Za dobro raspolo�enje:
Luciano Pavarotti – Chitarra romana
Internetom kru�e mnogi prilozi s lijepim slikama, popra�eni lijepom glazbom. Mnoge ste vjerojatno ve� primili, a neke mo�da i ne. Zato �emo za �itatelje portala objaviti niz takvih lijepih priloga. Danas, na primjer, slike Rima uz Pavarottija.
Kliknite na sliku i pogledajte i poslušajte:
Rim - vje�ni grad
Više od dvije i pol tisu�e godina duga povijest ovoga grada jednako je zanimljiva kao i njegova sadašnjost, puna uspona i padova, ali unato� svim neda�ama Rim je do danas ostao svjetska metropola, koju zahvaljuju�i bogatom kulturno-povijesnom naslije�u godišnje posjeti izme�u sedam i deset milijuna turista Da bi se shvatilo zbog �ega Rim nosi titulu "vje�noga grada" ili "glave svijeta" potrebno je upoznati njegovu povijest i sadašnjost, a to je upravo svrha ovoga �lanka podijeljenog u dva dijela – u prvom dijelu naglasak �e biti stavljen na povijesno-geografski i urbani razvoj grada, a u drugom na suvremeni razvoj grada te na jednu od najzna�ajnijih gospodarskih djelatnosti grada, turizam.
Poslovica ka�e da Rim nije izgra�en u jednom danu i da je to zaista tako vidi se na svakom koraku. Ovaj je grad pravi muzej na otvorenom u kojem se mogu vidjeti materijalni dokazi njegove više od dvije i pol tisu�e godina duge povijesti, a svako je vrijeme ostavilo svoje tragove i upravo zbog tog kutlurno-povijesnog bogatstva i duge tradicije Rim je danas jedna od najposje�enijih turisti�kih destinacija na svijetu.
Prema legendi Rim je osnovan 21. travnja 753. g. pr. Kr. na sedam bre�uljaka (Kapitol, Kvirinal, Viminal, Eskvilin, Celij, Aventin i Palatin), to�nije na bre�uljku Palatinu, odakle se potom proširio na ostale. Me�utim, arheološki ostaci dokazuju da je još 1000. g. pr. Kr na ovom prostoru postojalo naselje. Zbog intenzivne izgradnje tijekom narednih stolje�a sedam se bre�uljaka danas gotovo ne isti�u u odnosu na okolni teren, ali se istovremeno grad proširio na još dva bre�uljka – Pincio i Gianicolo. Rim se danas dijeli na dva dijela: unutrašnji grad, prostor koji se nalazi unutar zidina iz 3. st. koje okru�uju prostor oko sedam bre�uljaka te na vanjski grad i predgra�a koja su obuhva�ena intenzivnom izgradnjom tako da se grad neprestano prostorno širi. Povijesna jezgra je površinom relativno mala i gotovo se u potpunosti nalazi na isto�noj obali rijeke Tiber.
Tiber
Rim je dugo vremena bio vode�i europski grad i danas je jedinstvena riznica spomenika iz svih razdoblja – od etruš�askog perioda do modernih vremena. Ostataka iz najstarije rimske povijesti, etruš�anskog razdoblja, ima relativno malo, ali naslije�e narednog perioda u povijesti ovoga grada je itekako je prisutno. Etruš�anski kraljevi vladali su Rimom od 7. do kasnog 6. st. pr. Kr., a nakon svrgavanja posljednjeg kralja, oko 510. g. pr. Kr, utemeljena je republika i grad se polako po�eo širiti na okolna podru�ja. Nakon invazije Gala u 4. st. pr. Kr. oko grada je izgra�en zid, dok je prvi akvedukt izgra�en 312. g. pr. Kr. U isto vrijeme izgra�ena je Via Appia – 212 km duga cesta koja je povezivala Rim s ju�nom Italijom. O va�nosti ovoga grada najbolje govori �injenica da je na prijelazu iz stare u novu eru Rim imao izme�u 850 000 i milijun stanovnika, a prvi sljede�i grad koji je dostigao milijun stanovnika bio je London i to tek na po�etku 19. st.
Forum Romanum
Grad je nastavio rasti tijekom i nakon Punskih ratova (264.-146. g. pr. Kr) i u to vrijeme na Forumu je izgra�ena prva bazilika, koja je slu�ila kao zaklon od nevremena. U 1. st. pr. Kr. došlo je do politi�ke nestabilnosti koja je kulminirala gra�anskim ratovima i tek dolaskom Cezara na vlast provedene su brojne reforme. Me�utim, zbog intenzivne izgradnje zgrada i spomenika Forum je postao prenapu�en i grad se po�eo širiti. U ranom imperijalisti�kom razdoblju Rim je i fizi�ki i politi�ki postao centar �itavog carstva, ali i glavni grad tada poznatog svijeta. O kulturnom, politi�kom i graditeljskom usponu grada govori i �injenica da je još tada Rim imao dobar vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, visina zgrada bila je zakonom propisana, ali prenapu�enost u siromašnim �etvrtima za posljedicu je imala �este po�are, pa car August utemeljio prve vatrogasne postrojbe. Katastrofalan po�ar iz 64. g. za vrijeme vladavine cara Nerona uništio je velik dio povijesne jezgre.
Koloseum – gra�en od 70. do 82. g., a dao ga je izgraditi car Vespazijan
Krajem 1. st. po�ela je izgradnja Koloseuma, u kojem su se odr�avale gladijatorske borbe i borbe sa �ivotinjama, a mogao je primiti izme�u 50 000 i 75 000 gledatelja. Koloseum je danas, uz vu�icu i akronim SPQR (Senatus Populusque Romanus), zaštitni znak Rima. U isto vrijeme gradile su se i kupelji od kojih su najpoznatije Terme di Caracalla i Terme di Diocleziano, �iji su se ostaci o�uvali do danas. Propaš�u Zapadnog Rimskog Carstva Rim je polako po�eo propadati, velik dio stanovništva se raselio, �ivot u gradu se uglavnom odvijao uz rijeku Tiber, ali grad je ipak zadr�ao jednu va�nu ulogu – bio je sjedište Pape. Grad ponovno do�ivljava procvat u 15. st. nakon što je od Firence preuzeo ulogu glavnog renesansnog centra. U to vrijeme vode�i umjetnici i arhitekti radili su i stvarali svoja djela u Rimu (Michelangelo, Bramante, Rafael itd.), a krajem 16. st. izgra�ena je i bazilika Sv. Petra u Vatikanu.
Vatikan – trg i bazilika Sv. Petra
Osim izgradnje novih objekata provedena je i opse�na obnova postoje�ih tako da je srednjovjekovna urbana struktura modernizirana, izgra�ene su nove ceste, trgovi, fontane, obnovljene stare crkve. Naravno, i naredna razdoblja (barok, rokoko, neoklasicizam) ostavila su trag u kulturnom i graditeljskom naslije�u ovoga grada. Tijekom 17. st. kipari i graditelji poput Gianlorenza Berninija i Francesca Borrominija velikim su dijelom izmijenili sliku grada. U naredna dva stolje�a nastala su djela poput Fontana dei Quattro Fiumi, Fontana di Trevi, Piazza di Spagna, koji su danas nezaobilazne turisti�ke atrakcije. Najzna�ajnija suvremena graditeljska dostignu�a su gra�evine izgra�ene u povodu Olimpijskih igara u Rimu 1960. g., a velik dio tih gra�evina projektirao je jedan od tada vode�ih talijanskih arhitekata Pier Luigi Nervi.
Fontana di Trevi – izgra�ena je 1735. prema ideji arhitekta Nicole Salvija, a legenda ka�e da tkogod popije vodu iz ove fontane ili u nju ubaci kovanicu vratit �e se u Rim
Tijekom Napoleonove okupacije Italije (1797.-1814.) javlja se pokret za ujedinjenje i osamostaljenje Italije – Risorgimento. San o ujedinjenju ostvaren je 1861. g., a za kralja je proglašen Vittorio Emanuele II. Venecija i Rim priklju�eni su Italiji tek 1866., odnosno 1871., tako da je Rim postao glavni grad Italije tek 1871. godine. U �ast najistaknutijim borcima za ujedinjenje Italije (Camillo Benso Cavour, Giuseppe Garibaldi, Giuseppe Mazzini, Vittorio Emanuele II. i dr.) mnogi su trgovi i ulice nazvani po njima ili su im izgra�eni spomenici. Za vrijeme fašisti�ke vladavine (1922.-1943.) mnoge stare �etvrti su razrušene, a izgra�eni su novi objekti poput Via dei Fori Imperiali, EUR i Foro Italico. Na Foro Italico, ispred Olimpijskog stadiona, i danas stoji veliki obelisk na kojem piše Mussolini Dux. Za vrijeme Mussolinijeve vladavine, 1929. godine potpisan je Lateranski pakt kojim je Vatikanu priznata samostalnost.
Dokument kojim je Vatikanu priznata neovisnost, a kojeg je potpisao i sam Mussolini (snimila V.G.)
Nakon što je postao glavni grad Italije Rim je po�eo bilje�iti sna�an demografski i urbani razvoj. Do po�etka 20. st. �itav prostor unutar starih zidina bio je izgra�en te se grad po�eo dalje širiti u okolicu izgradnjom novih �etvrti, posebice stambenih. Uzdu� rijeke Tiber izgra�eni su visoki nasipi da bi se sprije�ile poplave i grad se po�eno intenzivno modernizirati. Tako�er su izgra�ene brojne va�ne ceste koje su i danas od vitalnog zna�enja za gradski prometni sustav – Via Nazionale, Via Cavour, Corso Vittorio Emanuele III itd.
Tek nakon Drugoga svjetskog rata Rim je preuzeo ulogu vode�ega talijanskog grada, prestigavši Milano i Napulj. Gospodarski razvoj Rima uglavnom se temelji na dvjema gospodarskim djelatnostima: administraciji i turizmu, tako da je ve�ina radnika zaposlena u navedenim djelatnostima te u veleprodaji, maloprodaji i ostalim uslu�nim djelatnostima. Me�utim, uz tradicionalne djelatnosti poput proizvodnje tekstila i suvenira nakon rata razvile su se još neke djelatnosti poput industrije visoke mode, proizvodnje lijekova i kozmeti�kih proizvoda, strojeva, prerada i konzerviranje hrane itd. Osim toga, Rim je danas i sjedište brojnih multinacionalnih kompanija, institucija i organizacija uklju�uju�i FAO (Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu), Me�unarodni fond za razvoj poljoprivrede, Svjetski program za hranu itd.
Vittoriano – ovo veli�anstveno zdanje izgra�eno je u �ast prvog kralja ujedinjene Italije Vittoria Emanuelea II, a njegov središnji dio naziva se Altare della Patria. Gradnja je trajala od 1885. do 1935. godine. Spomenik zauzima središnje mjesto na trgu Piazza Venezia, geometrijskom središtu Rima
Preseljenje dr�avne administracije i sna�an gospodarski razvoj nepobitno su utjecali i na demografski razvoj Rima u posljednjih 150 godina. Prije nego je postao glavni grad, Rim je 1870. g. imao 200 000 stanovnika da bi krajem Drugoga svjetskog rata imao ve� 1,5 mil. stanovnika. Ovakav demografski razvoj za posljedicu je imao i brzo prostorno širenje grada koje se nastavilo i do danas. Grad se sve više širi u okolicu, prvenstveno gradnjom novih stambenih �etvrti �ime nastaju nova predgra�a.
Iako neke procjene govore da Rim danas ima oko 3,5 milijuna stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 2,55 mil. stanovnika. S obzirom na zna�ajnu funkciju rada koju ovaj grad ima, jasno je da tijekom radnih dana u gradu boravi puno više ljudi, koji dnevno ili tjedno migriraju na posao iz okolice u sam grad. Uzme li se u obzir �injenica da Rim godišnje posjeti više od sedam milijuna turista, uglavnom ljeti, jasno je da se broj ljudi u gradu zna�ajno pove�a uzrokuju�i velike gu�ve, posebice u prometu. Dakle, osim što je glavni grad, Rim je i najve�i talijanski grad (4,5% stanovništva Italije), više nego dvostruko ve�i od drugoga najve�eg grada, Milana (1,26 mil. stanovnika). O sna�noj centralizaciji i koncentraciji stanovništva na regionalnoj razini govori i �injenica da gotovo 50% stanovništva �itave regije Lazio �ivi u Rimu.
Gledano u europskim okvirima, Rim je šesti grad po veli�ini u Europi (iza Moskve, Londona, Sankt Peterburga, Berlina i Madrida). U Rimu, kao i u ostalim velikim svjetskim gradovima, ima dosta doseljenika i to se primje�uje gotovo na svakom koraku. Na ulicama se uo�avaju doseljenici iz Afrike, koji se uglavnom bave prodajom torbica i odje�e na ulicama, dok su doseljenici iz Isto�ne Azije u nekim dijelovima grada "okupirali" pojedine �etvrti i otvorili brojne trgovine, posebice ju�no od Terminija, glavne �eljezni�ke postaje. Me�utim, doseljenici nisu nikakva novost u Rimu. Naime, u Rimu je oduvijek bilo relativno malo doma�eg stanovništva i dosta doseljenika, stoga se prema tradiciji pravim Rimljanima ("Romano de Roma") smatraju oni �ija obitelj �ivi u Rimu sedam i više generacija.
Piazza di Spagna s poznatim "španjolskim stubama" i pogledom na crkvu Trinità dei Monti iz 16. st.
Prema podacima Svjetske turisti�ke organizacije za 2003. godinu Europa bilje�i 57,7 % svih turista, a sama Ju�na Europa 21,4 % turista, što ju �ini najposje�enijom turisti�kom regijom na svijetu. Prema istom izvoru Italija je po broju stranih turista �etvrta najposje�enija destinacija na svijetu (nakon Francuske, Španjolske i SAD-a) s 39,6 milijuna turista, odnosno 5,7% svih stranih turista. Ukoliko se navedenom broju stranih turista dodaju i doma�i turisti, taj je broj više nego dvostruko ve�i. Jedna od najposje�enih destinacija u Italiji svakako je i glavni grad – Rim. Na�alost, do to�nih podataka o turisti�koj posje�enosti pojedinih regija i destinacija u Italiji teško je do�i, ali prema procjenama Rim godišnje posjeti izme�u 7 i 10 milijuna turista, a u iznimnim slu�ajevima (npr. jubilej 2000. godine) i dvostruko više. S obzirom na toliki broj turista, posebice ljeti, za posjete nekim znamenitostima poprili�no se �eka. Kao pravi turisti�ki grad Rim ima dobro organiziranu mre�u turisti�kih informativnih ureda gdje se zaista mogu dobiti brojne informacije potrebne posjetiteljima.
Jedan od zasigurno najve�ih problema u gradu jest promet, odnosno prometne gu�ve. Još 1970-ih i 1980-ih grad se suo�avao s velikim prometnim gu�vama i zastojima te se stoga uvela zabrana prometovanja u nekim dijelovima grada. Danas se zbog destruktivnog utjecaja zaga�enja te vibracija i buke koji nastaju zbog gustog prometa u gradu sve više ula�e u zaštitu kulturno-povijesnih spomenika, uklju�uju�i ograni�avanje prometovanja u povijesnom centru grada. Isto tako, zbog velikog zaga�enja zraka �esto se uvode zabrane prometovanja pojedinim vozilima odre�enim danima u tjednu, tzv. parni i neparni dani.
U Rimu je još 1955. u rad puštena podzemna �eljeznica tzv. Metropolitana, koja ima dvije linije (A i B), a tre�a (C) je u izgradnji. Me�utim, smatra se da je Metopolitana jedna od najmanje isplativih podzemnih �eljeznica, jer Rim ima dobro organiziranu mre�u autobusnih i tramvajskih linija koje se puno više koriste, a velik dio stanovništva vozi se osobnim automobilima i motociklima. Zbog toga, ali i velikog broja stanovnika i turista na ulicama nastaju velike gu�ve, prometna signalizacija se baš i ne poštuje, ni od strane voza�a ni od strane pješaka, tako da je svakako preporu�ljiv velik oprez pri kretanju gradom. Turisti kao da se �esto dr�e poslovice "Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin" pa ne poštuju previše prometna pravila.
Piazza del Popolo
Nakon teroristi�kih napada u Londonu u srpnju 2005., Rim je zbog prijetnji sli�nim napadima doslovno okupiran policijom i karabinjerima. Iz straha da se tako nešto ne dogodi, policijske snage raspore�ene su u svim dijelovima grada gdje se okuplja velik broj ljudi, prvenstveno u blizini glavnih i najposje�enijih turisti�kih atrakcija te u podzemnoj �eljeznici. Isto tako, iz sigurnosnih razloga planirana je izgradnja ograde oko samog Koloseuma. Me�utim, �ak ni teroristi�ke prijetnje nisu sprije�ile brojne turiste da ovoga ljeta posjete glavni grad Italije.
Iako je Rim dosta bezopasan grad što se ti�e osobne sigurnosti, gradske vlasti i turisti�ki vodi�i �esto upozoravaju na d�epare, koji �esto vrebaju neoprezne turiste u gu�vama u javnom gradskom prijevozu, posebice na autobusnoj liniji br. 60 koja vodi u Vatikan. Isto tako, na ulazima na postaje podzemne �eljeznice �esto stoje plakati koji upozoravaju na opasnost od d�epara. D�epari su uglavnom siromašni doseljenici, koji si na taj na�in osiguravaju kakvu-takvu egzistenciju. Iako se naj�eš�e za New York ka�e da je grad koji nikad ne spava, isto to zasigurno se mo�e re�i i za Rim. Zaista, u bilo koje doba dana i no�i, posebice ljeti, u centru grada ima poprili�no ljudi, buka na ulicama ne prestaje, a brojni kafi�i i slasti�arnice rade i cijelu no�. S obzirom na svoju dugu i burnu povijest, jasno je zašto se Rim naziva "Grad", "Glava svijeta", "Vje�ni grad" te zašto se ka�e da Rim nije izgra�en u jednom danu i da svi putevi vode u njega.
Izvor: geografija.hr / autorica teksta: Vera Graovac
Za portal odabrao i pripremio: zm
