CERN
LHC se zaustavlja krajem 2011.
Operativni direktor ubrziva�a rekao je da �e se ubrziva� prepravljati godinu dana, a još godinu dana poslije toga testirati prije nego što se istra�ivanja nastave.
Krajem 2011. godine na godinu se dana zatvara Veliki sudara� hadrona (LHC), 27 kilometara dug kru�ni ubrziva� subatomskih �estica. Na njemu �e se potom u godinu dana prepraviti zamije�eni nedostaci, izjavio je BBC-u dr. Steve Myers, direktor odjela ubrziva�a u CERN-u, Europskom centru za nuklearna istra�ivanja nedaleko od �eneve. Popravak i uhodavanje odgodit �e istra�ivanja za još dvije godine, nakon 14 mjeseci zastoja poslije havarije iz rujna 2008.
– Stroj kakav je LHC gradi se samo jednom. Na�alost, u javnosti se ne �uje za stotine tisu�a sklopova koji rade izvrsno, a nevolje uvijek odjeknu ja�e. Morate znati da je to prototip gra�en na tehnologijama budu�nosti i to je ujedno jedini na�in da te tehnologije provjerimo. Bez prepravka ne bismo iz LHC-a izvukli onoliko znanosti koliko �elimo i koliko je objektivno mogu�e – rekao je BBC-u Myers.
Veliki sudara� hadrona gra�en je �etvrt stolje�a da bi fizi�ari, sudaraju�i subatomske �estice u snopovima ubrzanima na visoke energije, iz njihovih kratkotrajnih "krhotina" mogli prou�avati stanje materije u prvoj milijuntinki prve milijuntinke sekunde nakon Velikog praska te odgovoriti na najmanje �etiri temeljna pitanja o prirodi postoje�ega svijeta.
*****
Podsjetimo se na interesantnu vijest da je u LHC ugra�en i hrvatski hardver. Ali da se razumijemo, taj hardver radi ispravno i nije uzrokom problemima:
Hrvatski hardver u divovskom sudara�u
Na dan kad su sve novine svijeta, pa tako i naše, izvješ�ivale da je na granici Švicarske i Francuske nakon 25 godina priprema i gradnje uspješno pušten u rad divovski Veliki sudara� hadrona (LHC), u koji je 20 najbogatijih zemalja svijeta utrošilo osam milijardi dolara, imao sam neobi�an susret u malenoj baraci Tehnološkog parka na zagreba�koj Trešnjevci.
"A znadete li da je jedan komadi� tog ure�aja izra�en i ovdje kod nas?" pitao me direktor Marijan O�ani�, do kojega sam došao nekim sasvim drugim poslom. Naravno, nisam znao. "Nisam ni ja", veli on, "to mi je upravo rekao �eljko Dujmovi�, usput, kad smo se sreli u hodniku. �eljko je naš veliki genij elektronike, ali samozatajan, njegova tvrtka Mikrotrend ve� niz godina radi tu kod nas u Tehnološkom parku razne briljantne elektroni�ke ure�aje, a sada je jedan njegov sklop ugra�en i u akcelerator u Cernu, u jedan od �etiri detektora �estica, odnosno eksperiment, Alice."
Ru�ni rad
Odmah smo se direktor O�ani� i ja bacili na internet da se podsjetimo što je to Alice i imali smo što vidjeti. Alice, što je kratica engleskog naziva Large Ion Collider Experiment, divovski je instrument, dug 26, a visok i širok po 16 metara, te�ak 10.000 tona, smješten duboko pod zemljom nedaleko od francuskog gradi�a St. Genis-Pouillyja.
U Aliceinoj utrobi veliki �e akcelerator sudarati snopove iona olova i na temperaturi 100.000 puta višoj od one u središtu Sunca razbijati protone i neutrone iz jezgre atoma, osloba�aju�i iz njih kvarkove i gluone koji se nezamislivom silom dr�e zajedno, stvaraju�i kvark-gluonsku plazmu, stanje u kojem je, kako vjeruju fizi�ari, bio svemir neposredno nakon što je stvoren u "velikom prasku".
Dok �e se u nepredo�ivo malenom djeli�u sekunde dijelovi razbijenih jezgri hladiti stvaraju�i opet subatomske �estice, Alice �e pokazati znanstvenicima kako su nastali današnji atomi i sva ostala mena�erija od mase laiku posve neshvatljivih subatomskih fenomena, projektila i polja. Bit �e to rezultat rada više od tisu�u znanstvenika iz 94 instituta iz 28 zemalja svijeta, kako se mo�e pro�itati na Cernovim slu�benim internetskim stranicama. Ne znam je li me�u njih ubrojen i skromni zagreba�ki in�enjer �elimir Dujmovi�...
Ure�aj koji su u trešnjeva�koj baraci, istodobno najve�em ponosu i najve�oj sramoti hrvatskog glavnog grada, izradili gospodin �eljko i njegovi de�ki velik je poput dlana. To je jedna tipi�na "štampana" elektronska plo�ica na koju se leme integrirani elektronski sklopovi i dvije male uti�nice. Izradu te plo�ice Dujmovi�evoj tvrtki povjerio je Institut Ru�er Boškovi�, koji izravno sura�uje s Cernom. Zašto baš Dujmovi�u, a ne nekoj etabliranoj hrvatskoj tvornici elektronike?
Kvaka je u tome da je 120 takvih sklopova trebalo ugraditi u Alice na teško dostupnom mjestu s ograni�enim mogu�nostima kretanja ljudi pa one nakon testiranja bez ikakvog odr�avanja ili popravaka moraju raditi najmanje 15 godina. To nije mogu�e posti�i industrijskim lemljenjem u pe�ima koje zagrijavaju "�ipove" i smanjuju im vijek trajanja, nego jedino preciznim ru�nim radom.
"Još rade ure�aji koje sam ja izradio kao klinac sa 12-13 godina", veli Dujmovi�, dok svi znamo kako konzumni televizor teško potraje dulje od pet godina.
Nadmašili Amerikance
No on je u ovom slu�aju bio "samo obrtnik" koji je "odradio posao za ekipu s Ru�era" pa je red
da odemo tamo i o svemu se raspitamo kod dr. Tome Anti�i�a, skromno �e in�enjer Dujmovi�,
otkrivaju�i tek usput kako se u jednom vrhunskom svjetskom institutu upravo testira njegov jedinstveni beskontaktni ure�aj za pra�enje rada rotora generatora, nastao na temelju NASA-inog patenta za monitoring glavnog motora space shuttlea...
Institut Ru�er Boškovi� je hrvatski "detektor" u kojem svaki posjetitelj danas mo�e vidjeti kakvo je bilo stanje materije nakon okon�anja "velikog praska" komunizma: tu�no i propalo. Dok se na blještave dvorane za kretenizaciju naroda rukometom troše silne milijarde kuna, ovdje stoljetne stolice i stolovi pokazuju �alosnu stvarnost Sanaderova "društva znanja". No, ekipa dr. Kreše Kadije za suradnju s Cernom, u �ijem sastavu radi i mladi doktor teorijske fizike Tomo Anti�i�, u tom surovom hrvatskom okru�enju barem je širokom internetskom vezom virtualno spojena na Cernovske kozmološke divote.
Ure�aj koji je izradio �eljko Dujmovi� zapravo je pulsor ili Time Projection Chamber, TPC. On na sto milisekundi daje ujedna�enu struju pojedinim senzorima detektora Alice, gotovo trenuta�no uklju�uju�i i isklju�uju�i njihovo napajanje. Projektirao ga je dr. Danilo Vrani�, zaposlen u Cernu, nakon što se alternativni ameri�ki pokazao skupljim i lošijim. Isti takav ameri�ki sklop je, navodno, premda poniknuo na jednom razglašenom sveu�ilištu, zamislite sramote, imao šumove.
Cern je vrijednost 120 hrvatskih ure�aja procijenio i priznao na 80.000 švicarskih franaka, veli dr. Krešo Kadija, a "ru�erovci", dobro utrenirani desetljetnom oskudicom, proizveli su ga kod �eljka Dujmovi�a u trešnjeva�kom Tehnološkom parku za samo 40.000 švicaraca. Još su i profitirali! Da je cijeli LHC tako gra�en, tko zna koliko bi bio jeftiniji... A tek bolji?
No, Tomo Anti�i� otkrio nam je još jednu zanimljivost: pulsor s Ru�era i iz Tehnološkog parka i nije jedini komadi� hardvera ugra�en u Veliki hadronski sudara� na granici Švicarske i Francuske (o hrvatskom softveru za LHC, ništa manje vrijednom, ve� se puno pisalo, pa �emo ga ovaj put presko�iti). Neki su dijelovi proizvedeni i u zagreba�kom Kon�aru, saznao sam na Ru�eru.
Napajanje grdosije
Kon�ar - Monta�ni in�enjering još je na po�etku 2006. od Cerna u �enevi dobio priznanje - zlatnu plaketu - za proizvodnju i ugradnju sabirni�kog sustava za napajanje supravodljivog magneta detektora CMS ili engl. Compact Muon Selenoida.
I CMS je dio Velikog sudara�a hadrona, još jedna grdosija ukopana sto metara ispod zemlje nedaleko od francuskog gradi�a Cessyja. U tom višenamjenskom detektoru malene �e �estice otkrivati svoju pravu fizikalnu prirodu pod silinom magnetskog polja sto tisu�a puta sna�nijeg od Zemljinog, stvorenog u najve�em ikad sagra�enom magnetu, teškom kao 30 jumbo jetova, od 12.000 tona �elika, dvaput više nego što ga je potrošeno na gradnju Eiffelova tornja...
Da bi se moglo proizvesti tako sna�no magnetno polje, zavojnice magneta treba nagovoriti da prestanu pru�ati otpor elektri�noj struji, a to se posti�e njihovim hla�enjem na minus 268,5 celzija. A tada one povuku struju dovoljnu da se rastopi 18 tona zlata, koju nekako treba i dovesti. I tu je usko�io Kon�ar.
Monta�ni in�enjering je izradio i isporu�io bakrene cijevi specijalne vrste, smještene na posebne tra�nice i uvu�ene u cijevi izme�u servisne i eksperimentalne kaverne CMS-a.
Kon�ar je taj posao za Cern dobio na natje�aju, a hrvatske bi se tvrtke mogle natjecati i više i �eš�e, samo kad bi Hrvatska bila �lanica Cerna, ka�e voditelj splitske grupe hrvatskih fizi�ara koji sudjeluju u Cernovim eksperimentima dr. Ivica Puljak sa splitskog Elektrotehni�kog fakulteta.
Naime, dr�ave-�lanice sudjeluju u Cernovu godišnjem prora�unu od milijardu švicarskih franaka proporcionalno svojem BDP-u, a kad plate �lanarinu, Cern nastoji u svakoj zemlji naru�iti i poslova u vrijednosti te �lanarine, dakako, zadovolje li ponu�a�i uvjete na natje�aju. To ne mora biti uvijek iz podru�ja visoke tehnologije, mo�e i neka konvencionalna.
Kon�ar je, primjerice, 70- ih godina bio istaknuti proizvo�a� velikih magneta, "magnetske le�e" bile su prvi radni zadatak današnjega direktora Tehnološkog parka Marijana O�ani�a kad se prvi put zaposlio u Kon�aru. U me�uvremenu ta su znanja zaboravljena, no Hrvatska danas ima dovoljno fizi�ara da bi je Cern mogao i slu�beno prihvatiti kao jednoga od ravnopravnih partnera.
Izvor: business.hr, Ratko Boškovi�, ratko.boskovic@business.hr
Vezani �lanci:
Hajdemo se tješiti: Nema opasnosti od crne rupe
I jesmo li osu�eni na propast? Kratki odgovor je - ne!
Kraj svijeta 10. rujna 2008.?!
Cern: Gericht soll Weltuntergang verhindern
Portret genija: Hawking, Stephen William (1942- )
