Preko Velebita, Brahmovim smjerom, do Marijana Dragmana
Malo �udan naslov, zar ne? No objasnit �u. Imam adresar s „mail-prijateljima“, od kojih neke osobno i ne poznajem, a kojima šaljem lijepe pps-priloge, uglavnom popra�ene lijepom glazbom. Kada sam im poslao prilog „Vila Velebita-Stazama Svete planine“ iz toga se razvilo interesantno dopisivanje i jedna lijepa pri�a. Naime, kao druga slika u tom prilogu pojavljuje se Ani�a Kuk i njegova 400 metara visoka stijena nad Velikom Paklenicom, što je i bilo povod dopisivanju koje je uslijedilo. No prvo pogledajte taj lijepi prilog...
Vila Velebita-Stazama Svete planine
... a zatim i kratki dio prepiske koja je iza toga uslijedila i kako su iz tog dopisivanja nastala dva priloga za portal, ovaj današnji pod gornjim naslovom i sutrašnji prilog o Marijanu Dragmanu, koji je doduše poznat kao planinar-sportaš, ali je kao slikar ostao nepoznat pa �emo ga kao slikara upoznati u posebnom prilogu, koji donosimo uz sutrašnju 100. obljetnicu njegova ro�enja.
Pa krenimo redom – ovako je po�elo:
Nina:
Dragi Zvonimire,
najljepša hvala za ove prekrasne snimke Velebita.
Naime, moj tata, koji je ve� davno umro, bio je poznati alpinista, tako da ima svoj smjer na Ani�a kuku u Paklenici. Baš si me iznenadio, jer smo moj brat i ja bili veoma mali kada ga više nije bilo, a svaki detalj koji me podsje�a na njega veoma mi je dragocijen.
Zvonimir:
Draga Nina,
neznam Tvoje djevoja�ko prezime pa pitam jesam li dobro razumio Tvoj mail; je li Marijan Dragman bio Tvoj otac?
Marijan Dragman (1910. - 1943.), poznat po solo usponu Dragmanovim smjerom u Kleku.
Ili, ako sam krivo razumio, mo�da Slavo Brezove�ki?
Slavo Brezove�ki (1911. - 1998.) bio je, u navezu s Marijanom Dragmanom, najplodniji penja� sredinom 20. stolje�a.
Naime, povijest penjanja na Paklenici je interesantna; 1938. godine Dragutin Brahm je pokušao ispenjati Ani�a kuk. Na�alost, pri tom pokušaju je smrtno stradao. Dvije godine od tog nemilog doga�aja Slavko Brezove�ki i Marijan Dragman uspjeli su dovršiti Brahmov smjer i osvojiti Ani�a kuk.
Pretpostavljam da Ti nije otac bio Dragutin Brahm, jer on je smrtno stradao prije nego si se Ti rodila?
Dragutin Brahm (1906. - 1938.), tragi�no je skon�ao u Paklenici 27. 6. 1938. pri pokušaju prvog uspona na Ani�a kuk.
Saljem Ti link na jako interesantan prilog, gdje se svi oni spominju, a u prilogu su i slike Marijana Dragmana, Slave Brezove�kog i Dragutina Brahma:
http://www.paklenica.hr/Paklenica_media/Plakat-Brahm.pdf
Pogledajmo nekoliko detalja toga priloga:
Brahmov smjer
�etiri mlada planinara-športaša koncem mjeseca juna krenuli su iz Zagreba vlakom do Gra�aca, odavde autom do Obrovca i la�om do Starog Grada. jedan od njih, Drago Brahm, je još istoga dana otišao u Paklenicu i razgledao si Ani�ev Kuk, kojega si je postavio za svoj sutrašnji penja�ki zadatak.
Drugi dan u 3 sata ujutro krenuli su sva �etvorica u Paklenicu. Kada su me�utim došli pod Ani�ev kuk, sva tri Brahmova pratioca su odbili da se penju na njega. Kako je me�utim sam Brahm htio krenuti na penjanje, pošao je s njim na penjanje, boje�i se pustiti ga samog, Ladislav Makovac. Odmah na po�etku penjanja naišli su na vrlo velike poteško�e, radi kojih je Makovac Brahma opetovano opominjao i molio da napuste penjanje i da se vrate, no Brahm na to nije nikako htio pristati, pa su s penjanjem nastavili. U toku od 6 sati mu�noga penjanja napredovali su svega 300 metara. Nakon 6 sati t.j. u 9 sati mu�noga penjanja je zapelo. Na jednoj maloj polici Makovac se osigurao klinovima i u�etom, a Brahm je nastavio s penjanjem.
Osam metara više Brahm je htio da zabije klin u stijenu. Po svoj je prilici za to vrijeme dr�ao jednom rukom kamen, koji je morao popustit, jer je nenadano s te visine pao na policu pokraj Makovca bez rije�i i glasa. Makovac se je silno prestrašio. �as prije osjetio je Makovac doduše da se nešto doga�a, jer se je u�e napelo, a u tom �asu zarezalo Makov�ev dlan, kroz koji je prošlo strjelovitom brzinom, nije si mislio, da �e se dogoditi ono o �emu se nije nadao. �im je Makovac opazio Brahma pokraj sebe, upitao ga je, što se dogodilo, ali mu Brahm nije odgovorio ni rije�i. Odmah mu je popipao bilo i srce i u�asnuo se, kaj je ustanovio da je Brahmovo srce prestalo raditi. Iz priru�ne apoteke izvadio je Makovac eter i njima stao trljati Brahmovo �elo. Još uvijek nije Makovac vjerovao da je Brahm mrtav, još se je nadao da �e ga prizvati k svijesti. Ali kada je trljanjem pomaknuo s glave Brahmov šešir, opazio je na glavi dosta veliku udubinu. Momenat je bio u�asan. Makovac je vidio da Brahmu nema pomo�i, pa je javio drugovima podno stijene da smjesta odu u Starigrad po ekspediciju za spasavanje, jer je Drago mrtav. Brahm je visio na u�etu, o klin, kojim se je u stijeni prije pada osigurao. Mjegovo je tijelo došlo na polici u polo�aj �u�nja, sa sagnutom glavom, pa ga je Makovac polo�io. Do smrtnog udarca, po mišljenju Makovca došlo je uslijed toga što je kamen, o koji se je Brahm uhvatio, ispao iz stijene pa ga je udario po glavi ili je opet glavom Brahm udario u pe�inu za vrijeme pada. U Starigrad-Paklenicu došao je Loewy. Tamo je ovaj u Velebitu jedinstveni slu�aj prijavio �andarmeriji, koja je smjesta organizirala pomo�nu ekspediciju. Više ljudi, opremljenih ribarskim u�etima od preko 300 metara, pošlo je sa natovarenom mazgom na mjesto nesre�e. Akcija je zapo�ela s velikim poteško�ama i svršila neuspjehom. Seljani su pokušali zabaciti u�e s protivne stijene, što im zbog grmlja i pretvrdog ribarskog u�eta nikako nije uspjevalo. Nije preostalo drugo nego da mrtvog druga spušta niz stijenu sam Makovac. Na polici je bilo veoma malo prostora, tako da je sa velikom mukom obavio Makovac pripremu za spuštanje Brahma. Unato� najpomnijeg nastojanja da mu to uspije, da bude katastrofa još tragi�nija, dogodilo se je nešto neo�ekivanoga, Brahmovo tijelo se je nenadano s police poskliznulo i palo u dubinu 300 metara. Pravo �udo da je pri tom ostao Makovac �iv, jer je malo trebalo da nije i on nastradao. Svi su prisko�ili do Brahma, stavili ga u pokriva�e i prenijeli ga u Starigrad. Kroz to je vrijeme trajalo spasavanje Makovca. Zapravo se on morao sam spasavati, jer druge pomo�i nije bilo. Jedan od drugova ostao je pod stijenom i iz daljine mu dovikivao, kojim pravcem podesnije da se spušta pa je na taj na�in nakon dugotrajnog napora uspjelo Makovcu da sretno si�e na podno�je ove zlokobne stijene.
(Citat je doslovno prenesen iz “Novosti” od 1. jula 1938. godine).
U “Hrvatskom planinaru” iz 1938. godine opisano je putovanje zagreba�kih planinara kao i smrt Dragutina Brahma.
Pravac koji je Brahm zamislio, na obljetnicu njegove smrti 1940. godine, ispenjali su Marijan Dragman i Slavo Brezove�ki te ga njemu u spomen nazvali Brahmov smjer. Obojica, Dragman i Brezove�ki bili su poznati penja�i oko polovice 20. stolje�a, a Brahmov smjer je prvi ispenjan smjer u Paklenici.
Prvo ispenjavanje Brahmovog smjera; na slici je Marijan Dragman,
a sliku je snimio Slavo Brezove�ki koji je bio s njim u navezu
*****
U daljnjem dopisivanju o toj temi saznao sam od Nine, Dragmanove k�erke, punim imenom Ksenija Dragman Petrinec, i neke manje poznate, mnogima potpuno nepoznate podatke o njenom ocu Marijanu Dragmanu, izme�u ostalog i da je bio daroviti umjetnik, slikar.
Tako, na primjer, i da je njezin otac Marijan Dragman ro�en na sutrašnji dan prije 100 godina, 24. travnja 1910. godine, i da gore navedena godina smrti 1943. nije to�na, nego:
„Tata je skon�ao svoj �ivot u Jasenovcu 1945. u svojoj 35. godini �ivota, ne 1943. kako piše u podatku koji si mi poslao, ve� 1945. kod povla�enja ustaških formacija.
Marijan Dragman (s kapicom) iz penja�kih dana prije II. svj. rata
Na prilo�enoj fotografiji je s njegovim prijateljem, znala sam mu ime, no zaboravila sam, ne mogu se sjetiti, hmm ne ide, ne, a nemam koga pitati, ali to i nije sada toliko va�no, Marijan Dragman je onaj viši s kapicom. Mo�da netko prepozna prijatelja tate, nikada se ne zna!
Hvala na svim lijepim rije�ima, to mi nekako ve� zvu�i kao pokretanje, izvla�enje moga tate iz anonimnosti kao slikara, a kao sportaš se ve� dokazao. Kao slikara malo tko ga poznaje!
Eto, veoma sam sretna, a hvala Tebi, jer si Ti pogurao cijeli po�etak, hvala!“
*****
Toliko Nina, Ksenija Dragman Petrinec, na kraju našeg dopisivanja o njenom ocu.
A vi, poštovani �itatelji portala, ako vam se tema u�inila interesantnom, nakon što pro�itate ovaj prilog o Marijanu Dragmanu planinaru-sportašu, pogledajte sutra na portalu i drugi prilog o Marijanu Dragmanu umjetniku.
Za portal: Zvonimir Mitar
Sutra na portalu:
Marijan Dragman, poznati alpinist, ostao je nepoznat kao slikar
Uz 100. obljetnicu ro�enja sjetimo ga se i kao umjetnika
