Dmitar Zvonimir
Kralj Hrvatske i Dalmacije
rex Chrobatorum et Dalmatinorum
rex (tocius) Chroacie atque Dalmacie
Chroatorum atque Dalmatinorum rex
Dmitar Zvonimir, hrvatski kralj, vladao je od 1075. do 1089. godine.
Povijesni zna�aj
Naslijedio je Krešimira IV., te odmah po�eo rješavati problem obnove vlasti onih gradova koji su bili pod Mletcima.
Kralj Dmitar Zvonimir dobro je procijenio tadašnju vanjskopoliti�ku situaciju: polo�aj Bizanta �ija je mo� slabila i Mle�ana koji su se pridru�ili protivnicima sve ja�eg papinstva. Tako je Zvonimir stao uz papu Grgura VII. (1073.-1085.), prihva�aju�i suvremenu doktrinu da papa ima pravo dijeliti krune i priznavati posjed zemalja.
Krunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.)
U rujnu 1075. papa Grgur VII. poslao je svoje legate Gebizona i Fulkona, s glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske dr�ave. Nakon što je Dmitar Zvonimir prisegnuo da �e biti vjeran podanik papi, poslanik Gebizon okrunio ga je u nedjelju 8. listopada 1075. u Solinu, u crkvi sv. Petra i Mojsija kraljevskom krunom i predao mu druge znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu.
Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu
za zemljište Pusticu u La�anima (1076.-78.), Hrvatski dr�avni arhiv
Novi kralj Dmitar Zvonimir obe�ao je Svetoj Stolici, da �e: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da �e papi davati godišnji dar u novcu, da �e paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da �e sprje�avati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siro�ad.
Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan svetoga Grgura u Vrani kao hospicij za njegove poslanike. U tom samostanu, po prijepisu prisege Dmitra Zvonimira, nalazile su se dvije zlatne krune s draguljima. Pretpostavka je da su to krune kralja Tomislava i Stjepana Dr�islava.
Za krunu kralja Tomislava ne zna se odakle je. No za krunu Stjepana Dr�islava se zna da je došla iz Bizanta kao priznanje Bizanta Stjepanu Dr�islavu kao vladaru.
Dmitar Zvonimir je okrunjen tre�om krunom koja je donešena iz Rima. Te krune su izgubljene u mra�nom periodu okupacije od stane Turaka i Venecije (podru�je Vrane su dr�ali i Turci i Mle�ani). No nije isklju�ena mogu�nost da je jedna od tih kruna završila u Napulju poslije krunjenja Ladislava An�uvinca, sina Karla Dra�kog, 5. kolovoza 1403. godine u Zadru. Povijesno se ne zna kojom se krunom okrunio Ladislav Napuljski.
Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, prihva�anjem papinske politi�ke doktrine, podr�avanjem reformnog pokreta, te pru�anjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obe�anjem brige o vjerskom i obiteljskom �ivotu, osigurao politi�ki i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, dr�avnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske (regnum Dalmatiae et Chroatiae) i njen stabilan me�unarodni polo�aj.
Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo ve�ih ratovanja, oja�ao je razvitak gospodarstva i kulture. Zvonimir koji je bogato darivao crkve i samostane, dao je izgraditi trobrodnu baziliku u Biskupiji kraj Knina, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baški na otoku Krku. Naime redovnici su oko godine 1100. dali uklesati glagoljicom opis darivanja na Baš�ansku plo�u, na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira.
Celestin Medovi�: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira,
Hrvatski institut za povijest u Zagrebu
Zvonimir je bio o�enjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Imao je sina Radovana i k�er Klaudiju udatu za plemenitaša iz plemena Lap�ana, Hrvati su poslije Zvonimirove smrti na prijestolje doveli Stjepana II., sinovca kralja Krešimira IV. Hrvatski narod stolje�ima je pamtio razdoblje mira i blagostanja koji su vladali u doba kralja Zvonimira. To se spominjalo na Cetingradskom saboru, ali i stolje�ima poslije.
Legenda o smrti
Poznata je legenda o smrti kralja Zvonimira i kletvi o 900-godišnjem prokletstvu. Izvor legende je Ljetopis popa Dukljanina, to�nije prijevod prva 23 poglavlja djela na hrvatski iz 15. stolje�a. Naime, samo djelo je nastalo u drugoj polovici 12. stolje�a. Postoje 4 redakcije ovog djela: osnovna latinska redakcija, talijanski prijevod latinske redakcije (na�inio 1601. god. benediktinac M. Orbini), prijevod prva 23 poglavlja na hrvatski (nepoznati autor), te prijevod hrvatske redakcije na latinski (preveo Marko Maruli�, na molbu Spli�anina Dmina Papali�a).
Prema legendi, Zvonimir je ubijen 20. travnja 1089. godine u Kosovu (danas Biskupiji) kod Knina. U to vrijeme bizantski car Aleksije I. Komnen bi potu�en od Pe�enega na donjem Dunavu, a Turci Seld�uci osvojiše Jeruzalem. Aleksije I. Komnen zatra�i od pape Urbana II. pomo� za osloba�anje Jeruzalema od Turaka. U isto vrijeme zatra�i pomo� i od Dmitra Zvonimira. Kralj Zvonimir sazva sabor u Kosovo kod „pet crkava".
No pri pomenu na rat u tu�ini nezadovoljnici su ga ubili.
Od hrvatskih povjesni�ara, Ivan Lu�i� i ve�ina povjesni�ara 19. stolje�a su odbacivali ovaj izvještaj. Ferdo Šiši� je 1905. objavio raspravu u kojoj je smatrao da je ne treba odbaciti, i u svojim djelima je zastupao ideju da je Zvonimir ubijen, a u tome su ga slijedili Stjepan Gunja�a, Viktor Novak i Mario Kostren�i�.
Nikola Radoj�i� i ve�ina povjesni�ara poslije 2. svjetskog rata zastupa mišljenje da je rije� o legendi koja ima malo veze sa stvarnim zbivanjima i da je Zvonimir umro prirodnom smr�u.
Prema „Historia salonitana maior", na Zvonimirovom grobu nalaze se sljede�i stihovi:
TKO �E MO�I SUZDR�ATI NAROD, DA NE UZDIŠE,
-
KADA BUDE GLEDAO OVAJ GROB, DOISTA VRIJEDAN OPLAKIVANJA?
-
JER U OVOJ TAMI PO�IVA SVIJETLA ZVIJEZDA
-
UZVIŠENA PODRIJETLA. KAKO LI SE �UDNO TRNE!
-
JER NJEZINA SE DIVLJA�KA SMRT MO�E S PROKLINJANJEM TUMA�ITI
-
CRNIM ZLO�INIMA OPAKOGA NARODA
-
BIJESNI POPUSTIŠE DO KRAJNOSSTI SRCU
-
I NAJTE�IM UMORSTVOM POGUBIŠE KRALJA
-
KREPKE SNAGE, RUKOM MO�NOGA,
-
POBO�NOGA ZVONIMIRA, BESKRAJNO POŠTENOGA,
-
KOJI JE BIO NJIHOV ŠTIT PROTIV DUŠMANIMA,
-
NAVIKAO DA SATIRE NEPRIJATELJSKA VRATA,
-
OPLAKUJTE, PRVACI, VE� JEDNOM GLAVARA �ASTI,
-
STARCI I MLADI�I HRVATSKE ZEMLJE,
-
JER ŠTO BIJAŠE PRVA SVE�ANOST KRALJEVSTVA
-
I UJEDNO �AST I SLAVA, SADA JE PROPALO
Kralj Zvonimir prvo je pokopan u katedralnoj crkvi sv. Marije u Kninu, a poslije je prenešen u Solin.
U crkvi Sv. Marka evan�eliste u Zagrebu nalazi se freska Joze Kljakovi�a s motivom prisege kralja Zvonimira.
Izvor: Wikipedija
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
( skoro kao DMitar Zvonimir, ali bez slova D pred prezimenom 
)
Sutra na portalu:
Zvonimirova krunidbena zavjernica – trijumf Grgura VII.
