Stota godišnjica ro�enja Majke Terezije
Svetica i bri�na majka najsiromašnijih i odba�enih
Si�ušnu �enu naboranog i naj�eš�e nasmijanog lica, odjevenu u bijeli indijski sari s plavim obrubom svatko �e prepoznati kao Majku Tereziju, katoli�ku redovnicu, misionarku i dobrotvorku koja je obilje�ila 20. stolje�e svojim djelovanjem me�u najsiromašnijima i odba�enima. Krajem kolovoza diljem svijeta obilje�avala se stota godišnjica njezina ro�enja, a otkako je 2003. beatificirana, 5. rujna, dan njene smrti u Katoli�koj crkvi slavi se kao blagdan bla�ene Majke Terezije.
„Gon�a Bojaxhiu rodom je Albanka iz Skoplja. Gospodnji ju je poziv zatekao u gimnaziji u Skoplju. Kao neko� sveti Petar svoje mre�e, tako je Gon�a ostavila svoje knjige, pa krenula u ime Bo�je. Svi su se u �udu gledali, jer je ona bila prva u�enica u razredu i u�ivala poštovanje svih. Ona je bila duša �enskih katoli�kih društava i crkvenog pjeva�kog zbora. Osje�ali su da �e nakon njezina odlaska nastati praznina. Kad je ostavljala Skoplje, na kolodvoru se našlo nekoliko stotiona osoba koje su je došle ispratiti. Svi su od ganu�a plakali“. Ovako je krajem 1928. zagreba�ki list Katoli�ke misije izvijestio o odlasku u misije u Indiju tada nepoznate mlade djevojke iz Skoplja ne slute�i da �e je nekoliko desetlje�a kasnije cijeli svijet upoznati i upamtiti kao Majku Tereziju.
Ta si�ušna �ena naboranog i naj�eš�e nasmijanog lica, odjevena u bijeli indijski sari s plavim obrubom, katoli�ka redovnica, misionarka i dobrotvorka obilje�ila je 20. stolje�e svojim djelovanjem me�u najsiromašnijima i odba�enima. Krajem kolovoza diljem svijeta obilje�avala se stota godišnjica njezina ro�enja, a posebno sve�ano u Indiji, gdje je Majka Terezija provela gotovo 70 godina �ivota te u njenoj domovini Makedoniji, zemlji porijekla njene obitelji Kosovu te u mati�noj dr�avi njenog naroda Albaniji. U spomen- ku�i Majke Terezije u Skoplju je 26. kolovoza otvorena izlo�ba fotografa Zvonimira Atleti�a iz Zagreba, koji je od 1977. snimio mnoštvo njenih ekskluzivnih fotografija. Izlo�bu je organizirala zagreba�ka tvrtka Obzor film, a otvorila ju je makedonska ministrica kulture Elizabeta Kan�eska Milevska.
Majka Terezija umrla je 5. rujna 1997., a ve� šest godina kasnije, 2003., proglašena je bla�enom pa se od tada 5. rujna u Katoli�koj crkvi slavi kao blagdan bla�ene Majke Terezije. Uskoro se o�ekuje i njena kanonizacija, no sveticom je bila smatrana još za �ivota. I sam papa Ivan Pavao II. je dva mjeseca prije smrti Majke Terezije (umrla je 5. rujna 1997.) prigodom njihovog posljednjeg susreta u Rimu, protivno svakom protokolu u znak najve�eg poštovanja kleknuo pred nju, poljubio joj ruku i rekao: „Majko, moja majko!“
Majka Terezija s papom Ivanom Pavlom II
Za svoj rad dobila je brojna priznanja, me�u kojima 1979. i Nobelovu nagradu za mir, a uva�avali su je i divili joj se i svjetski mo�nici, premda naj�eš�e nisu bili spremni slijediti njen primjer ili nisu shva�ali zbog �ega je odlu�ila �ivot posvetiti onima od kojih su drugi digli ruke i biti im poput bri�ne majke.
Majka Terezija rodila se 27. kolovoza 1910. u Skoplju, tada dijelu Osmanskog carstva, kao Agneze Gonxhe Bojaxhiu u albanskoj katoli�koj obitelji porijeklom iz Prizrena. Preci su joj se bavili proizvodnjom boja pa su tako zaradili i prezime Bojaxhiu, dok je otac Nikollë radio kao trgovac. Bio je i skopski gradski vije�nik, a umro je iznenada 1919., u sumnjivim okolnostima nakon povratka iz Beograda.
Nikollë Bojaxhiu, otac i Drane Bojaxhiu, majka Majke Terezije
Sa suprugom Drane, ro�enom Bernaj, Nikollë Bojaxhiu imao je troje djece- k�er Age, ro�enu 1904., sina Lazëra, ro�enog 1907. i Agnes koju su redovito zvali njenim drugim imenom Gonxhe, što zna�i pupoljak. Odrastaju�i u multietni�koj i multikonfesionalnoj sredini rano je nau�ila uva�avati druge i druga�ije, a slijede�i primjer svojih roditelja od malena je pomagala siromašnima.
Gonxhe Bojaxhiu kao 13-godišnjakinja,
snimljena u albanskoj narodnoj nošnji u Prizrenu
Na njeno duhovno sazrijevanje posebno su utjecali hrvatski isusovci koji su vodili skopsku �upu i koji su me�u mladima popularizirali rad misionara. Stoga je i Gonxhe ve� s 12 godina prvi put osjetila poziv da ode kao misionarka u Indiju i posveti se najsiromašnijima. Krajem 1928. preko Zagreba je otišla u Irsku, pristupila redu Loretskih sestara i dobila ime Terezija, a u Indiju je doputovala po�etkom 1929.
Majka Terezija kao mlada redovnica
Radila je kao bolni�arka i nastavnica povijesti i zemljopisa u Kalkuti i brzo postala omiljena me�u djecom i siromašnima koja su je po�eli nazivati Ma (majka), no prekretnica u njezinom �ivotu dogodila se 1946. kad je putuju�i vlakom iz Kalkute u Darjeeling osjetila poziv da se posveti isklju�ivo radu s najsiromašnijima.
„Tog dana Bog mi je uputio poziv: gasiti Kristovu �e� slu�e�i mu u najsiromašnijima od siromaha“, zapisala je Majka Terezija, koja je dvije godine �ekala dozvolu da napusti samostanski �ivot te je 1948. redovni�ki habit zamijenila skromnim sarijem i po�ela �ivjeti u siromašnim �etvrtima Kalkute. Najprije je otvorila školu za najsiromašnije, a zatim ku�u za umiru�e u koju je dovodila siromašne ljude koji su umirali od gladi i bolesti na ulicama, �ele�i im omogu�iti barem da dostojanstveno umru, jer ih u bolnice nisu �eljeli primiti. U govoru prigodom primanja Nobelove nagrade spomenula je �ovjeka izvu�enog iz kanala izjedenog od crva koji je umro sretan jer umire poput an�ela iako je �ivio kao �ivotinja.
Majka Terezija prima Nobelovu nagradu, 1979.
Premda su hindusi gubu smatrali Bo�jom kaznom za grijehe bolesnika ili njegovih predaka i smatrali da je njeno lije�enje djelo protiv Bo�je volje, Majka Terezija po�ela je otvarati i centre za gubavce. Ruše�i barijere kastinskog sustava, svojom upornoš�u i vjerom uspjela na svoju stranu pridobiti i one koji joj nisu bili skloni. Po�ele su joj pristupati i Indijke iz bogatih obitelji pa je osnovala novu redovni�ku dru�bu, Misionarke ljubavi, koju je 1950. priznao i papa Pio XII. Majka Terezija u svakom potrebitom �ovjeku, posebno onom najbijednijem, vidjela je Isusa i slu�enje takvima smatrala je slu�enjem Isusu. „Isus Krist za mene je danas gladan, umiru�i po ulicama svijeta, osamljen, odba�en od sviju, isklju�en iz društva i obitelji, gubav, i ja ga takvoga ljubim i slu�im. Kad perem rane gubavcima, imam osje�aj da njegujem samog Gospodina“, govorila je Majka Terezija.
Misionarke ljubavi svoje su ku�e po�ele otvarati i u drugim dijelovima Indije, a zatim i diljem svijeta, pa i u onim zemljama gdje je katoli�koj crkvi bilo onemogu�eno djelovanje. Neostvarena �elja Majke Terezije bila je otvoriti ku�u u Kini, no uspjela ju je otvoriti jedino u Hong Kongu, koji je tada bio britanska kolonija. Me�utim, 1997., dva mjeseca prije njene smrti, Hong Kong je vra�en Kini i tako je na neki na�in Kina došla Majci Tereziji kad ve� ona nije mogla do�i u Kinu. Danas Misionarki ljubavi ima oko 5000 i djeluju u 133 dr�ave, �ak i u onim najbogatijima, gdje se brinu o besku�nicima i oboljelima od side i drugih bolesti.
Majka Terezija na odru, 1997.
Majka Terezija �esto je putovala svijetom i upozoravala da siromašni i odba�eni ne �ive samo u zemljama u razvoju, ve� da ih ima svugdje budu�i da napredak i blagostanje neizbje�no ima i svoje nali�je. „Ponekad mislimo da je siromaštvo biti gladan, gol i bez doma. Ipak, najve�e siromaštvo je biti ne�eljen, nevoljen i znati da nitko ne mari za tebe. Mi moramo po�eti lije�iti ovu vrstu siromaštva u našim vlastitim domovima Najve�a bijeda su napušteni kojima nitko ne pristupa. Otkrili smo lijekove za gubu i ona se mo�e izlije�iti, za tuberkulozu, za gotovo svaku vrstu bolesti. Ali protiv zapuštenosti i osamljenosti nema lijeka. Osamljenost mo�e lije�iti samo plemenito srce i dvije maj�insko- sestrinske ruke“, kazala je Majka Terezija, koja se neprekidno morala boriti protiv onih koji je nisu razumjeli i prihva�ali.
Majka Terezija s indijskim premijerom Javararlalom Nehruom
i s indijskom premijerkom Indirom Gandhi
Iz katoli�kih redova prigovarali su joj da se brine za materijalne, ali ne i duhovne potrebe najsiromašnijih, no ona je odgovarala da je njeno pravilo pomo�i hindusima da budu bolji hindusi, a muslimanima da budu bolji muslimani. Hindusima nije u po�etku odgovaralo što katoli�ka redovnica i strankinja brine za „njihove“ siromašne pa su je optu�ivali da nasilno pokrštava umiru�e prije smrti. Majci Tereziji predbacivali su i netransparentnost u postupanju s novcem i nestru�nost u radu s bolesnima, no ona je uzvra�ala da ona i njene sestre nisu socijalne radnice, ve� da �ele ljudima donijeti Bo�ju radost i ljubav. Kritizirali su je i zbog oštrog protivljenja poba�aju, kao da je jedna katoli�ka redovnica mogla zastupati stav suprotan katoli�kom u�enju. Iz nedavno objavljenih pisama Majke Terezije doznajemo da je svakodnevno suo�ena s patnjom i smr�u �esto sumnjala u Boga i pro�ivljavala duhovne krize, no to samo pokazuje koliko su i sveci nesavršeni poput svih ljudi. „Ako ikada postanem sveta - zacijelo �u biti svetica 'tame'. Trajno �u biti odsutna s neba - da bih palila svjetlo onima koji su na zemlji u tami“, rekla je za sebe Majka Terezija, svjesna da je siromaštva i nevolje na svijetu previše da bi mogli biti u potpunosti iskorijenjeni. No, svojim je �ivotom i širenjem kulture ljubavi prema svakom, pa i najodba�enijem �ovjeku, dala primjer koji treba slijediti. Prema njenim rije�ima, va�no je �initi male stvari s velikom ljubavlju jer Bog na posljednjem sudu ne�e pitati koliko smo dobrih dijela u�inili u �ivotu, nego s koliko smo ih ljubavi u�inili.
Majka Terezija s predsjednikom SAD-a Ronaldom Reaganom u Bijeloj ku�i 1985.
i s Hillary Clinton, nekadašnjom ameri�kom prvom damom,
a danas dr�avnom tajnicom SAD-a
Majka Terezija s princezom Dianom u New Yorku u lipnju 1997.
Princeza Diana poginula je iste godine 31. kolovoza,
a Majka Terezija je umrla nekoliko dana kasnije, 5. rujna
Majka Terezija u papamobilu s papom Ivanom Pavlom II.
tijekom njegovog posjeta Indiji 1986.
Majka Terezija i Hrvati
Majka Terezija po dolasku na zagreba�ki aerodrom,
snimio Zvonimir Atleti�
Iako Albanka, Majka Terezija za sebe je znala re�i da je proizašla iz hrvatske katoli�ke tradicije, budu�i da su je za redovništvo i misije u rodnom Skoplju oduševili hrvatski isusovci, �ija subra�a su još od po�etka 20. stolje�a djelovala u Indiji. S najpoznatijim od njih, Antom Gabri�em, Majka Terezija blisko je sura�ivala sve do njegove smrti 1988., a �eljela je i da on preuzme vo�enje Misionara ljubavi, muškog ogranka njene dru�be. Dvoje misionara povezivao je i Franjo Jambrekovi�, koji je dvadesetih godina kao �upnik u Skoplju Majku Tereziju usmjerio prema misijama i Indiji, a desetak godina kasnije kao provincijal hrvatskih isusovaca onamo poslao i Gabri�a. Kad su 1978. zajedno došli u Zagreb, Majka Terezija i Ante Gabri� posjetili su Jambrekovi�ev grob na Mirogoju i odali mu po�ast kao svom duhovnom ocu.
Majka Terezija s hrvatskim misionarom Antom Gabri�em
Od 1912. Skoplje je bilo dio Srbije pa je mlada Gonxhe Bojaxhiu u školi i u svakodnevnom �ivotu govorila „srpsko- hrvatski“. Zahvaljuju�i prijateljstvu s Gabri�em, a zadnjih godina i s tadašnjim hrvatskim veleposlanikom u Indiji Dragom Štambukom, Majka Terezija do kraja �ivota nije zaboravila hrvatski te ga je govorila bolje nego materinji albanski. Za svojih posjeta Hrvatskoj redovito je govorila na hrvatskom, dok je svoja obra�anja sunarodnjacima naj�eš�e po�injala isprikom što ne mo�e dobro govoriti albanski. Kad se 1960., prvi put nakon 36 godina, srela s bratom Lazërom koji je od 1939. �ivio u Italiji, sporazumijeti se mogla upravo na hrvatskom jer nije znala talijanski kojim je govorio njen brat, a on pak nije znao engleski koji je Majci Tereziji u Indiji postao poput materinjeg jezika. Hrvatski katoli�ki tisak u doba Jugoslavije popularizirao je djelovanje Majke Terezije, koju se, kao Albanku iz Makedonije redovito nazivalo „našom zemljakinjom“. I njeno redovni�ko ime koje na engleskom izvorno glasi Teresa uvijek se navodilo u hrvatskom obliku Terezija, iako u zadnje vrijeme prevladava oblik Tereza.
Majka Terezija govori u zagreba�koj katedrali u lipnju 1979.
U doba Jugoslavije, Majku Tereziju u Hrvatskoj se smatralo “našom”
Nakon osvajanja Nobelove nagrade 1979., Majku Tereziju u Jugoslaviji se smatralo jednom od pet jugoslavenskih nobelovaca, uz Frizta Pregla, Lavoslava Ru�i�ku, Ivu Andri�a i Vladimira Preloga. Na nagradi joj je �estitao i jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, a kad je došla u Oslo preuzeti ju, primanje u njenu �ast organiziralo je indijsko, ali i jugoslavensko veleposlanstvo, gdje je igrom slu�aja veleposlanik bio njen sunarodnjak Gjon Shiroka. Prvi �lanak o Majci Tereziji u Hrvatskoj objavila je 1964. istaknuta katoli�ka novinarka Smiljana Rendi� u Glasu Koncila, koji je 1977. opširno i iz prve ruke izvijestio o njenom radu u Indiji, zahvaljuju�i novinarima Miji Gabri�u i Luki Depolu te fotografu Zvonimiru Atleti�u. To je pridonijelo da godinu dana kasnije, 1978. Majka Terezija prvi put nakon 50 godina posjeti Hrvatsku, u kojoj je boravila još 1979, 1980. i 1986., a 1990. izabrana je po�asnom gra�ankom Zagreba.
Majka Terezija na izlazu iz isusova�ke crkve u Palmoti�evoj ulici u Zagrebu, 1980.
Povodom 85. ro�endana, 1995. joj je dodijeljena hrvatska diplomatska putovnica kao predstavnici Republike Hrvatske za humanitarnu pomo�, a molbu za njeno dobivanje podnijela je osobno, na poticaj veleposlanika Štambuka, i to dvaput jer joj je prvi put prezime bilo krivo napisano. Osim hrvatske, Majka Terezija imala je još indijsku, vatikansku i albansku putovnicu. Predsjednik Franjo Tu�man Majku Tereziju je odlikovao drugim najvišim hrvatskim odli�jem, Veleredom kraljice Jelene. Zadnjih godina �ivota Majka Terezija nekoliko je puta planirala ponovno do�i u Zagreb, koji je za nju imao veliku emotivnu va�nost, jer je ondje 1928. posljednji put vidjela svoju majku i sestru pa je Štambuka prigodom jednoga susreta najprije pitala: »Kako mi je moj Zagreb?« Misionarke ljubavi u Zagrebu djeluju od 1979., najprije u Branjugovoj ulici podno katedrale, a od 2000. u Juki�evoj. Majka Terezija u Zagrebu ima i svoju ulicu u naselju Vrap�e, dok joj je spomenik 2007. podignut ispred sjedišta Albanske katoli�ke misije u Baboni�evoj ulici. Prva crkva u Hrvatskoj posve�ena u �ast bla�ene Majke Terezije nalazi se u Koprivnici.
Spomenik Majke Terezije u Zagrebu
Predmet spora izme�u Albanije i Makedonije
Albanska poštanska marka s likom Majke Terezije iz 1998.
Kao Albanka iz Makedonije koja je djelovala u Indiji i diljem svijeta s misijom širenja ljubavi prema bli�njemu, Majka Terezija prvenstveno je osoba koja bi trebala spajati, a ne razdvajati, no, na�alost, postala je predmet i me�udr�avnih sporova. U Albaniji se smatra najve�om nacionalnom junakinjom, di�u joj se spomenici, njeno ime nosi tiranska zra�na luka, a albanska vlada lani je od Indije neuspješno zatra�ila posmrtne ostatke Majke Terezije kako bi bila pokopana u Tirani uz majku Drane i sestru Age.
Albanski predsjednik Alfred Moisiu odaje po�ast Majci Tereziji
ispred njenog spomenika u Tirani, 2004.
Dok danas slave svoju veliku sunarodnjakinju, Albanci su svjesni da je njihova dr�ava u doba komunisti�ke diktature Majci Tereziji i njenoj obitelji nanijela veliku nepravdu i mnogo boli. Majka Terezija u nekoliko je navrata pokušala posjetiti Albaniju i susresti se s majkom i sestrom, no staljinisti�ki re�im ni nju ni brata Lazëra nije puštao u najzatvoreniju zemlju na svijetu, u kojoj je 1967. slu�beno zabranjeno svako ispovijedanje vjere. Jedan od najte�ih trenutaka u �ivotu Majke Terezije bio je kad je u albanskom veleposlanstvu u Rimu nisu uop�e �eljeli primiti na razgovor. NjenI suradnici, koji su je tada prvi put vidjeli suznih o�iju, svjedo�e da je uzdigla o�i prema nebu i rekla: „Bo�e, razumijem i prihva�am svoje patnje, ali teško mogu razumijeti i prihvatiti patnje moje majke, koja u dubokoj starosti �eli samo da nas još jedanput vidi.“ Drane Bojaxhiu koja je u Albaniji �ivjela od 1934. umrla je 1972., daleko od sina Lazëra i k�eri Gonxhe s kojima je jedinu vezu odr�avala putem pisama, a idu�e godine umrla je i sestra Age, koja je u Tirani od 1932. radila kao prevoditeljica i spikerica na radiju. Kad je komunisti�ki re�im bio na zalazu, Majka Terezija je 1989. napokon mogla do�i u Albaniju i posjetiti maj�in i sestrin grob. No, bila je prisiljena polo�iti vijenac i na grob diktatora Envera Hoxhe te se sastati s njegovom udovicom Nexhmije koja joj se pohvalila kako u komunisti�koj Albaniji tobo�e nema prosjaka, siromašnih ni odba�enih.
Majka Terezija u Albaniji, 1989.
Majka Terezija ponovno je posjetila Albaniju 1991. te 1993., zajedno s papom Ivanom Pavlom II., a do tada se sa sunarodnjacima nalazila uglavnom tijekom posjeta Jugoslaviji, gdje joj komunisti�ka vlast nije branila dolaske. Vezu s rodnim krajem i svojim narodom odr�avala je i time što je redovito �itala albanski katoli�ki mjese�nik Drita koji su joj s Kosova slali u Indiju. Svoju domovinu Makedoniju i rodno Skoplje posjetila je 1970., 1978., 1980. i 1986., a 1970. i 1980. posjetila je i Kosovo. Ondje se nalazi marijansko svetište Letnica gdje je kao dijete redovito hodo�astila i 1928. donijela kona�nu odluku o odlasku u Indiju.
Danas u Makedoniji mnogi nisu oduševljeni naglo probu�enom ljubavlju Albanije za svoju sunarodnjakinju i njeno pretvaranje u albanski „brand“. Majku Tereziju ne bez razloga smatraju svojom pa je 2009. u Skoplju na mjestu katedrale porušene u potresu 1963. pod pokroviteljstvom makedonske vlade izgra�ena i spomen- ku�a Majke Terezije pored koje je i njen spomenik.
Spomen- Ku�a Majke Terezije u Skoplju i njen spomenik,
podignuti na mjestu nekadašnje katedrale
Spor izme�u dviju zemalja izazvala je 2003. namjera Makedonije da pokloni spomenik Majke Terezije Rimu, s natpisom na kojem se ona spominje kao k�i Makedonije. Sve do danas s albanske se strane Makedoncima predbacuje da u vrijeme ro�enja Majke Terezije Makedonija nije postojala, a iz makedonskih krugova ima pokušaja negiranja njenog albanstva pa se tvrdi da je zapravo bila vlaškog porijekla. Tko je i kome pripada najbolje je rekla sama Majka Terezija: „Po krvi sam Albanka, po dr�avljanstvu Indijka, po vjeri sam katoli�ka redovnica i po zvanju pripadam cijelom svijetu, a po srcu potpuno pripadam Srcu Isusovom.“
Majka Terezija prikazana na vitraju u katedrali u Tirani
Do danas je sa�uvano više pisama Majke Terezije pisanih na hrvatskom jeziku, posebno u prvim godinama njenog boravka u Indiji kad se redovito javljala zagreba�kom listu Katoli�ke misije. O svom odlasku u Indiju Majka Terezija je 1929. na hrvatskom napisala i pjesmu Oproštaj, �iji tekst se mo�e vidjeti u njenoj spomen- ku�i u Skoplju.
OPROŠTAJ
Ostavljam milu ku�u
I dragi zavi�aj.
U Bengaliju idem vru�u,
U daleki kraj.
Ostavljam znance svoje,
Napuštam rod i dom.
Srce me vu�e moje
Da slu�im Kristu svom.
Oj zbogom, majko mila,
I zbogom ostajte svi,
Viša me goni sila
Pram �arkoj Indiji.
I la�a kre�e lagano,
Sije�e morske vale,
A oko motri zadnji put
Evropske drage �ale.
Na la�i stoji smiono
Vesela mirna lica,
Sretna mala Kristova
Nova zaru�nica.
U ruci kri� joj gvozdeni
Na kome visi Spas,
A duša spremno prinaša
Tešku �rtvu taj �as.
„Primi, Bo�e, �rtvu ovu
U znak moje ljubavi.
Pomozi, de, stvoru svome
Da ti ime proslavi!
Zauzvrat te samo molim,
O predobri O�e naš,
Jednu daj mi, barem jednu
Dušu onu- ti ve� znaš.“
I sitne, �iste poput rose ljetne,
Suze tople te�i stanu,
Da potvrde i posvete
Tešku �rtvu sada prikazanu.
Gon�a Boja�iu 1929
Izvor: Vjesnik, Marijan Lipovac
PS:
Prila�emo i 3 VIDEO-priloga o Majci Tereziji:
http://www.youtube.com/watch?v=-yFzCBIK-PY&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=koWigKtb1zk&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=sBVVvOSbcLU&feature=related
