- IZABERITE - - USLUGE -��� Psih. Pomo� Osiguranja Komunikacije Novci - RAZONODA - Moj hobby Forum Kultura Galerija Igre Glazba - HRV i BiH - Hrvat u dijaspori 7 dana HRV 7 dana BiH Dijasp. forum Hum. pomo� - �VICARSKA - Slu�be Dru�tva Veleposlanstvo HKM Integracija HDS Soc. slu�be - SERVISI - Newsletter Internet Adresa Hrv. mediji u Svic. Hrv. bendovi PC pomoc - HOME - - DOGA�AJI - - CHAT - - LINKOVI - - TVRTKE - - SPORT - - PUTOVANJA - - TURIZAM - Impresum

HRVATSKI PLEMI�KI ZBOR COLEGIUM NOBILIUM CROATICUM c/o HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA JURIŠI�EVA 1 A ZAGREB

 

Hrvatski plemi�ki zbor (HPZ) pozvao je svoje �lanove i prijatelje Zbora na �etvrto dru�enje u sezoni 2008/2009, koje je odr�ano 10. prosinca 2008. i na kojem je, nakon kratkih informacija o prošlim i budu�im akcijama Zbora (vidi u Biltenu), a u okviru ve� tradicionalne tribine HPZ-a pod naslovom "Uloga hrvatskog plemstva u o�uvanju i odr�anju hrvatske nacionalnosti i dr�avnosti",gospo�a doc.dr.sc. Katja Marasovi�, dipl.ing.arh., sa Sveu�ilišta u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Mediteranski centar za graditeljsko naslje�e u Splitu i Gra�evinsko-arhitektonski fakultet Sveu�ilišta u Splitu, odr�ala interesantno predavanje koje je odr�ala i u Puli pod naslovom „Nastanak i razvitak kaštelanskih utvr�enih naselja“, Histria antiqua vol. 11., Pula 2003..

Posredstvom Hrvatskog plemi�kog zbora dobili smo dozvolu autorice te interesantne studije da sadr�aj njenog predavanja objavimo na portalu.

Zahvaljujemo Hrvatskom plemi�kom zboru i posebno srda�no gospo�i dr.sc. Marasovi� i za �itatelje portala rado objavljujemo cijeli tekst predavanja:

 

NASTANAK I RAZVITAK KAŠTELANSKIH UTVR�ENIH NASELJA*

Doc.dr.sc. Katja Marasovi� dipl.ing.arh.
Sveu�ilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Mediteranski centar za graditeljsko naslje�e u Splitu i Gra�evinsko-arhitektonski fakultet Sveu�ilišta u Splitu

 

ABSTRACT

Nakon pada Bosne 1463. godine zaprijetila je Dalmaciji, tada u sastavu Mleta�ke republike, opasnost od Turaka. Posjednici zemalja izme�u Splita i Trogira su do kraja 17. stolje�a podigli 17 utvrda i 12 utvr�enih naselja kako bi zaštitili stanovništvo i osigurali poljoprivrednu proizvodnju. Krajem 17. stolje�a, prestankom opasnosti od Turaka, naselja se šire izvan obrambenih zidova i tako postupno nastaje sedam današnjih kaštelanskih naselja: Kaštel Su�urac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukši�, Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafili� unutar kojih se u ve�oj ili manjoj mjeri sa�uvalo 12 utvrda i 10 utvr�enih naselja.

1. UVOD
Od Solina do Pantana kod Trogira, od vrha Kozjaka do mora prote�e se podru�je Kaštela. Blaga klima, plodna zemlja, obilje izvora vode i polo�aj uz more �ine taj kraj vrlo povoljnim za stanovanje. Krajem 15. stolje�a kada Turci prodiru u naše krajeve stanovništvo tog podru�ja �ivi u nezašti�enim selima na padinama Kozjaka. To su bili zaseoci koncentrirani oko srednjovjekovnih crkava. Sam teritorij je bio podijeljen izme�u Trogira i Splita, a granica je išla potokom Sibovica (danas izme�u Kaštel Kambelovca i Kaštel Lukši�a). Splitsko podru�je zvalo se Dilat a trogirsko Podmorje ili trogirsko Velo polje. Zbog toga su kasnija kaštelanska naselja podijeljena na trogirska (donja) i splitska (gornja kaštela). Vlasnici zemalja bili su splitski ili trogirski posjednici: plemi�i, samostani i splitska nadbiskupija. Oni su za vrijeme turske opasnosti sagradili 17 utvrda- kaštela i 12 utvr�enih naselja po �emu je taj prostor dobio naziv Kaštela.

2. IZGRADNJA UTVRDA (KAŠTELA) I UTVR�ENIH NASELJA
Da bi sagradili svoje utvrde posjednici su morali od mleta�ke vlasti ishoditi odobrenje. Koriolan Cippico istaknuta li�nost kulturnog i politi�kog �ivota Trogira 15. stolje�a prvi je zatra�io takvo odobrenje. Dobio ga je 1474. od trogirskog kneza Troilla Maripietra. Sadr�aj tog dokumenta najbolje ilustrira tadašnju situaciju:  "....... Budu�i da su plemi�i i sveukupno stanovništvo Trogira više puta uporno tra�ili da se sagradi jedna utvrda ili kula kod Sv. Petra u trogirskom Velom polju u kojoj bi se ljudi koji rade na spomenutom polju, radi svoje zaštite mogli u svakoj prilici povu�i, pisali smo zbog ovoga našoj Svijetloj du�devskoj vlasti tra�e�i kao pomo� 400 dukata da se sagradi re�ena kula ili utvrda. U�inilo se da je sama Svijetla du�devska vlast zbog mnogih i razli�itih poslova kojima je zaokupljena zbog prijete�ih ratnih neprilika, usmjerena na ve�e probleme te se nije pokazala zainteresirana za tu stvar i zbog drugih izdataka. Me�utim, plemeniti mu� Trogiranin Koriolan Cippico pojavio se pred nama govore�i da �e on o svom trošku sagraditi jedan zidani zaklon ili pala�u kod re�enog mjesta Sv. Petra, na svom vlastitom terenu u kojem �e se te�aci na re�enom Velom polju mo�i zaštititi" .

PROSTORNA SHEMA NASELJA
Kaštelanska naselja utemeljena su po srednjovjekovnoj shemi: utvrda posjednika i utvr�eno naselje uz nju. Utvrda posjednika gradi se na hridima u moru ili na samoj obali, a sjeverno od nje na nasipu ili na obali formira se utvr�eno naselje. Takav polo�aj izabran je zbog lakše obrane i mogu�nosti evakuacije brodovima u slu�aju opasnosti. Osim toga vodilo se ra�una da se ne gradi na plodnom terenu. Neki posjednici gradili su na svom zemljištu, a neki na zemljištu koje im je ustupila mleta�ka vlast.

Obala Kaštela bila je povoljna za nasipanje zbog lanaca hridi koji su se uz nju protezali, a koje su danas vidljive zapadno od kaštela Nehaj. U nekim slu�ajevima širina nasutog prostora je �ak 100 metara. U vrijeme izgradnje kaštela uz obalu je išao put koji je spajao Trogir i Solin, a datira se u anti�ko doba. Podru�je je bogato izvorima vode i potocima.

Jezgre kaštelanskih utvr�enih naselja uglavnom su pravokutnog tlocrtnog oblika s pravilnom mre�om ulica. Takav na�in urbanizacije vezan je za kolonizaciju još od rimskih vremena. Preseljenje stanovništva iz srednjovjekovnih sela na padinama Kozjaka u nova planirana naselja na obali mo�e se smatrati odre�enim oblikom kolonizacije. Premda pravokutna forma nije idealna za obranu, smatra se da je prihva�ena iz razloga lakog trasiranja i što obrana nije povjerena naselju nego kaštelu . U nekim kaštelanskim utvr�enim naseljima mo�e se prepoznati podjela na ve�e parcele na kojima su bili ku�a i vrt, a u nekim na manje parcele namijenjene samo izgradnji ku�e.

OBRAMBENI ZIDOVI NASELJA
Kaštelanska naselja bila su utvr�ena zidovima sa tri kopnene strane ili sa sve �etiri ukoliko je more na jugu bilo toliko plitko da je omogu�avalo pristup neprijatelju. Obrambeni zidovi bili su visoki od 4 - 6 metara. Na vrhu su imali krunište i drveni obrambeni ophod. U donjem dijelu su imali otvore za topove. Debljina donjeg dijela zida iznosila je dvije stope (oko 60 centimetara), a u visini kruništa 1.5 stopu (oko 45 centimetara). Zidovi su se do danas sa�uvali uglavnom u svojim ni�im dijelovima ili u linijama parcela. Polo�aj zidova �esto je diktirao polo�aj potoka koji se sa sjevera spuštaju prema moru i koji su iskorišteni kao prirodni obrambeni jarci.

Na uglovima zidova naselja postojale su kule. U nekim slu�ajevima one su bile iste visine kao i zid te su završavale kruništem, a u nekim su bile dvokatne ili trokatne s �etverostrešnim krovom. Naselja su imala jedna ili više vrata što je vezano za polo�aj u odnosu na put koji je pratio obalu i na putove koji su vodili prema sjeveru. Nad ulaznim vratima naselja postojao je breteš.

Zidovi naselja predstavljali su prvu, a utvrde posjednika drugu liniju obrane. U slu�aju da se naselje nije moglo obraniti stanovnici su se sklanjali u utvrdi posjednika gdje su �ekali da iz Splita ili Trogira po njih do�u brodovi.

UTVRDE POSJEDNIKA- KAŠTELI
Na podru�ju Kaštela postoje �etiri tipa utvrda posjednika :

- Kula sa utvr�enim dvorištem  se sastoji od kule na sjeveru i utvr�enog dvorišta na jugu. Budu�i da je kula izvorno bila otvorena prema unutrašnjosti utvr�enog dvorišta nije bila namijenjena stanovanju ve� samo obrani. Tom tipu pripada kula Cambi sa utvr�enim dvorištem i Kaštilac u Kaštel Gomilici te Kaštilac u Kaštel Su�urcu �ija je kula druga�ijeg tipa jer je izgra�ena sto godina ranije.

- Kaštel se sastoji od stambene dvokatne gra�evine na jugu i utvr�enog dvorišta sa kulama na sjeveru. Tome tipu pripadaju kašteli Cippico, Vitturi i Stafileo.

- Utvr�ena ku�a je dvokatna gra�evina koja sa sjeverne strane ima karakter utvrde, a na jugu rezidencije. Tome tipu pripadaju utvr�ene ku�e Lippeo, Andreis, Rosani i Tartaglia.

- Kula je kvadratnog tlocrta. Do danas se dobro sa�uvala samo kula Cippico u Kaštel Novom. Ona je bila �etverokatna sa mašikulom na najvišem katu. Osim obrane bila je namijenjena i stanovanju. Tom tipu pripadaju kule Kupari�, Cippico, Cega, Lodi i Draga�.

Na ju�nom pro�elju utvrda postojala su vrata za evakuaciju. U utvrde se ulazilo preko kamenog mosta koji je završavao drvenim pokretnim mostom. U kaštelu, utvr�enoj ku�i i kuli povremeno stanuje posjednik koji sudjeluje u obrani naselja i nadzire poljoprivrednu proizvodnju. Stambeni prostori u utvrdama bili su opremljeni kaminima, pilima, drvenim kasetiranim plafonima, stilskim prozorima, višedijelnim otvorima, balkonima, lo�ama, trijemovima i galerijama �ija je zanatska obrada na razini onih u gradovima. Utvrde su imale i gospodarsku ulogu. U prizemlju su se nalazili tijesak i mlin za masline, kamenice za ulje i ba�ve za vino. Tu su se sakupljali i obra�ivali poljodjelski proizvodi koji su se brodovima odvozili u Split ili Trogir.

VRIJEME IZGRADNJE
Kaštel Su�urac tj. kaštel splitskih nadbiskupa sagra�en je prije opasnosti od Turaka te ima slo�eniju prošlost od ostalih.

	odobrenje za izgradnju	izgradnja utvrde posjednika	izgradnja zida naselja
Nadbiskupski kaštel	1392.	1392.-1402. i 1488.	1509.
Kaštel Cippico Stari	1476.	1481.	1507.
Kaštel Piškera			oko 1494.
Kaštel Rosani	1482.	oko 1500.	oko 1500.
Kaštel Andreis	1482.	oko 1600.
Kaštel Vitturi	1487.	oko 1493.	1537.
Kaštel Celio-Cega	1487.	1501.
Kaštel Cambi	1487.	1487.-91.	1566.
Kaštel Stafileo	1500.	1508.	1508.
Kaštel Cippico Novi	1512.	1512.-15.	1512.-15.
Kaštel Gomilica	1513.	1529.-37.	1685.
Kaštel Draga�	1543.	1543.-71.
Kaštel Kupari�		prije 1534.	prije 1534.
Kaštel Lippeo		1525.-82.	1525.-98.
Kaštel Lodi	1548.	nedovršen
Kaštel Quarco	1558.	1571.-88.	1571.-88.
Kaštel Tartaglia		1600.-1650.
Kaštel Butkovi�		17. st

SEOSKI TRG
Izvorno je pred utvrdom posjednika postojao jarak premošten mostom te širi neizgra�eni prostor kako bi obrana utvrde bila efikasnija. Godine 1648. kada Klis ponovo dolazi pod vlast Venecije otklonjena je neposredna opasnost od Turaka. Stoga se nasipa jarak pred utvrdom ili utvr�enim naseljem te nastaje seoski trg. Prema mostu (brvno) svi trgovi koji su nastali na spoju kopna i nasutog terena dobili su naziv "Brce".

Na trgu su se odr�avale vjerske i svjetovne sve�anosti. Na središnjem polo�aju postavlja se "Štandarac" - stup za zastavu koji je ujedno slu�io i kao stup srama. Gotovo su svi trgovi imali izvor vode. U Kaštel Novome i Kaštel Gomilici na trgu je sagra�ena lo�a koja je slu�ila za seoske potrebe. Krajem 19. stolje�a postavlja se javni sat, to jest ugra�uje se u gra�evine koje se nalaze na trgu. 

CRKVE
Sve kaštelanske �upne crkve sagra�ene su izvan utvr�enog naselja i to pred njegovim glavnim vratima. Gra�ene su u tri navrata.

Najranije su one iz 16. stolje�a u goti�ko-renesansnom stilu. To su jednobrodne gra�evine s apsidom, dimenzija 7-8 na 11-14 m. Na glavnom pro�elju su imale zvonik na preslicu i rozetu. Grade ih posjednici na svojoj zemlji.

Krajem 17. i po�etkom 18. stolje�a na mjestu ranijih crkava te�aci grade nove prostranije barokne crkve. I one su jednobrodne s apsidom, a njihove dimenzije su 8.5-10 na 15-19 m.

Polovinom 19. stolje�a te�aci pokre�u izgradnju novih još prostranijih crkava prema projektima doma�ih i talijanskih graditelja u historicisti�kim stilovima. Neke od njih sagra�ene su na novoj lokaciji tako da su se sa�uvale crkve iz ranije faze. �esto su toliko grandiozno zamišljene da su se gradile više desetaka godina. Naknadno su uz njih sagra�eni zvonici. U dimenziji tih crkava, raskošnoj opremi i zvonicima o�ituje se borba za presti� me�u naseljima.

KU�E
Najranije ku�e u Kaštelima bile su prizemnice od suhozida pokrivene slamom. U jednom dijelu ku�e bio je komin oko kojega se odvijao �ivot dok je u drugom dijelu bio prostor za stoku. Pove�anjem broja �lanova obitelji javlja se potreba za novim stambenim prostorom što se rješava izgradnjom nove ku�e na obiteljskoj parceli ili podizanjem kata nad postoje�om prizemnicom U prizemlju ostaje prostor za stoku i konoba, a na katu je stambeni prostor. Dvokatnice se u kaštelanskim naseljima spominju tek u 18. stolje�u.

3. ORGANIZACIJA OBRANE
Svako utvr�eno naselje nastalo oko kaštela imalo je svoju �etu "�ernidu" kojom je zapovijedao "harambaša". Njemu su bili podre�eni zastavnik ili "alfir", te "ser�ent" i "kaporal". Seoski harambaša bio je biran do�ivotno i bio je oslobo�en javnih radova. Svaki pripadnik jedinice imao je vlastito oru�je, vatreno ili hladno, koje mu vjerovnik nije mogao zaplijeniti. Zapovjednika kaštelanskih �ernida "guvernadura" birala je mleta�ka vlast me�u splitskim i trogirskim plemi�ima, i to posebno za splitska, a posebno za trogirska kaštela . Neki od njih su se istakli u borbi . Stra�a na zidovima naselja i na kulama stra�arnicama zvala se "ronda" . Za ilustraciju, a prema izvještaju splitskog kneza Correra iz 1583. godine u Kaštel Su�urcu na bedemima, na velikoj i maloj kuli, stalno su stra�arila �etiri stra�ara koje su zajedno pla�ali Su�urani, nadbiskup i splitska op�ina . Kaštelani su slu�ili i u redovitoj mleta�koj vojsci, a postojale su i radne obveze. Za potrebe vojske, Kaštelani su na svojim mazgama i konjima prenosili streljivo, hranu i sijeno. Ta se obveza zvala "seksana". Osim toga svako kaštelansko selo moralo je dati nekoliko vesla�a za mleta�ke galije koji su se birali kockom izme�u sposobnih muškaraca .

Za kontrolu teritorija svako je selo imalo po dvije kule stra�arnice jednu na vrhu i drugu na padinama Kozjaka s kojih se vatrom upozoravalo na opasnost.

Stanje u Splitu i Kaštelanskom polju znatno se pogoršalo nakon što su Turci osvojili Klis 1537. godine. Izgradnjom kaštela stvorena su uporišta za organiziranje obrane pa na po�etku ciparskog rata 1570. godine trogirski knez Franjo Querini nare�uje svim gospodarima kaštela i njihovim te�acima da se moraju vratiti u svoja mjesta i organizirati obranu, ina�e �e zbog neposluha biti poslani tri godine na galije osu�enika . Za vrijeme turske opasnosti zabilje�eno je nekoliko napada na kaštelanska naselja, osobito na Su�urac. Turci su ubijali, palili, plja�kali i odvodili stanovništvo u roblje. Trogirski knez Alvi� Corner izvještava 1577. godine Senat da su Kaštelani u "prošlom ratu" vlastitim snagama obranili teritorij i sa�uvali ga za mleta�ku vlast .

Za vrijeme Kandijskog rata Klis je 1648. godine definitivno došao pod vlast Venecije �ime je za Kaštela otklonjena neposredna turska opasnost. Nakon Morejskog rata (1684.-1699.) mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Turci su morali napustiti ove krajeve, ali su oni iz Dalmacije bili potpuno potisnuti tek kada je godine 1722. kona�no povu�ena stalna granica izme�u mleta�ke Dalmacije i turske Bosne .

4. GOSPODARSKI I DRUŠTVENI ODNOSI UNUTAR NASELJA
Te�aci koji su se naselili unutar utvr�enih kaštelanskih naselja su morali gospodaru kaštela davati godišnji najam i "regalije" (darove) za zemlju na kojoj su izgradili ku�u i za onu koju su koristili kao vrt. Postojala je i radna obveza. Time su te�aci došli u mnogo nepovoljniji polo�aj nego što su ga imali u svojim selima na padinama Kozjaka.

Osniva�i kaštela su posjedovali tijesak za masline koji su njihovi te�aci morali koristiti daju�i petnaestinu ulja što se dijelilo izme�u vlasnika tijeska i dr�avne vlasti. Taj su privilegij posjednici dobili kao nadoknadu za izgradnju kaštela. Svako selo je imalo svoga "gaštalda" koji je objavljivao naredbe vlasti, brinuo se o njihovom provo�enju i pazio na red. Birao ga je na godinu dana gospodar kaštela. Za vrijeme svog slu�bovanja "gaštald" je bio oslobo�en javnih radova i darova svome gospodaru, a od svakog proglasa ili naredbe dr�avnih vlasti, koje je javno obavljao, dobivao je malu naknadu u novcu. Svaku ve�er je morao zaklju�ati vrata naselja i predati klju� gospodaru kaštela. Posjednik je imao �upana ili dvornika. On je nadzirao te�ake, procjenjivao urod i uzimao dohodak od te�aka .

"Za vrijeme mleta�ke vlasti selo je bilo na poseban na�in organizirana zajednica koja se slu�beno nazivala komuna (op�ina). Glavnu ulogu u seoskoj zajednici ima Velika skula, odnosno bratovština, u koju su u�lanjeni svi glavari obitelji. Velika skula ima osnovno vjersko obilje�je i obi�no se naziva po svecu zaštitniku mjesta. Njeni �lanovi morali su se dr�ati statuta zvanog "matrikula". Bratovština se brine da njeni �lanovi obavljaju vjerske du�nosti, ali se brine o svakome svom �lanu, poma�u�i ga materijalno u slu�aju potrebe. Na Skupštini Velike skule redovito je bio nazo�an predstavnik vlasti. Koristili su se hrvatskim jezikom. Najstarija poznata matrikula je Bratovštine Gospe od Doca ili Gospe od Dilata, danas nazvane Sv. Marija na Hladih (Su�urac) iz 1545. godine pisana bosan�icom na hrvatskom jeziku" .

 Poštuju�i uspomenu na svoje pretke starohrvatske plemenitaše "didi�e", Kaštelani su sa�uvali svoje stare nadarbine (beneficije) Stomoriju, Sv. Ivana od Birnja, Sv. Mihovila od La�ana i Sv. Martina od Kruševika, te su i osim toga što su u novim naseljima osnovane �upe, birali i dalje nadarbenike tih starih beneficija.

5. RAZVITAK NASELJA NA PRIMJERU KAŠTEL STAROGA
Na podru�ju današnjeg naselja Kaštela Stari nalaze se kaštel Cippico sa utvr�enim naseljem, kula Cega i Kaštel Andreis.

PRETPOSTAVLJENO STANJE 1481. GODINE
Trogirski plemi� Koriolan Cippico sagradio je 1481. godine kaštel i nad ulazom postavio natpis:

CORIOLANUS CEPIO P(ERTI) F(ILIUS) SUB FELICISSIMO IM(PERATORE) P(ETRO) MOCENIGO PRAEFECTUS TRIREMIS A MANIBUS ASIATICIS HANC VILLAM AEDIFICAVIT MCCCCLXXXI
(Koriolan Cippico sin Petra zapovjednik galije pod veoma slavnim vojskovo�om Petrom Mocenigom sagradio je ovu zgradu od azijskog plijena)

Kaštel se sastojao od stambene dvokatnice na jugu i obrambenog zida s kruništem i kulom na sjeveru. Sagra�en je na morskim hridima 20 metara udaljen od prirodne obale. Naziv trga "Brce" koji je nastao s njegove sjeverne strane potvr�uje da je s obalom bio spojen mostom .

Nedugo poslije izgradnje Koriolanov je kaštel stradao u po�aru. Godine 1493. je popravljen i dogra�en uz pomo� mleta�ke vlasti. U sjevernom dijelu, oko dvorišta sagra�ena su dvokatna krila sa trijemom u prizemlju na kojemu je postavljen natpis:

CORIOLANUS CEPIO  P(ETRI) F(ILIUS)  VILLAM  INCENDIO
CONFLAGRATAM SENATU VENET(U) BENEGNITATE ET
S(UO) P(ONDERE) MELIUS IN STATU RESTITUIT
MCCCCLXXXXIII
(Koriolan Cipiko sin Petra zgradu spaljenu po�arom dobro�instvom mleta�kog Senata i svojim troškom obnovio je u još bolje stanje 1493)

PRETPOSTAVLJENO STANJE OKO 1600. GODINE
Prema odobrenju za gradnju iz 1474. godine Koriolan Cippico se obvezao da s obje strane svog kaštela uz morsku obalu drvenim pregradama ogradi prostor u du�ini od oko 120 metara (60 pertika). Godine 1507. mleta�ki je senat pomogao sagraditi obrambene zidove. O tome svjedo�i natpis na jednoj ku�i na "Balkunu", na zapadnom zidu utvr�enog naselja, koji glasi:

HAEC ILLV VENETOR PRINCIPE LEONARDO LAVREDANO QVA BERNARDINI CONTARENI TRAGVRI PRAEFECTI VIRTVTE : QUA PVBLICO MAGALIA SENATVS IMPENDIO MURORUM : AMBITU STIPATA NOTESCIT MDVII  X KAL NOVEMBRIS
(Natpis govori o tome da je u vrijeme du�da Leonarda Loredana, zaslugom trogirskog kneza Bernardina Contarena, dr�avnim troškom zbijeno naselje opkoljeno zidovima 1507. godine)

Tijekom 16. stolje�a Turci su �estoko napadali pojedina kaštelanska naselja. Zabilje�en je napad na Kaštel Stari: "U no�i 13 lipnja 1512 navališe Turci na kašteo, kako se razabire iz spisa Jerolima Diego, poglavara u Trogiru, sa 450 konjanika i 180 pješaka, prislonivši na zid ljestve. Svi stanovnici koji su no�u bili zaklonjeni u kaštelu, branili su se dok su god mogli. Kad više nisu mogli, otvoriše stra�nja vrata, gdje ih do�eka 13 brodova iz Trogira. Do�oše im u pomo� na dani znak vatrom  i  tako  se  ukrcaše  i  spasiše. Poginulo  je  pet  seljaka,  a  pet  ih  je  bilo  ranjeno. Turci oplja�kaše sve što na�oše i odvedoše preko brda 1000 glava marve, što krupnoga zuba, što sitnoga. I baš te godine po�eše i Kaštelani i Polji�ani pla�ati danak Turcima."

Obrambeni zid opkolio je naselje oko kaštela sa tri kopnene strane. Veli�ina utvr�enog naselja je 160 x 60 metara. Njihova linija se sa�uvala u linijama današnjih parcela. Bo�ni zidovi su išli u more do dubine koja je jam�ila sigurnost. Sjeverno je iskopan jarak, a isto�no i zapadno su tekli su potoci. Sude�i po ostacima zida na sjeverozapadnom i sjeveroisto�nom dijelu on je izvorno bio visok od 4,5 do 5,5 metara od terena i imao je obrambeno krunište poput ostalih kaštelanskih naselja. Na krajevima i na sredini sjevernog zida bile su kule.

O vratima naselja piše don Frane Ivasovi� : "Selo je imalo dvoja vrata koja bi se uve�e zatvarala. Zapadna vrata bila su sa isto�ne strane današnjeg Balkuna. Imala su svod, gdje bi se za ru�nog vremena svijet zaklanjao. Poviše svoda bio je stan, koji je porušen godine 1908, tako da se danas mo�e udobno pro�i. Isto�na vrata nalazila su se sa zapadne strane potoka, koji je pokriven 1913. Ova isto�na vrata nazvana "gornja vrata" bila su tako tijesna da se nije moglo pro�i s kolima, ako su bila  mnogo uvis natovarena. I ova su vrata bila posvo�ena i slu�ila su istoj svrsi kao i ona prva. Ova su vrata bila porušena godine 1900, tako da je danas ostao dosta veliki prostor za prolaz". Da je nad vratima postojao breteš, svjedo�i naziv prostora pred zapadnim vratima "Balkun" o �emu Ivasovi� piše: "Balkun je dobio ime po jednom velikom prozoru, koji se nalazio povrh zapadnih vratiju. To je bila kao jedna veranda na koju se penjalo ljestvicama. Govorili bi "andiamo al Balcone" . Osim isto�nih i zapadnih vrata utvr�eno naselje je imalo i vrata na sredini sjevernog zida u kuli. Ta su vrata prema naredbi trogirskoga kneza iz 1646. godine zazidana zbog opasnosti od neprijatelja.
Unutar utvr�enog naselja Koriolana Cippica mogu se prepoznati parcele dimenzija oko 15 x 25 metara polo�enih kra�om stranicom uz dvije glavne ulice istok-zapad. Po veli�ini parcela mo�e se zaklju�iti da je izvorno osim ku�e na njoj bio smješten i vrt. Vrt obitelji Cippico zadr�ao se unutar utvr�enog naselja uz njegov isto�ni zid sve do 19. stolje�a. U Moluntu npr. u 15. stolje�u postoji odredba koja ka�e da onaj koji se trajno nastani u tom naselju dobiva ku�u i vrt u veli�ini od oko 8 x 100 metara .

Godine 1588. naselje uz kaštel Koriolana Cippica ima 375 stanovnika .  Zapadno od naselja grade se utvrde Cega i Andreis te �upna crkva.

Kaštel Andreis (ranije Cega)
Trogirski plemi� Andrija Cega je 1487. godine dobio odobrenje da: "smije sagraditi u moru jednu zidanu ku�u i selo i njega utvrditi jarcima i opkoliti nasipom kako je tako�er bilo dozvoljeno gosp. Koriolanu Cipiku, gosp. Mihovilu Rosaniju, Leonu Andreisu i drugima", gdje �e na�i zaklona te�aci koje plja�kaju susjedni Morlaci . Na temelju dozvole sagradio je kaštel na morskim hridima desetak metara udaljen od izvorne obale, zapadno od  kaštela Koriolana Cippica. Oko 1600. godine potomci Andrije Cega ustupili su svoj kaštel Ivanu i Pavlu Andreisu , koji su im za uzvrat ustupili svoju tek sagra�enu kulu. Na temelju tlocrtnog oblika zabilje�enog na planu naselja iz 1704. godine i katastarskog plana iz 1831. godine kad se spominje kao ruševina mo�e se pretpostaviti da je kaštel Andreis pripadao tipu dvokatnih utvr�enih ku�a poput kaštela Rosani.

Prema linijama današnjih parcela mo�e se naslutiti da je bilo pokušaja da se na obali pred kaštelom stvori naselje. To potvr�uje dokument vezan za plan naselja iz 1704. godine gdje se spominje  kirurg Lazzaroni koji stanuje "izvan Starog u Andreisovu kaštelu u ku�i koju mu je iznajmio Donat Civallelli" .  

Danas se u moru mogu vidjeti samo temelji kaštela Andreis.

Kula Cega (ranije Andreis)
Prema povjesni�aru Andreisu kula Cega je izgra�ena oko 1600. godine na temelju dozvole Leonu Andreisu iz 1482. godine . To je gra�evina kvadratnog tlocrta, veli�ine 8 x 7.5 metara sagra�ena na hridima desetak metara udaljenim od obale. Na planu naselja iz 1704. godine kula, tada ve� u vlasništvu obitelji Cega, nacrtana je u tlocrtu s vratima u oborenoj projekciji kao i na ostalim kaštelima. Dakle, imala je vrata prema kopnu i prema moru. U istra�nim radovima na gra�evini tijekom 1994. godine nisu prona�eni tragovi vrata prema moru niti otvora za topove ili otvora za lance pokretnog mosta nad kopnenim vratima, koji bi prema usporedbi sa drugim sli�nim utvrdama trebali postojati. Iz toga se zaklju�uje da je kula nanovo izgra�ena nakon 1704. godine. U istra�nim radovima iz 1994. i radovima obnove 2000. godine u drvenim me�ukatnim konstrukcijama prona�eni su elementi ukrašene drvene kasetirane me�ukatne konstrukcije korišteni kao drvena gra�a, koji su vjerovatno pripadali ranijoj kuli, što za sada predstavalja jedini poznati primjer drvenog kasetiranog stropa na podru�ju Kaštela.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja
Prema vizitaciji Augustina Valiera iz 1579. godine Ivan i Alvi� Cippico su se obvezali da �e izgraditi �upnu crkvu jer se zbog stalnih turskih provala ne mo�e bez opasnosti i�i u crkvu maticu sv. Petra od Klobuka "udaljenu oko tisu�u paša" na slušanje mise i primanje sakramenata . Stoga su Ivan i Franjo Cippico sagradili crkvu Sv. Ivana Krstitelja na zemljištu Ludovika i Jakova Celia pred glavnim (zapadnim) ulazom u utvr�eno naselje, tj. na mjestu postoje�e barokne crkve. Ne zna se pouzdano kada je crkva izgra�ena. Na najstarijim nadgrobnim plo�ama upisane su godine 1607. i 1612. . Njen tlocrtni oblik i to�an polo�aj mogu�e je rekonstruirati na temelju plana naselja iz 1704. godine, rasporeda starijih i novijih grobova te istra�ivanja provedenih u podu današnje crkve prilikom radova ure�enja . Njene dimenzije su bile oko 7 x 13 m, a nalazila se u sjeveroisto�nom dijelu današnje crkve. Linija sjevernog i isto�nog zida nove crkve poklapa se sa zidovima starije. Kako je ranije pretpostavljeno ispod poda današnje apside u istra�ivanjima 1999. godine prona�ena je apsida renesansne crkve pravokutnog oblika. Mo�e se pretpostaviti da rozeta i preslica današnje barokne crkve koja je sagra�ena 1714. godine pripadaju renesansnoj crkvi.

PRETPOSTAVLJENO STANJE 1831. GODINE
Prestankom opasnosti od Turaka naselje se širi izvan zidina prema zapadu. Naselje dobiva naziv Kaštel Stari jer je nastalo prije naselja Pavla Cippica koje je iz istog razloga dobilo naziv Kaštel Novi. Obrambeni zidovi gube svoju ulogu pa se postupno ruše. Nova cesta Trogir-Split izgra�ena godine 1807. u urbanisti�kom smislu predstavlja granicu do koje se u drugoj polovici 19. stolje�a šire stara naselja . Nastavlja se proces nasipanja obale te se izgradnjom novih ku�a na tom prostoru formira pro�elje naselja prema moru koje ranije nije postojalo. Nasipanjem prostora sjeverno od kaštela Cippico nastaje seoski trg "Brce". Prostor trga je ranije bio ve�i i pravilniji, ali zbog nedostatka prostora za gradnju uz rubove trga nastaju nove ku�e. Na trg je postavljen štandarac (stup za zastavu). Na sjeveru je postojao seoski bunar koji je šezdesetih godina 20. stolje�a zatrpan jer je smetao prometu. U jugoisto�nom dijelu trga sagra�ena je ku�a bratovštine na kojoj je u 19. stolje�u postavljen javni sat.
    

POSTOJE�E STANJE
U Kaštelima je 19. stolje�e doba gospodarskog napretka koji se bazira na izvozu vina, ulja i smokava. Sredinom stolje�a u Kaštel Starome obitelj Šimetin nasipa dio obale i gradi svoje skladište vina i uz njega manji gat.  Godine 1860. postavljena je javna petrolejska rasvjeta . Ruše se dijelovi utvrda koji smetaju prometu. Gradnja nove �upne crkve  zapo�ela je 1871. godine na novoj lokaciji sjeverozapadno od naselja. Dovršena je tek nakon Drugoga svjetskog rata . Luka je proširena 1905. godine , a obala je u današnjem obliku dovršena 1925. godine . Tridesetih godina 20. stolje�a naselje je dobilo vodu i struju.

Po�etkom 20. stolje�a bogate obitelji grade ku�e  koje po svojoj velikoj dimenziji ili stilu nisu primjerene ambijentu. Tako je npr. sagra�ena peterokatnica obitelji Šimetin sjeverno od njihova skladišta na mjestu nekoliko ranijih ku�a. Oni postupno dogra�uju svoje skladište prema jugu. Obiteljska izgradnja se širi bez prethodno izra�enih urbanisti�kih planova. Starosjedila�ke obitelji kaštelanskih naselja grade nove ku�e na svojim sitno isparceliranim plodnim poljima izvan naselja, do stare kaštelanske ceste, a i dalje. Svoje stare ku�e prodaju došljacima iz unutrašnjosti, slabijeg imovnog stanja. Ku�e se dijele po tlocrtu i po katovima na nekoliko dijelova, te je danas vrlo teško prepoznati izvornu gra�evinu.

6. ZAKLJU�AK

Kaštelanske utvr�ena naselja obzirom na svoj polo�aj uz obalu zašti�enog morskog zaljeva, zajedno sa Segetom i Marinom kraj Trogira, predstavljaju specifi�an tip renesansnih planiranih naselja. Njihovom izgradnjom osigurana je zaštita te�aka i omogu�ena poljoprivredna proizvodnja za sve vrijeme opasnosti od Turaka. Kule i kašteli posjednika, iako skromnih dimenzija, vrijedni su primjeri renesansne arhitekture. O stvaralaštvu na tom prostoru Cvito Fiskovi� ka�e: "Trogirsko- splitska Kaštela potvr�uju kako smo, odolijevaju�i osvaja�ima i nasilnicima i u prvim borbenim redovima kroz stolje�a, kulturno i umjetni�ki stvarali onoliko koliko nam je u bijedi, pod tu�om vlasti, u krvi dugih ratovanja i u dimu �estih garišta bilo dopušteno".

 

Summary

RISE AND DEVELOPEMENT OF FORTIFIED SETTLEMENTS IN KAŠTELA

The area of Kaštela spreads from Salona to Pantan near Trogir and from the top of the mountain Kozjak to the sea. After the fall of Bosnia in 1463., the danger of Turkish invasion threatened Dalmatia, which was in the possession of the Venetian Republic in that period. In order to protect the inhabitants and agriculture, the landowners built from the end of the 15th to the end of the 17th centuries 17 fortifications (castles) and 12 fortified settlements. After those castles, the entire area got the name «Kaštela». Until today 12 fortifications and 10 fortified settlements have been preserved within 7 actual agglomerations: Kaštel Su�urac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukši�, Kaštel Stari, Kaštel Novi, Kaštel Štafili�.
 
The fortified settlements of Kaštela have been founded according to the mediaeval scheme: the landowner fortification (castle) and a fortified agglomeration behind. The landowner fortification is built on the rocks in the sea or at the coast line; the fortified agglomeration is always founded immediately to the north of the fortification. Such lay-out was chosen because of better defense and the possibility of evacuation by boats in case of danger, as well as in order to save the fertile land for the agriculture. The evacuation door was to the south. The entrance to the castle was always by a stone bridge which ended by a wooden draw-bridge.

Four types of Kaštela fortifications can be distinguished: 1. the tower with shelter, 2. the castle, 3. the fortified house, 4. the tower.

Fortified settlements of Kaštela are generally rectangular with a regular network of the streets, resulting from a simplicity of planning. The defense walls were 4 to 6 meters high, ending at the top by a crenelle and a wooden defense valkway. The towers were situated in the corners. The settlements were settled by paesants from medieval villages from the Kozjak slope. For the land on which they had built their houses and their gardens, they had to pay to  the landlord, among others the annual rent.

Each fortified settlement had an armed troop with its commander. To control the territory, each settlement had two guard-towers: one was situated on the top and the other one on the slope of Kozjak.

The parish churches were built outside the settlements, in front of the main entrance. They belong to three periods. The oldest ones date back to the 16th century, have renaissance stylistic features, with very small dimensions. With the growth of population at the end of the 17th and the beginnings of the 18th century, the inhabitants built new baroque churches of greater dimensions on the same place. In the middle of the 19th century at the same place or on some new locations outside the settlements, new bigger churches with historic neo-styles characteristics have been built. Their dimensions, rich decorative elements and particularly belfries reflect  prestigious competition among the settlements.

Kaštela's fortified settlements, with their position on the coast of a well protected bay, together with similar settlements Seget and Marina, to the west of Trogir, present a particular type of planned settlements. Owners' towers and castles, though modest in dimensions, are valuable examples of renaissance architecture. About their creation Cvito Fiskovi� wrote: „Kaštela in the Split-Trogir area testify our capacity, opposing from the first front-line to the invaders, to create artistically to the extent that was allowed in poverty, foreign rule, blood in long fights and smokes of many battles.“

 

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1. Kaštelansko polje u 16. stolje�u
(Martino Rotta, Civico Museo Correr - Venezia)

Slika 2. Polo�aj 17 utvrda unutar sedam kaštelanskih katastarskih op�ina.
(Katja Marasovi� 2002.)

Slika 3. Shema kaštelanskih naselja (Katja Marasovi� 2001.)

Slika 4. Tipovi kaštelanskih utvrda posjednika (Katja Marasovi� 2001.)

Slika 5. Plan Kaštel Staroga
1. Linija izvorne obale, 2. Kaštel Cippico, 3. Utvr�eno naselje kaštela Cippico, 4. Crkva Sv. Josipa, 5. Brce, 6. Balkun, 7. �upna crkva Sv. Ivana, 8. Kula Cega, 9. Kaštel Andreis

 

Slika 6. Prostorni razvoj Kaštel Staroga, pogled s jugozapada (Katja Marasovi� 1995.)
Pretpostavljeno stanje 1481. godine

Pretpostavljeno stanje oko 1600. godine

1831. godine

1988. godine

 

POPIS LITERATURE

Andreis P., Storia della Citta di Trau, Split, 1908.
Babi� I., Prostor izme�u Trogira i Splita, Trogir, 1984.
Bego F., Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, 1991.
Beriti� L., Utvr�enja grada Dubrovnika, Dubrovnik, 1989.
Cassi Ramelli A., Dalle caverne ai rifugi blindati, Trenta secoli di architettura militare, Milano, 1964.
Chiudina J., Le Castella di Spalato e Trau, Split, 1898.
Ciccarelli K., "Vitturijev utvr�eni dvorac u Kaštel Lukši�u", Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14, Split, 1964.
Fiskovi� C., "Umjetni�ki obrt XV-XVI stolje�a u Splitu", Zbornik Marka Maruli�a, Zagreb, 1950.
Fiskovi� C., "Osobitost trogirsko-splitskih kaštela-ljetnikovaca", Kulturna baština 11-12, Split, 1981.
Freudenreich A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb-Beograd, 1962.
Glossarium artis, Burgen und feste platze, München, 1977.
Gruji� N., Ladanjska arhitektura dubrova�kog podru�ja, Zagreb, 1991.
Ivasovi� F., Kaštel Stari, Split, 1940.
Karaman D. F., "Coriolano Cippico di Trau", Annuario Dalmatico, Zadar, 1884.
Karaman D. F., "Castel Staffileo", Bulletino di archeologia e storia dalmata XII, Split, 1889.
Karaman D. F., "Castel Vitturi", Bulletino di archeologia e storia dalmata XIII, Split, 1890.
Karaman D. F., "Castel Nuovo (di Trau)", Bulletino di archeologia e storia dalmata XIV, Split, 1891.
Karaman D. F., "Castel Dragazzo", Bulletino di archeologia e storia dalmata XV, Split, 1892.
Karaman D. F., "Castel Suzzuraz", Bulletino di archeologia e storia dalmata XVI, Split, 1893.
Karaman D. F., "Castel Papali", Bulletino di archeologia e storia dalmata XVI, Split, 1893.
Karaman D. F., "Castel Cega", Bulletino di archeologia e storia dalmata XVIII, Split, 1895.
Karaman D. F., "Castel Quarco", Bulletino di archeologia e storia dalmata XVIII, Split, 1895.
Karaman D. F., "Castel Abbadessa", Bulletino di archeologia e storia dalmata XVIIII, Split, 1895.
Karaman D. F., "Castel Andreis", Bulletino di archeologia e storia dalmata XIX, Split, 1896.
Karaman D. F., "Castel Celio", Bulletino di archeologia e storia dalmata XX, Split, 1897.
Karaman D. F., "Castel Vecchio", Bulletino di archeologia e storia dalmata XX, Split, 1897.
Karaman D. F., "Castel Rosani", Bulletino di archeologia e storia dalmata XX, Split, 1897.
Karaman D. F., "Castel Cambio", Bulletino di archeologia e storia dalmata XX, Split, 1897.
Ke�kemet D., Kaštel Su�urac, Split, 1978.
Luci� I., Povijesna svjedo�anstva o Trogiru I-II, Split, 1979.
Machiedo S., "Projekt za restauraciju kaštela u Kaštel-Novom", Peristil (Zagreb) 8-9, 1965-1966.
Machiedo S. i Diana D., "O jednom konzervatorskom zahvatu u Kaštel Gomilici", Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 4/1978.- 5/1979.
Marasovi� K., " Prostorni razvoj Kaštel-Cipika u Kaštel-Starom", Kaštelanski      zbornik 1, Kaštela, 1987.
Marasovi� K., "Poznavanje prostornog razvoja Kaštel Su�urca je temelj obnove i o�uvanja", Kaštel Su�urac od prapovijesti do XX stolje�a. Znanstveni skup, Split, 1992.
Marasovi� K., "Kaštel Vitturi u Kaštel Lukši�u", Kaštelanski zbornik 4, Kaštela, 1994.
Marasovi� K., "Kaštel Gomilica, nova istra�ivanja i planovi ure�enja", Kaštelanski zbornik 5, Kaštela, 1996.
Marasovi� K., "Kaštel Novi i kula Cippico", Kaštelanski zbornik 5, Kaštela, 1996.
Marasovi�, Studija prostornog razvoja Kaštel Staroga uz posebnu analizu izgradnje kaštela Cippico, magistarski rad, Arhitektonski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, 1996. 
Marasovi� K., "Utvrde Kaštel Su�urca", Kaštelanski zbornik 6, Kaštela, 1999.
Marasovi� K., Kaštelanski kašteli, Doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, 2002.
Marasovi� K. "Kaštel Kambelovac", Kaštelanski zbornik 7, Kaštela 2003.
Marasovi� K., Viculin S., "Kaštel Vitturi i program revitalizacije kaštelanskih utvrda", Suvremeno korištenje i upravljanje dvorcima kurijama i ljetnikovcima, Zagreb 2005.
Marasovi� K., Vojnovi� I., Istra�ivanje i prijedlog obnove kule Cippico u Kaštel Novome, Dvorci i ljetnikovci, kulturno naslije�e kao pokreta� gospodarskog razvoja, Zagreb 2006.
Marasovi� K., "Istra�ivanje i obnova kaštela Vitturi u Kaštel Lukši�u", Ladanjska kultura u povijesti Jadrana, Zagreb 2006.
Marasovi� K. "Kaštel Kambelovac", Kaštelanski zbornik 7, Kaštela 2003.
Marasovi� K. "Zaboravljeni kašteli", Kaštelanski zbornik 8, Kaštela 2007.
Marconi P., I castelli, Architettura e difesa del territorio tra Medioevo e Rinascimento, Novara, 1988.
Maretto P., La casa veneziana nella storia della citta, Venezia, 1986.
Mauro M., Castelli, Rocche, Torri, cinte fortificate delle Marche, Ancona, 1985.
Morini M.,  Atlante di storia dell'urbanistica, Milano 1979.
Novak G., Povijest Splita II, Split, 1961.
Omaši� V., Povijest Kaštela, Split, 1986.
Omaši� V., "Dva dokumenta iz prošlosti Kaštel-Su�urca", Kaštelanski zbornik 2, Kaštela, 1989.
Omaši� V., Kaštela od prapovijesti do po�etka 20 stolje�a, Kaštela, 2001.
Pera J., Povijest Kaštel Štafili�a, Kaštela, 1997.
Perojevi� M., Postanak Kaštela, Sarajevo, 1934.
Piplovi� S., "Prostorni preobra�aj Kaštela kroz XIX stolje�e", Kaštelanski zbornik 4, Kaštela, 1994.
Piplovi� S., "Izgradnja luka u Kaštelima tijekom XIX stolje�a", Kaštelanski zbornik 5, Kaštela, 1996.
Plani� Lon�ari� M., Planirana izgradnja na podru�ju Dubrova�ke republike, Zagreb, 1980.
Popovi� M., Beogradska tvr�ava, Beograd, 1982.
Praga G., "Organizzazione militare nel'Quattrocento e la costruzione di Castel Vecchio Cippico di Trau", Archivio  XIX, Roma, 1935.
Rodaro V. N., Castelli del Friuli e della Venezia Giulia, Milano, 1985.
Tabarelli G. M., Castelli, rocche e mura d'Italia, Varese, 1983.
de Vita R., Castelli, torri ed opere fortificate di Puglia, Bari, 1974.
Wilkinson J. G., Dalmatia and Montenegro, London, 1848.

 Fotozapis s predavanja:

(kliknite na sliku da biste ju pove�ali
- pa još jednom kliknite do pune veli�ine)

O Autorici:

dr.sc. Katja Marasovi�, dipl.ing. arhitekture
docent
Zavod za graditeljsko naslije�e

Zavod za graditeljsko naslije�e - Mediteranski centar za graditeljsko naslije�e Split
Honorarna asistentica kolegija: Vje�be prou�avanja i prikazivanja povijesnog bloka (Poslijediplomski znanstveni studij "Graditeljsko naslije�e")

Ro�ena je 1961. u Splitu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu 1985. Magistrirala je na istom fakultetu 1996. s radom "Studija prostornog razvoja Kaštel Staroga", a 2002. doktorirala s disertacijom "Kaštelanski kašteli".Radi u Zavodu za graditeljsko naslije�e Arhitektonskog fakulteta 1986.-1988. te u Mediteranskom centru za graditeljsko naslije�e u Splitu kao znanstvena novakinja na projektu "Graditeljsko naslije�e jadranskih gradova i naselja" (voditelj: prof.dr.sc. Jerko Marasovi�) 1991.-1996. Za znanstvenu asistenticu izabrana je 1996., a za višu asistenticu 2002. godine. Od 1999. godine zaposlena je na Arhitektonskom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu. Od 1999. do 2002. je istra�iva�ica na znanstvenoistra�iva�kom projektu "Dioklecijanova pala�a- graditeljstvo" (voditelj: prof.dr.sc. Jerko Marasovi�), a od 2003. na projektu "Dioklecijanova pala�a u Splitu, izvorni izgled" (voditelj: prof. emeritus dr.sc. Tomislav Marasovi�). Od 2001. godine voditelj je Mediteranskog centra za graditeljsko naslije�e u Splitu. Za docenta na Gra�evinsko-arhitetonskom fakultetu Sveu�ilišta u Splitu izabrana je 2004. godine.Stru�no se usavršavala u Italiji, Francuskoj i SAD. Radi na istra�ivanju, o�uvanju i obnovi Dioklecijanove pala�e i povijesne jezgre Splita te kaštelanskih utvrda i naselja. Sudjeluje na znanstvenim skupovima.

Znanstveno-stru�ni rad
�lanci
1987. Prostorni razvoj kaštela Cippico u Kaštel Starome, "Kaštelanski zbornik", 1. 1992. Poznavanje prostornog razvoja Kaštel Su�urca je temelj obnove i o�uvanja, Znanstveni skup, Split, str. 213. - 219. 1994. Kaštel Vitturi u Kaštel Lukši�u, "Kaštelanski zbornik", 4. 1996. Kaštel Gomilica, nova istra�ivanja i planovi ure�enja, "Kaštelnski zbornik", 5. 1996. Kaštel Novi i kula Cippico, "Kaštelanski zbornik", 5. 1999. Utvrde Kaštel Su�urca, "Kaštelanski zbornik", 6. 2003. Kaštel Kambelovac, "Kaštelanski zbornik", 7. 2003. Nastanak i razvitak kaštelanskih utvr�enih naselja, "Histria antiqua", vol. 10., Pula.

�lanci objavljeni u koautorstvu
1999. Kanalizacija i vodovod Dioklecijanove pala�e, “Dioklecijanov akvedukt”, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Konzervatorski odjel Split, Split (s: J. Marasovi�, S. Perojevi�, T. Rismondo). 2000. Prostorni razvoj jugoisto�nog dijela Dioklecijanove pala�e, "Prostor" vol. 8., br. 20, Zagreb, (s: J. Marasovi�, S. Buble, S. Perojevi�). 2002. Prostorni razvoj rta Ba�vice, "Zbornik Tomislava Marasovi�a", Sveu�ilište u Splitu, Split (s: J. Marasovi�, V. Mar�i�, S. Perojevi�).

Studije
1986. Isto�na kula splitskog kaštela. 1990. Prostorni razvoj kaštela Vitturi u Kaštel Lukši�u. 1992. Prostorni razvoj Kaštel Staroga. 1992. Kula Kaštilca u Kaštel Gomilici. 1992. Sjevernoisto�ni ugao Kaštilca u Kaštel Su�urcu. 1994. Trg Brce u Kaštel Starome. 1994. Studija prostornog razvoja Koludraške ku�e u Kaštel Gomilici. 2000. Bedem Cornaro u Splitu.

Suradnja na studijima
1990. Prostorni razvoj obale pred povijesnom jezgrom Splita. 1991. Prostorni razvoj gradske luke Split. 1991. Prostorni razvoj rta Ba�vice u Splitu. 1993. Prostorni razvoj podru�ja isto�no od povijesne jezgre Splita. 1997. Konzervatorska dokumentacija za obnovu anti�kih zidova i svodova u jugoisto�nom dijelu Dioklecijanove pala�e u Splitu. 1997. Djelomi�na rekonstrukcija isto�ne kri�ne prostorije Triklinija Dioklecijanove pala�e u Splitu. 1998. Ophod nad zidovima Dioklecijanove pala�e u Splitu. 2000. Prostorni razvoj jugoisto�nog dijela Dioklecijanove pala�e u Splitu.

Projekti
1993. Isto�no krilo kaštela Cippico u Kaštel Starome. 1993.Kaštel Vitturi u Kaštel Lukši�u. 1994. Izvedbeni projekt gra�evine ″Kula top″ u sjeveroisto�nom uglu Kaštilca u Kaštel Su�urcu. 1997. Anti�ka vrata i zid sjeverne pravokutne kule na isto�nom zidu Dioklecijanove pala�e u Splitu. 1998.Kula Kaštilca u Kaštel Gomilici. 1998. Opati�ka ku�a u Kaštel Gomilici. 2001. Idejni projekt okolnog prostora kaštela Vitturi u Kaštel Lukši�u. 2002. Ladanjska ku�a Dolenc u Hvaru. 2002. Vila ″Baletna škola″ u Kaštel Kambelovcu. 2002. Brce u Kaštel Lukši�u.

 

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar