SKLADATELJ JOSIP HAIDEN (HAYDN) HRVAT ILI NI]EMAC?
Ro�en (1732) u višenarodnoj zapadnoma�arskoj �upaniji Mošon, tzv. Gradiš�u, veleskladatelj Haiden, jedan od pet najve�ih svjetskih skladatelja, istakao se uvrštavanjem pu�kih popijevki u svoje skladbe. Me�u tim popijevkama vidno mjesto zauzele su i popijevke gradiš�anskih Hrvata.
S tim u vezi, a uz njegovo obiteljsko prezime: Haiden i Koler postavlja se pitanje njegovog narodnog podrijetla.
PROTUSLOVLJE
Hrvatski glazbopisac Franjo Ks. Kuha� (1834 -1911) pronašao je, da je Haiden ro�enjem u gradiš�anskohrvatskoj sredini, pa po o�inskom prezimenu Haiden i maj�inskom Koler (Kolar) te po njegovu glazbenom nadahnu�u bio podrijetlom Hrvat.
Kuha�ev nalaz je provjerio u Gradiš�u, Zagrebu i Sarajevu britanski stru�njak s Oxforda dr. Henry William Hadow. On je svoj nalaz objavio god. 1897. u knjizi A CROATIAN COMPOSER... (hrvatski skladatelj) gdje prihva�a i potkrepljuje Kuha�ev nalaz.
Njihove nalaze je prihvatio god. 1904./5., Hugo Conrat iz Londona.
Franjo Ks. Kuha�, Josip Haydn i hrvatske narodne popievke (Zagreb 1880) te od istog pisca "Ursprung der Osterr. Volkshymne" u KROATISCHE REVUE, 11. Jahrgang (Agram - Zagreb, 1887), 98-101. Kuha� je bio glazbeni istra�iva� i usporedni (komparativni), glazbopisac. Obišao je jugoisto�ne europske zemlje, pa Srednju Europu: Hrvatsku, Austriju i Ma�arsku te Njema�ku.
Dr. Sir Henry William Hadow, A CROATIAN COMPOSER - Notes toward the Study 01 Joseph Haydn (London, 1897). Hadow je ponovio svoj stav i god. 1928 THE OXFORD HISTORY OF MUSIC. Vol. V., te 1932. god. u THE TIMES, London, 11. Vi.
Hugo Conrat - London, "Joseph Haydn und das kroatische Volkslied", DIE MUSIK IV - 7 (Wien, 1905), 14-29.
Protuslove�i njima, Francuskinja Michael Brenet (Marie Bobillier), porekla je samoniklost hrvatske pjevne baštine i prisutnost hrvatskih pu�kih popijevki u Haidenovim skladbama.
Mo�ebitne mjestimi�ne neva�ne sli�nosti izme�u hrvatskih pu�kih popijevki i Haidenovih skladbi, ona je pripisivala slu�aju: Hrvati su oponašali Haidenove skladbe, koje su slušali kroz otvorene prozore velikaških dvoraca, gdje su se te skladbe izvodile. Haiden se nije nadahnjivao hrvatskim popijevkama okolišnih Ma�ara i Nijemaca, pa i udaljenih drugih naroda.
Brenet smatra da Haiden nije dao neki zapa�eniji doprinos svjetskom skladateljstvu unošenjem popijevki u svoje skladbe.
Ona je politi�ki okrivila Kuha�a i Hadow-a za poticanje hrvatskog „partikularizma“ i „separatizma“ štetnih jedinstvu Habsburškog carstva. Nazvala je Kuha�a i Hadow-a „folkloristi“.
Njezine je postavke iskoristio u vrijeme Hitlerova uspona, Nijemac dr. Ernest Fritz Schrnid, koji je god. 1934. objavio radnju O Haydnovim precima i zavi�aju. Schmid tvrdi, da je Haydn s tim u vezi, kao i po glazbenom nadahnu�u bio �istokrvni Nijemac, naro�ito po obiteljskom prezimenu „Haydn“. To je prezime izvedeno od starovisoko njema�ke rije�i „Haidan“. Daljnjim jezi�nim razvojem u „Haiden“ – „Heiden“ i kona�no „Haydn“ Schrnid pori�e Hrvatima njihovu samoniklu popjevnu baštinu. Mjestirni�ne neva�ne sli�nosti izme�u hrvatskih pu�kih popijevki i Haidenovih skladbi Schrnid pripisuje slu�aju: naime Hrvati su posu�ivali od crkvenolatinskog pjevanja, kao što je to �inio i Haiden. Od tuda im mo�ebitne mjestimi�ne sli�nosti, primjerice u Haidenovoj glasovitoj „Gott erhalte Franz den Kaiser“ (Bo�e po�ivi cara Franju) i u hrvatskoj popjevci: „V jutro rano se ja stanem“, crkvenolatinskog pjevanja: „Ubi es spes mea“ (Gdje si moja nado) zabilje�enoj prvi put u tijeku XIV. st. u Pragu. Prema Schrnidu, tu su crkvenu melodiju Hrvati preuzeli od Nijemaca posredstvom Ma�ara.
Michael Brenet (Marie Bobillier), HAYDN (Paris, 1909), 152-9, engleski prijevod objavljen u Oxfordu god. 1926. Brenet pogrešno ka�e da je jezikoslovno povezivanje Haydena s njegovim hrvatskim podrijetlom u�injeno, pozivom na jedan skladateljev potpis „Giusepe Hayden“, umjesto Haydn. Naime, prvo poznato skladateljevo o�insko prezime, kako je ustanovio dr. Pohl, je glasilo Haiden.
Dr. Emest Fritz Schmid, Joseph Haydn, Ein Buch von Vorfahren und Heimat des Maisters (Kassel, 1934).
Izvor: POLJICA, br. 26, 61-107, SpIit 2001
An�elko Nedo Paveškovi�: Skladatelj Josip Haiden...
*****
PS:
Razumljivo je da su Gradiš�anski Hrvati posebno ponosni na svoga Jo�efa pa su veliku pa�nju posvetili 200. obljetnici smrti Josepha Haydna. O tome je izvještavala i austrijska televizija ORF, a o jednoj takvoj prigodi je 27.5.2009. na web-stranici volksgruppen.orf.at objavljeno sljede�e izvješ�e:
Jo�ef Haydn i dica u �eljeznu
�eljezno stoji danas potpuno u znaku Jo�efa Haydna, i to za dicu. Oko 900 školarov i školaric iz kotarov �eljezno i Okolica �eljezna je pohodilo razli�ne štacije, ke su oblikovale škole.
Pred bolnicom Milosrdne bra�e je geslo bilo "Haydnova muzika i hrvatske narodne ja�ke".
Osnovna škola Klimpuh i Osnovna škola Cindrof su skupno zavje�bale program, je rekla u�iteljica osnovne škole Cindrofa, Ljuba Zeichmann.
Školari osnovnih škol iz Cindrofa i Klimpuha su predstavili svoj program o Haydnu i Hrvati
Mlada grupa Tamburice Trajštof pod peljanjem Ote Kuzmi�a
Tamburica Trajštof je otvorila program
Završna priredba akcionoga dana o Jo�efu Haydnu u �eljeznu je bila u Haydnovoj dvorani. Tamburica Trajštof je otvorila program.
Zvana toga je osnovna škola Štikaprona predstavila dijele svojega Haydnovoga projekta „Stvaranje".
Priredba pred bolnicom u �eljeznu
*****
A s obzirom da je ova godina proglašena Godinom Haydna, aktiviteti su po�eli ve� po�etkom godine:
Mjuzikl “Haydn na misecu” za dicu
U kulturnom centru u �eljeznu su danas predstavili posebne dvojezi�ne ponude za školare prilikom Haydnovoga ljeta. Od 3. marca po�eto �edu kazati dvojezi�nu produkciju Gerharda Krammera “Haydn na misecu”.
U igrokazu s muzikom o �itku Jo�efa Haydna predstavlaju i razli�ne hrvatske narodne ja�ke, ke je Haydn upleo u svoje kompozicije. Glavnu ulogu Josepha Haydna igra rodjeni Novoselac, Georg Kustri�.
Hrvatske narodne ja�ke u mjuziklu
Mjuzikl opisuje, kako je Jo�ef Haydn došao do svojih kompozicijov. Polag Martina Inva�i�a, predsjednika HKDC-a kanu ovim mjuziklom dici posredovati va�nost kulturne šarolikosti.
U mjuziklu predstavljaju hrvatske narodne ja�ke “Jutro rano”, “Oj Jelena, Jelena”, “Divoj�ica potok gazi” i druge hrvatske narodne ja�ke, ke je Haydn predjelao u svoji kompozicija.
I školski podlogi o Haydnu i Hrvati
Zvana toga je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar predstavio dvojezi�ne školske podloge “Haydn i Gradiš�anski Hrvati”. Školski podlogi su mišljeni za osnovne i sridnje škole, a izdali su i priru�nik za u�itelje sa CD-om s primjeri za slušanje.
Predstavu “Haydn na misecu” �edu 16 puti kazati u kulturni centri širom Gradiš�a. Mjuzikl je nastao u suradnji s kulturnimi centri u Gradiš�u.
*****
I da zaklju�imo; teško je danas, 200 godina nakon Haydnove smrti, na�i neoborive dokaze koji bi potvrdili ili da je bio ili da nije bio sin hrvatskih roditelja, no jedno je sigurno – neraskidiva veza Gradiš�anskih Hrvata s njihovim Jo�efom Hajdinom �ivjet �e dok je i njih na ovom svijetu.
Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar
