Bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu
Bazilika Svetoga groba naziv je za krš�ansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob. Krš�ani je štuju kao neprikosnovenu svetinju.
Nalazi se na mjestu gdje se nalazila Golgota, brdo Kristove Kalvarije. To je mjesto u 1. stolje�u bio napušteni kamenolom izvan jeruzalemskih zidina, a oko njega bilo je smješteno groblje �iji su ostaci i danas vidljivi. Nakon 135. Rimljani na ovom mjestu grade kompleks hramova.
Tlocrt bizantske bazilike Svetog groba, 4. st.
Povijesni izvori
Bizantsko i arapsko razdoblje
"Anastasis" bazilike Svetoga groba.
Jeruzalem (4. st.).
Krš�anski pisac Origen (3. stolje�e) govori o �idovskoj predaji po kojoj se Adamov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup Cezareje, Euzebije, prije 327., navodi da se "mjesto Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji (lat. Aelia Capitolina bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon 135.), sjeverno od brda Sion", unato� tome što je ondje ve� dugo postojao kult bo�ice Afrodite.
Prema istom Euzebiju, upravo su ova krš�anska sje�anja omogu�ila rušenje hramova i izgradnju krš�anskoga svetišta. Naime, rimski car, prema rimskom pravu nije mogao zapovijediti rušenje nekog hrama, osim u slu�aju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo svetište. Rimski car Konstantin I. Veliki daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od 327. do 335. godine.
Tada je izgra�ena velika kru�na zgrada, vjerojatno s kupolom, u obliku mauzoleja oko Isusova groba, a sam je grob oblo�en mramorom. Ova je gra�evina nazvana Anastasis (gr�. Άνάστασις = "Uskrsnu�e"). Zapadno od nje nalazilo se otvoreno dvorište - trijem - unutar kojega se izdizala stijena Kalvarije. Još zapadnije podignuta je bazilika - crkva (gr�. μαρτύριον) u kojoj se slu�ila liturgija. Pri njezinoj je izgradnji odstupljeno od obi�aja da prezbiterij bude okrenut prema istoku, budu�i da su arhitekti htjeli nazna�iti va�nost samoga groba, pa je crkva orijentirana prema zapadu, odnosno prema Isusovu grobu.
Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, Anastasis, premda više puta obnavljan, te još pokoji zid i temelji. Crkvu su 614. razorili Perzijanci, a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem 1009. godine.
Kri�arsko razdoblje
Današnje pro�elje bazilike Svetoga groba
iz kri�arskog je razdoblja (12. st.).
Nakon dolaska kri�ara u Jeruzalem 1099. godine, po�inju radovi na obnovi crkve, a završavaju 1141. Iz toga doba potje�e ju�ni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, središnji dio današnje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kru�ni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti.
U to doba za crkvu se brinu redovnici augustinci, �iji se samostan nalazio uz samu baziliku, a imao je izravan prolaz do nje s vratima u deambulatoriju.
Crkva, kako su je nadogradili kri�ari u biti je bila onakva kakva je i danas. Vrijeme od Saladinova osvajanja i �itava vlast Ajubida i Mameluka nije donijela arhitektonskih promjena.
Razdoblje turske vlasti i "Status quo"
1517. Jeruzalem osvajaju Turci, a u bazilici Svetog groba zati�u slo�enu situaciju. Kroz povijest u njoj su odre�eno vlasništvo i prava stekli gr�ki pravoslavci jeruzalemskog patrijahata, Franjeva�ka Kustodija Svete zemlje u ime Katoli�ke crkve, Armenska isto�na pravoslavna Crkva, te ostale manje zajednice (Kopti, Etiopljani, Sirci).
Ve� u vrijeme Mameluka, a još više u doba Osmanskog carstva, vladari su nastojali izvu�i korist od zanimanja razli�itih Crkava za ovo svetište, pa su odre�ena prava i vlasništva napla�ivali. Tako je dolazilo i do �estih sukoba unutar same bazilike.
Na koncu je turski sultan u dva navrata priznao tzv. "Status quo" (1757. i 1852.). Rije� je o nizu mahom nepisanih pravila koja vladaju unutar bazilike Svetoga groba, a odre�uju vlasništvo i prava pojedinih Crkava. Prema tome pravilniku, vlasnici crkve su skupa gr�ki pravoslavni Jeruzalemski patrijarhat, Franjeva�ka Kustodija Svete zemlje u ime Katoli�ke Crkve, te Jeruzalemski patrijarhat Armenske isto�ne pravoslavne Crkve. Usto, odre�ena prava pripadaju i manjim Crkvama. Osim Osmanskog carstva, jamci "Statusa quo" postale su i velike europske sile, posebice Rusija, Francuska, Španjolska, te tadašnje talijanske dr�ave, što je kasnije preuzela Italija. "Status quo" koji je, osim odredbi za baziliku Svetoga groba, sadr�avao i one koje se ti�u drugih svetišta Svete zemlje, postao je dijelom dogovora Be�kog (1814.-1815.) i osobito Berlinskog kongresa (1878.).
Nakon Prvog svjetskog rata
Za vrijeme Britanskog mandata u Palestini, "Status quo" je ostao na snazi, kao i u Jordanskom Kraljevstvu (1948.-1967.) i Izraelu (od 1967.).
1927. Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je gra�evini nanio velika ošte�enja. Obnova, zapo�eta 1960., pru�ila je mogu�nost još boljega upoznavanja njezine povijesti te topografije ovog mjesta u 1. st., to jest u vrijeme Isusa Krista.
Današnje stanje
Rimokatoli�ki patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah,
slu�i misu pred kapelom Isusova groba na Veliki �etvrtak 2006.
Bazilika Svetog groba i danas je vo�ena prema pravilima "Statusa quo" i, premda povremeno dolazi do nesporazuma me�u razli�itim krš�anskim zajednicama, obi�no ne dolazi do sukoba.
Vlasništvo nad �itavom crkvom i dalje je zajedni�ko - pravoslavno, katoli�ko i armensko - a za neke je njezine dijelove to�no odre�eno kome pripadaju. Tako je sama kapela s Isusovim grobom zajedni�ka, kao i okrugli prostor oko njega, dok pojedine zajednice imaju vlastite katove galerije uokolo. Glavna la�a crkve iz kri�arskog doba pripada gr�kim pravoslavcima, a oltar svete Marije Magdalene s okolnim prostorom, kao i kapela Ukazanja Mariji pripadaju katolicima. Kalvarija je podijeljena na dva gotovo jednaka dijela, katoli�ki i pravoslavni. Od dvije kripte, jedna je armenska, a druga, posve�ena Nalasku svetoga kri�a, katoli�ka.
Osim vlasništva, postoje i osobita prava što ih svaka zajednica ima unutar crkve, tako da na prostoru koji je vlasništvo jedne Crkve, neka druga Crkva mo�e imati pravo slu�iti svoju liturgiju.
Posebni propisi vrijede za ve�e blagdane, a osobito za korizmu, Veliki tjedan i Uskrs.
Izvor: hr.wikipedia.org
*****
Pogledajte i vrlo interesantnu prezentaciju Bazilike Svetog groba, kliknite na link Bazilikai „prošetajte“ virtualno ispred Basilike i po njenim prostorijama.
Interesantno je pogledati i fotozapis s fotografijama Jeruzalema i Bazilike Svetog groba:
Fotozapis
(kliknite na sliku da biste ju pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
