Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 


Predstavljena knjiga
Putovima sudbine 1938. - 1946.

Na svojoj redovnoj mjese�noj tribini Hrvatskog plemi�kog zbora prisutni su imali posve neobi�an i neo�ekivan umjetni�ki do�ivljaj s izra�enom prisutnoš�u �u�enja, divljenja i zahvalnosti sudbini koja tako �udesno povezuje ljude. Predstavljena je knjiga „Putovima sudbine” koja je poput emocionalno-duhovnog okida�a pokrenula ljude koji su s razli�itih to�aka i pobuda krenuli u njeno istra�ivanje i objavljivanje i tek kada su se sreli – spoznali da tvore neobi�nu cjelinu. Pa i prisutnima se �inilo da nas je autorica: Hedwig Grafin Schaffgotsch me�usobno povezala svojim osobnim svjedo�anstvom koje nadilazi �ivot pojedinaca i postaje dokument vremena. Osobita vrijednost tog knji�evnog djela je jednostavan stil pun ritma, zapa�anja i detalja ne samo krajolika, prirode, mjesnih obi�aja i prilika, nego osobito ljudskih karaktera i onog, tako dragocjenog dijela hrvatskog uljudbenog svjetonazora – gostoljubivost, pomaganje osobi u nevolji i duboka, nepokolebljiva vjera u Bo�ju pomo� i podršku. Gospo�a Hedwig (zbog bolesti treba zdravu klimu i ugodan smještaj) i suprug: austrijski grof Franz Schaffgotsch: slikar i restaurator, kao politi�ki austrijski emigranti, uslijed vjetrova rata koji bijesni Evropom, unato� strahu, brigama i bolesti – imaju predivna iskustva toplog prihva�anja i pomo�i posve nepoznatih ljudi.

Knjiga je napisana djelomi�no tijekom rata i pokriva razdoblje od 1938. – 1946. godine, a objavljena je 1949. u Munchenu kao: Die Liebenden sind alle von einer Nation. Ein Frauenschicksal. Nevoljno vrijeme nije gostoljubivo do�ekalo tu knjigu koja opisuje stradanja nevinih ljudi i bje�anje pred opasnoš�u da bi se sa�uvao �ivot ili bar integritet nije samo Hedwigin koja je po majci �idovka, niti njenog supruga Franza koji je antifašist, nego milijuna ljudi u isto vrijeme i na velikom svijetskom prostoru. Stoga ponovo dolazi na svijetlo dana u naše vrijeme koje tra�i vrednovanje svih odnosa u prošlosti, iskreno i otvoreno suo�avanje na svim razinama i s najneugodnijim dijelovima te povijesti, kako bi se odala po�ast svim stradalima i kona�no im pripao mir koji zaslu�uju. To je uvjet i za sve nas da bi budu�nost bila rastere�ena prošloš�u i oplemenjena poukama i pozivom na humanije sutra – svjesna da je �ovjek jedino blago koje treba �uvati jer je on stvaratelj i realizator baš svih drugih vrijednosti.
  
Hrvatsko-austrijsko društvo Zagreb prevelo je i izdalo to djelo u Zagrebu 2009. godine. Otkrila ga je mr.sc. Ranka Franz-Štern i preporu�ila, a prevela dr.sc. Milka Car.
  
U Hrvatskom plemi�kom zboru predstavili su je: �lanica društva Ranka Franz-Štern, germanistica mr.sc.Alma Kalinski, povjesni�ar umjetnosti Ivan Vi�en i glumica Marija Kohn.
   
Ranka Franz-Štern je opisala svoj neobi�an susret s odlomkom te knjige i unutarnjim poticajem da prona�e original i preporu�i za prevo�enje i izdavanje, te �udesnoj lako�i realizacije projekta kada se �inilo da na svakom koraku susre�e ljude voljne pomo�i da bi knjiga doista izašla - one iste pojave koju autorica isti�e kao svoje iskustvo i koje slobodno od bilo kakvog okvira, nadilazi okove materijalnog i donosi, uprisutnjuje duhovni svijet: ljubavi i poštovanja prema dostojanstvu svakog �ovjeka uz zahvalnost i predanje Bogu koje omogu�uje plemenitost pomaganja drugom �ovjeku i pod opasnoš�u za vlastiti �ivot.
  
Alma Kalinski opisala je knji�evnu vrijednost djela i vrlo dinami�nim, izuzetno anga�iranim kriti�kom izlaganju do�arala svu jednostavnost i vrijednost stila u kojem nema sentimentalnosti iako iznosi i najosobnije emocije iskreno i otvoreno, koji donosi osvrt pa i kritiku vremena ne tra�e�i da se slo�imo ve� nam ostavljaju�i prostor za osobni do�ivljaj i tako „pitkom”, dinami�nom i zanimljivom da privla�i svu našu pa�nju i otvara �elju da se ide sve dalje kao u nekom akcijskom djelu.

Povjesni�ar umjetnosti gospodin Ivan Vi�en, došao je posve drugim putem do knjige i �elio je objaviti (upravo tada je doznao da je netom prevedena i objavljena). Istra�uju�i Franza Schaffgotscha kao slikara, grafi�ara i restauratora otkrio je da je umjetnik ostavio mnoštvo svojih djela na našim prostorima od Raba i Kr�ke biskupije gdje je dobio prvi zna�ajniji posao i pomo� kr�kog Biskupa, do Zagreba gdje je u�ivao veliku pomo� i zaštitu zagreba�kog Nadbiskupa koja mu je donijela i osobnu pomo� i mnoge poslove potrebne i zbog pre�ivljavanja, do Dubrovnika i otoka Šipana. Franz je ro�en 13 prosinca 1902. u Bregenzu kao grof Schaffgotsch, �ivio s obitelji u Salzburgu, kao emigrant prošao kroz Italiju do Raba i nakon svih postaja kroz Hrvatsku, od tifusa umro u Dubrovniku 1942. godine. Upoznao nas je s izlo�bom koju je slikar priredio u salonu Ullrich, katalogom izlo�be i popratnim medijskim tekstovima i najavama gdje je zanimljiv na�in predstavljanja njema�kog slikara s tonom pohvale svega njema�kog tada prisutnog u dijelu zagreba�ke javnosti, s ironijom slikarevog emigriranja iz Domovine zahva�ene nasilnim pripajanjem Njema�koj.
  
Naša cijenjena glumica Marija Kohn �itala je pojedine, odabrane odlomke iz knjige i ponesena svojim osobnim nagnu�em dodala mnoštvo slika, opisa obi�aja i crtica svog vlastitog djetinjstva kako bi nam uprisutnila na�in �ivota u tadašnjem Dubrovniku, Lopudu i Šipanu. �arolija njenog izlaganja ponijela je sve prisutne i predstavljanje knjige pretvorila u povijesni, umjetni�ki i etnografski izlet s kog se bilo teško prenijeti u stvarnost.
   
�ivotopis autorice ne postoji, stoga se još istra�uju pojedini dijelovi njenog �ivota. Ro�ena je u Hamburgu 25. listopada 1890. od majke �idovke i oca Nijemca. Iz prvog braka (suprug Šve�anin nepoznatog nam prezimena) ima sina Nielsa ro�enog oko 1920.godine. Hedwig se 1930. udala za Franza Gottharda Schaffgotscha iz vrlo stare i ugledne plemi�ke  obitelji. Bila je od supruga starija 13 godina, a s obzirom da je ve� bila udana i imala sina, da je pobolijevala i bila slaba isti�e ljubav svog supruga i prihva�anje njegove obitelji kao posebnu sre�u jer je obitelj njenog supruga bila izlo�ena pritiscima da ne dopusti to vjen�anje. U�ivala je njihovu podršku i pa�nju, suprug ju je oslovljavao s „biseru moj” i doista �uvao kao dragocjenost. Umrla je 17.2.1977. u Salzburgu kamo se vratila nakon rata i pokopana u obiteljskoj grobnici.
   
Knjiga „Putovima sudbine 1938.-1946.” tek �e do�i u knji�are i mo�e se nabaviti u Hrvatsko-austrijskom društvu u Zagrebu. Zahvaljuju�i entuzijazmu i predanosti nekolicine zaljubljenika u umjetnost, �lanovi  Hrvatskog plemi�kog zbora s prisutnim gostima, završio je akademsku godinu s doista vrijednom tribinom, pravim umjetni�kim do�ivljajem posebno  oboga�enim osobnim svjedo�anstvima, duhovnom dimenzijom i primjerima plemenitosti koja nadilaze�i sve razli�ito, potencira onu izvornu vrijednost �ovjeka pozvanog na slobodu i dostojanstvo �ivota.

Fotozapis


Mr. sc. Ivo Durbeši�, predsjednik Hrvatskog plemi�kog zbora


Predaja povelje o primanju u HPZ


Mr. sc. Ranka Franz Štern


Mr. sc. Alma Kalinski i povjesni�ar umjetnosti Ivan Vi�en


Mr. sc. Alma Kalinski


Mr. sc. Ranka Franz Štern


Naša cijenjena glumica Marija Kohn


Predsjednik HPZ-a i Marija Kohn


Povjesni�ar umjetnosti Ivan Vi�en


Domjenak nakon predstavljanja knjige

 

Tekst i snimke: vaša Karla – Dragica Pongrac (urednica Psihološke pomo�i)

Autorica: Hedwig grofica Schaffgotsch (Vette) ro�ena je u Hamburgu 25.11.1890., majka �idovka, otac Nijemac. Iz prvoga braka (suprug Šve�anin) nepoznatog prezimena imala je sina Nielsa ro�enog oko 1920. Godine 1930. udala se u Salzburgu za Franza Gottharda Schaffgotscha. Suprug Franz od nje mla�i 13 godina, poti�e iz vrlo ugledne stare obitelji (otac Levin Gotthard Graf Schaffgotsch, 1852.–1913. majka Elisabeth Mathilde Rosa von Schönberg, 1867.–1940.). Suprug je osmo dijete od desetero djece u obitelji i najmla�i sin. Hedwig Schaffgotsch umrla je 17.2.1977. u Salzburgu u 87. godini.

Napomena: nema objavljenog �ivotopisa autorice pa navodimo tek oskudne izvore na�ene u rodoslovlju obitelji Schaffgotsch uz autori�ine podatke iz knjige

 

Suprug autorice, Franz Gottharda Schaffgotsch, ro�en 13. prosinca 1902. u Bregenzu kao Franz grof Schaffgotsch, zvan Semperfrei von und zu Kynast und Greiffenstein, preminuo 21. prosinca 1942. u Dubrovniku, bio je austrijski slikar, grafi�ar i scenograf.

 

 O knjizi su govorili:

Mr. sc. Alma Kalinski, profesorica njema�kog jezika i knji�evnosti i filozofije, ro�ena je 1975. godine u Zagrebu. Nakon školovanja u Zagrebu, studirala je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2004. Objavila je više znanstvenih radova (prije svega u �asopisu „Zagreber germanistische Beiträge“) te ve�i broj kra�ih stru�nih radova i recenzija. Sudjeluje u nastavi na Odsjeku za germanistiku kao predava� uvodnih knji�evnih kolegija.

Mr. sc. Ranka Franz-Štern, ro�ena je 1938. u Zagrebu, diplomirala je na Tehnološkom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu 1962., magistrirala 1978. Nakon penzioniranja 2003. radi kao honorarna stru�na suradnica na Rektoratu Sveu�ilišta u Zagrebu. Bavila se i bavi se prou�avanjem povijest znanosti, posebno podru�ja tehni�kih znanosti. U Hrvatsko-austrijskom društvu djeluje kao �lanica Upravnog odbora.

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.