Internacionalizacija
Odgovor brazilskog ministra prosvjete ameri�kim studentima

Cristovam Buarque, Professor of the Universidade
Nacional do Brasil, ex-governor of Brasilia, D.F.

Tijekom rasprave na jednom ameri�kom sveu�ilištu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea studenti su pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Ameri�ki student je primijetio da o�ekuje odgovor humanista a ne Brazilca.

Evo što je odgovorio G. Cristovam Buarque:

 - „Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše.

Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo va�no za �ovje�anstvo. Ako bismo, u ime humanisti�ke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju,
onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko va�na za budu�nost �ovje�anstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zaliha nafte smatraju da imaju pravo pove�ati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju.

Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo �ovje�anstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivanje Amazonije je isto tako opasno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske zalihe mnogih zemalja.

Prije internacionalizacije Amazonije �elio bih biti svjedokom internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je �uvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo dopustiti da tim kulturnim bogatstvom, jednako kao i s prirodnim bogatstvom Amazonije, manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog je vremena jedan japanski milijunaš odlu�io da se uz njega sahrani slika velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku.

Dok traje naš susret, Ujedinjeni narodi organiziraju Forum Milenija, ali neki predsjednici dr�ava su imali poteškoca pri dolasku na Forum, zbog problema na granici Sjedinjenih Dr�ava. Mislim, dakle, da bi i New York, sjedište Ujedinjenih naroda, trebalo internacionalizirati.

Barem bi Manhatan trebao pripadati cijelom �ovje�anstvu. Kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brazilija, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom poviješ�u trebao bi pripadati cijelome svijetu.

Ako Sjedinjene dr�ave ho�e internacionalizirati Amazoniju zbog toga što je opasno ostaviti ju u rukama Brazilaca, hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih dr�ava, jer bi SAD mogle njegovom zloporabom izazvati razaranja daleko te�a od
po�ara u Amazoniji koji su za �aljenje.

Tijekom me�usobnih rasprava ameri�ki predsjedni�ki kandidati su zastupali internacionalizaciju šumskih bogatstava svijeta, a da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja. Po�nimo dakle tako da upotrijebimo dugovani novac, iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslu�uje pa�nju cijelog svijeta.
Daleko više od Amazonije.

Kada budu svi svjetski vo�e postupali sa siromašnom djecom kao s Ljudskom baštinom, djeca ne �e raditi umjesto da idu u školu, niti �e umirati kada bi trebala �ivjeti.

Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit �u se da Amazonija ostane naša. I samo naša !!!"

Izvor: Objavljeno u Brazilian Daily O Globo 23. listopada 2000.godine

Prijevod �lanka na hrvatskom (kao i na nekim svjetskim jezicima) kru�i internetom i proslje�uju ga mailovima, jer ga je, navodno, sjevernoameri�ki tisak odbio objaviti. 
Portal ga objavljuje jer iz odgovora brazilskog ministra i Hrvati, a pogotovo hrvatska Vlada i svi odgovorni, mogu nešto nau�iti.