Prva europska gospodarska unija
U Hrvatskoj se s pravom raspravlja o (ne)pristupu Europskoj Uniji. Za argumentiranu raspravu, me�utim, nije dovoljno uprijeti prstom u slobodne zidare i tajne saveze kao utemeljitelje EU-a, mimo znanja i volje europskih naroda. Naprotiv, njezine po�etke zahvaljujemo uvjerenim katolicima Robertu Schumanu i Konradu Adenaueru. Njihova je vizija prije 60 godina nastala iz nu�de i pokazala se barem u jednom jako ispravnom: u zapadnom dijelu Europe nestao je rat kao vid rješavanja me�udr�avnih nesporazuma.
Potpisivanje ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugalj i �elik
Europäische Gemeinschaft für Kohle und Stahl (EGKS)
- Montanunion 18. travnja 1951.
*****
Pogledajmo prijevod �lanka iz NZZ-a:
PRVA EUROPSKA GOSPODARSKA UNIJA
Dana 9. svibnja slavi(o) se šezdeseti put nadnevak proglasa plana koji je trebao preustrojiti Europu i dovesti do novih odnosa me�u dr�avama: plana o osnivanju europske zajednice za ugljen i �elik tzv. Montanunion (Rudarska unija). Novi po�etak se dogodio u svojevrsnoj povijesnoj i personalnoj konstelaciji. Velika je bila �e�nja za mirom i materijalnim poboljšanjem nakon razornog Drugog svjetskog rata. Oslabljene europske dr�ave su se sva�ale oko Istoka i Zapada, a posljedica toga je bila podjela Europe. Prije svega se u europskom poretku moralo prona�i mjesto za Njema�ku.
Katoli�ko okru�je
Novu su Europu osnovale li�nosti koje su potjecale iz krš�ansko-katoli�kog okru�ja i �inile protuelitu fašizmu i agresivnom nacionalizmu. Ove osobe nisu razumišljale u kategorijama nacionalnih interesa mo�i. Jedan od prvih putokaznih prijedloga za preustroj Europe u�inio je Winston Churchill svojim züriškim govorom 1946. godine kad je progovorio o ujedinjenim dr�avama Europe i pravodobno upozorio na njezinu podjelu. Novu izgradnju Europe valja posti�i njema�ko-francuskim dogovorom. Ovo je bio prvi va�ni kamen temeljac za novu europsku zgradu.
Kakve su predod�be vladale s ovu i s onu stranu Rajne o budu�em ustroju Europe? U svim njema�kim strankama i kod svih politi�ara misao o Europi bila je spojena s rješenjem njema�kog pitanja. Ve�ina politi�ara je pak razmišljala u nacionalnodr�avnim kategorijama: ideja o Europi Kurta Schumachera (SPD) predvi�ala je Europu nacionalnih dr�ava, a za predod�bu o Europi Jakoba Kaisera (CDU) bijahu „Sjedinjene dr�ave Europe“ sredstvo da se nacionalnu dr�avu kao tre�u snagu uvu�e u svjetsku politiku. Suprotno nacionalnodr�avnom usmjerenju, Konrad Adenauer je vidio u integraciji Njema�ke u Europu sredstvo za kro�enje njema�kog nacionalizma i za prevladavanje njema�ko-francuskog neprijateljstva.
Na francuskoj se strani pokušaj vo�enja neovisne politike izme�u Anglosaksonaca i Sovjetskog Saveza izjalovio na politi�kim i gospodarskim realitetima hladnog rata i unutarnjopoliti�kih konstelacija. Od 1948. godine zaokrenula se francuska politika prema Zapadu protiv ogor�enog otpora komunista i gaullista.
Promjenu u francuskoj vanjskoj politici postigli su prije svega dvojica politi�ara: Robert Schuman i Jean Monnet. Schuman je potjecao iz središta karolinške Europe: po svojoj regionalnoj pripadnosti Schuman je bio Lotarin�anin, po politi�koj orijentaciji Francuz, po izobrazbi Nijemac, k tome još Luksembur�anin. On je prošao sve va�ne postaje pariške politike: bio je suosniva�em Republikanskog narodnog pokreta (MRP), ministar financija, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova. S drugim utemeljiteljima Europe, Konradom Adenauerom i Alcideom de Gasperijom, Schuman je imao zajedni�ko katoli�ko podrijetlo, vladao je njema�kim jezikom i bio protivnikom nacionalsocijalisti�kog re�ima.
Plan preko vikenda
Kao rodni list Montan unije va�i izjava koju je Robert Schuman dao 9. svibnja 1950. Pred vratima je bila londonska konferencija triju zapadnih sila, a ministar vanjskih poslova Schuman je bio u potrazi za novom francuskom inicijativom. Tijekom jednog vikenda u bilizini Metza studirao je nacrt Montan plana. Ponedjeljkom se vratio u Pariz i prilikom izlaska iz vlaka izjavio. „J'ai lu le projet, je marche“ (Pro�itao sam projekt, kro�im dalje). Time je inicijativa stigla na najvišu razinu. Adenauer je, koji je prijateljevao sa Schumanom, obaviješten u Bonnu. U svojim sje�anjima je zapisao: „Jutros još nisam znao da �e ovaj dan donijeti zna�ajni preokret u europskom razvoju“. I Adenauer je pristao.
U svojoj izjavi 9. svibnja Schuman je rekao da europska federacija mo�e po�ivati samo na solidarnom odnosu izme�u Francuske i Njema�ke. Dalje je predlo�io da se francuska i njema�ka proizvodnja ugljena i �elika stavi pod zajedni�ko Visoko poglavarstvo. Spajanje ovog proizvodnog sektora trebalo bi materijalno onemogu�iti rat izme�u Francuske i Njema�ke i polo�iti kamen temeljac za gospodarsku zajednicu i federaciju za o�uvanje mira.
Projekt su izradila trojica jurista: Paul Reuter, (...) Etienne Hirsch (...) i stari tvorac nove ideje Jean Monnet. Monnet potje�e iz trgova�ke obitelji. Najprije je radio u privatnoj industriji, da bi se nakon rata posvetio moderniziranju francuskog upravnog aparata. Bio je prvim predsjednikom Visokog poglavarstva Montan unije od 1952. do 1955. godine.
S onu stranu nacije
Kad je Montan unija u travnju 1951. slu�beno osnovana, sudjelovale su osim SR Njema�ke i Francuske još i Italija, Luksemburg, Belgija i Nizozemska. Iz europske zajednice ugljena i �elika proizišla je naposljetku Europska Unija. Nikad se prije toga nije dogodilo da od dr�ave potaknuto spajanje gospodarskih podru�ja postane nadleštvom kojim je upravljalo neovisno i s ovlastima odlu�ivanja opunomo�eno tijelo. Nove europske planove i njihovu provedbu koncipirala je elita koja je posjedovala poduzetni�ku i administrativnu vještinu i s onu stranu rigidne nacionalnodr�avne misli postavila cilj novog rješenja njema�ko-francuskog odnosa. Time je promijenjena paradigma od nacionalnodr�avne mo�ne politike k pregovara�koj regionalnoj politici: Dr�ave mogu profitirati samo ako su povezane, a ne ako su me�usobno suprotstavljene.
Autor: Frank Pfetsch, prof. emer. Heidelberg
Iz Neue Zürcher Zeitung, 7.5.2010, Nr. 104, S. 6
Die erste Europäische Wirtschaftsunion (preveo tn)
