je bli�e meti, sije�e glavu, što je dalje, samo grebe. Dr�ao sam se toga na�ela i topništvo rasporedio bli�e gradu kako bi mu domet bio što dalje od grada.
A topovi na �irju nisu se mogli dobaciti do mosta. I zato me kao branitelja vrije�a kada se taj mit godinama ponavlja. Deblokada Šibenika najve�a je pobjeda u Domovinskom ratu koja ima zna�enje Oluje. Da je pao Šibenik, pala bi Hrvatska i cijepala bi se na dva dijela. Zato smatram da se mora znati istina o “rujanskom ratu”.
Davorka Bla�evi�
Kakva pozivnica?!
“Kakva pozivnica?! Ne, nisam dobio pozivnicu za sve�ano obilje�avanje 19. obljetnice “rujanskoga rata”. Ne dobivaju pozivnice za proslave ratnih jubileja oni što su bili na prvim crtama obrane. Sada se na proslave pozivaju oni koji u ratu nisu ni sudjelovali, oni su pred kamerama i objektivima, a za nas tu mjesta nema.” |
Nezamjenjivi Drago Gas
“Zaboravlja se uloga Vodi�ana u zaustavljanju napada prema Vodicama i deblokadi Šibenika. Uloga Skradina i postrojba u zale�u koje su ostale na svojim polo�ajima iako su imale zapovijed da ih napuste i za�u na lijevu stranu Krke, što treba zahvaliti pok. Dragi Petrovi�u Gasu, koji se s tim nije slo�io. Da su to u�inili, Šibenik bi ostao bez pitke vode. I djelovanje snaga u Pakovu Selu gdje je zaustavljena kolona JNA što se kretala od Drniša prema Šibeniku i kojoj su uništili nekoliko tenkova i oklopnih transportera. Sve je to demoraliziralo Mladi�a u osvajanju Šibenika. Zaustavljen je zajedni�kim djelovanjem 113. brigade, policijskih postrojba i pješaštva. U proslavama “rujanskoga rata” zadnjih godina sramio sam se što nitko nije ni rije�ju spomenuo 113. brigadu, ponos Šibenika i Hrvatske.” |
Najte�ih 7 dana u �ivotu
U sedam dana “rujanskoga rata” ni jednu no� nisam spavao u krevetu. Bilo mi je to najte�ih sedam dana u �etiri godine Domovinskog rata. |
Slabosti
“Pored svih uspjeha u ‘rujanskom ratu’, bilo je i slabosti. Nije osvojena ni jedna vojarna u samom Šibeniku. Ni ‘Jamnjak’ koji je branilo vrlo malo ljudi, a bilo je toliko oru�ja tamo da se cijela Hrvatska vojska mogla naoru�ati. Nije osvojena ni vojarna ‘Ra�ine’ gdje je bila kompletna pri�uva 8. pomorskog sektora i mornari�ko-desantne pješa�ke brigade. Ni Vojarna Ante Joni�a, ni ‘Kuline’. Predale su se samo vojarne ‘Duboka’ i ‘Minerska’, a u vojarni ‘Pe�ine’ (danas Bribirskih knezova) bile su iznimno jake JNA snage.” |
Izvor: Slobodna Dalmacija, Davorka Bla�evi�
