Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Dvorci grofova Peja�evi� u Na�icama
- tu je skladala prva hrvatska skladateljica Dora Peja�evi�

Pogledajmo što o dvorcima grofova Peja�evi� piše na web-stranici grada Našice:

Dvorci u Našicama ne bilje�e odviše veliku starost, za razliku od naši�koga vlastelinstva kojega prošlost se�e u srednji vijek. Najstarije spominjanje Našica u slu�benoj ispravi potje�e iz 1229. godine. U stolje�ima srednjega vijeka na prostoru Našica valja razlikovati tri urbanisti�ko-arhitektonske i prostorne cjeline: tvr�avu (castrum), trgovište (oppidum) i gospoštiju (vlastelinstvo).

"Veliki Dvorac"

U Našicama se, gotovo jedan pokraj drugoga u velikom perivoju, nalaze dva dvorca grofova Peja�evi�: veliki i mali dvorac, kako su ih sami Peja�evi�i nazivali. Mali je dvorac bio gra�en za Marka VI. (1882.1923.), najstarijega sina dr. Teodora Peja�evi�a. Veliki dvorac u Našicama gra�en je izmedu 1811. i 1812. godine. Polovicom sije�nja 1811. Vincencije grof Peja�evi� (1780.-1820.) dao je kopati temelje, 11. o�ujka opat Stjepan Daraševi� blagoslovio je, uz veliko mnoštvo naroda, kamen temeljac budu�ega dvorca, a u sije�nju 1812. dvorac je bio gotov. Do gradnje naši�koga dvorca Peja�evi�i su �ivjeli u Virovitici i na svojim drugim posjedima. Dvorac je od svoga nastanka nekoliko puta mijenjao izgled, osobito u doba grofa Ladislava (1824.-1901.), oko 1850. godine, kada je dvorac poljepšan. Dvorac se morao popravljati i nakon potresa u svibnju 1817. godine. Dvorac je bio pravokutnoga tlorisa, s devet prozorskih otvora na ju�nom ulaznom pro�elju. Središnji dio dvorca, u širini tri prozorske osi, bio je istaknut ve�im prozorima i altanom, nošenom s �etiri masivna stupa s tri luka. Izgled dvorca potpuno je promijenjen u sije�nju 1865. kada je grof Ferdinad Karlo Rajner (1800.-1878.) dao dograditi dvorac: tlocrtno ga je pove�ao tako da je sjeverno i ju�no pro�elje dobilo trinaest prozorskih otvora, bo�ni rizaliti oblikovani su poput tornjeva s kupolastim krovom, na mjestu altane dogra�en je dvorac u obliku dubokoga rizalita s ukrasnim završetkom s volutama, balustradom i satom, krovište postaje mansardno itd. Prili�no skroman barokni dvorac pretvoren je u reprezentativan kasnobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima.

"Mali dvorac"

Mali dvorac je prizemna dopadljiva neoklasicisti�ka gra�evina. Podignut je stotinjak metara zapadno od velikoga dvorca. Njegova je gradnja po�ela 1904. ili 1905., a useljenje u dvorac bilo je 27. svibnja 1907. godine. Tlorisno je dvorac u obliku izdu�enoga pravokutnika, sa središnjim pli�im i ugaonim dubokim rizalitima, tako da tlocrt izgleda poput slova H. Ju�no ulazno i sjeverno glavno pro�elje obilje�avaju petnaest prozorskih osi (otvora) i trodimenzionalna plasti�nost. Klasicisti�ka strogost, istaknuta veli�ina otvora, bogatstvo arhitektonskih uresa i oblika, široko stubište s balustradom i posudama sa cvije�em te iznad svega geometrijski oblikovan vrt na nekoliko blagih terasa - sve to daje tom dvorcu izuzetnu ljupkost i ljepotu. Novi dvorac ulazi u povijest hrvatskoga graditeljstva po izvornom tehni�kom rješenju zaštite od vlage i podzemne vode uporabom armirano-betonskoga korita, a to je po�etkom 20. st. bila novost ne samo u Hrvatskoj riego i u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Iako je dvorac star samo osam desetlje�a, njegovo je stanje vrlo loše: neodgovaraju�e se koristi, odr�avanje je desetlje�ima izostajalo, unutrašnjost je uništena, vanjsko se stubište ruši, vrt je potpuno nestao itd.

Perivoj uz Dvorac Peja�evi�

Uz veliki dvorac podignut je perivoj kojega je povijest gotovo nepoznata. Perivoj je mogao biti za�et tek nakon izgradnje dvorca, a to zna�i poslije 1812. godine. Prije izgradnje dvorca vjerojatno je prostor današnjega perivoja bio pokriven prirodnim gajevima i šumom, osobito u nizinskom dijelu. Na katastarskoj karti iz 1862. perivoj je urisan, a to je dokaz da je tada postojao do kanala koji ga je dijelio od šume na sjeveru. Vjerojatno je perivoj oblikovan oko 1850., kada je Ladislav grof Peja�evi� dotjerivao i dvorac. Politi�ka karijera Ladislava, budu�ega hrvatskoga bana, brzo se razvijala pedesetih godina 19. stolje�a pa je trebalo urediti i dvorac i perivoj - dostojno tada ve� uglednoga vlasnika. Morao je tada nastati i staklenik, urisan na staroj katastarskoj karti, iako je njegovo historicisti�ko pro�elje moglo nastati i poslije. Perivoj iz sredine 19. st. posjeduje obilje�ja pejsa�nih perivoja, s historicisiti�kim cvjetnjacima ispred glavnoga pro�elja dvorca i staklenika. U drugoj polovici 19. stolje�a perivoj je proširen na sjever, na površinu prirodne šume, gdje je ure�eno jezero s oto�i�em, i tada je perivoj po�eo poprimati romanti�arska obilje�ja. Dogradnja dvorca 1865. godine sigurno je potakla i ponovno ure�enje perivoja. Nema dvojbe da je perivoj bio kona�no oblikovan i uzorno odr�avan od kraja 19. stolje�a do tridesetih godina 20. stolje�a, u doba dr. Teodora grofa Peja�evi�a.

Osim povijesne i umjetni�ke vrijednosti, perivoj uz naši�ke dvorce posjeduje i izuzetnu botani�ku i dendrološku raznolikost. Isti�e se brojno staro drve�e, primjerice: mamutovac (Sequoiadendron giganteum), ginko (Ginkgo biloba), gimnoklad (Gimnocladus dioicus), katalpa (Catal a bignonioides), paulovnija (Paulo nia tomentosa), trnovac (Gleditsia triacanthos) te borovi (Pinus), smreke (Picea), tise (Taxus), divlji kesteni (Aesculus hi pocastanum), lipe (Tilia), hrastovi (Quercus), platane (Platanus), bijele topole (Populus alba), javori (Acer), grabovi (Carpinus) i dr.

Veliki perivoj uz naši�ke dvorce, veli�ine oko 34,5 hektara, danas je osiromašen za brojne sadr�aje i pojedinosti koji se mogu vidjeti na starim fotografijama. Perivoj se gotovo pretvorio u šumu i tek još pokoji vidici i livada sjeverno od dvorca podsje�aju na nekadašnje bogatstvo parkovnih slika. Od dopadljivih i pomalo ki�astih cvjetnjaka ispred ju�noga pro�elja velikoga dvorca i staklenika nema više ni�ega. Cvjetnjak je, zajedno s historicisti�kim staklenikom (oran�erijom), nestao tijekom Drugoga svjetskog rata. Staklenik je izgorio u studenome 1944. godine. Lijepom neoklasicisti�kom vrtu uz mali dvorac teško je u�i u trag bez vrtnih arheoloških istra�ivanja. Osmostrani�an drveni paviljon, poznat pod imenom Dorin paviljon, nestao je za Drugoga svjetskog rata i obnovljen je 1983., kada je djelomi�no ure�en perivoj oko jezera.

Prva hrvatska skladateljica Dora Peja�evi�

Ljubav prema glazbi u obitelji Peja�evi� i u njihovim dvorcima u Našicama osobito su njegovale Gabrijela, �ena Ladislava, i Lila, �ena dr.Teodora, koje su bile i pokroviteljice Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu. U jakom glazbenom ozra�ju rodila se i rasla Teodora, poznatija pod imenom Dora, najstarija k�erka dr. Teodora grofa Peja�evi�a. Dora Peja�evi� (1885.-1923.) istaknuta je hrvatska skladateljica koja je, na �alost, kao i mnogi drugi umjetnici, bila poznatija i cjenjenija u inozemstvu nego u Hrvatskoj. �ivjela je za glazbu i u glazbi u doba koje je u hrvatskoj muzici obilje�eno kao razme�e zakasnjeloga romantizma lvana Zajca i takozvanoga nacionalnog stila. Njezina ljubav u glazbi pripadala je Richardu Wagneru i Gustavu Mahleru, a o�it je utjecaj Roberta Schumanna, Johannesa Brahmsa, Edvarda Griega i Petra �ajkovskoga, zbog �ega je glazbeni teoreti�ari �esto smatraju kasnoromanti�arskom umjetnicom. Njezina su djela bila na repertoaru mnogih uglednih umjetnika, a ime joj se pojavljivalo na programima i koncertnim plakatima s najve�im svjetskim skladateljima. Muzikolozi isti�u da je postavila temelje novijoj hrvatskoj komornoj i koncertantnoj glazbi. Od njezinih 58 opusa, nastalih izme�u 1897. i 1922. godine, najpoznatije joj je djelo klavirski koncert iz 1913., poznat kao prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi te, po mnogima, najuspjeliji rad - simfonija u fis-molu iz 1918. godine.

 

Izvor: Grad Našice, www.nasice.hr
Za portal odabrao: zm

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.