Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


Uz današnji Me�unarodni dan �ena:
�ena i njena prava kroz povijest

�ena i njena prava kroz povijest
Povijest su pisali muškarci te zbog toga prevladavaju politi�ki i vojni doga�aji u povijesnoj literaturi.
Zanemaruju se �ene kao aktivne sudionice u oblikovanju civilizacije. Prevladavalo je mišljenje da je aktivnost u javnom �ivotu muška uloga, dok je privatnost doma, domena �ene. U literaturi se spominju muški lovac, muški obrtnik, muški umjetnik… te mo�emo do�i do zaklju�ka da su muškarci jedini nositelji svake vrste napretka tijekom povijesti.

Istina je da su �ene u svim razdobljima bile aktivne ali je to velikim dijelom zaboravljeno i zanemareno. �ene su obavljale niz djelatnosti i vještina koje su razvijale i generacijama prenosile. Malo je �ena dospjelo u povijesne knjige, ”isplivale” bi samo u pomanjkanju muškaraca na vode�im polo�ajima (npr. Kleopatra, Ivana Orleanska, Elizabeta I.).

Prapovijest
Povijest �ovje�anstva po�inje sa �enom. Znanost smatra da su �ene izvorni, prvi spol jer se klju�ni genetski podaci proslje�uju i prenose isklju�ivo preko �ene. Ona je nosila prvi ljudski kromosom, njena je evolucijska prilagodba osigurala opstanak i uspjeh vrste, njena maj�inska briga stvorila je u ljudskom mozgu poticaj za razvoj komunikacije i društvene organizacije. �enin rad i njene vještine su bile klju�ne za sudbinu ljudske vrste.

Stari vijek
U primitivnim društvima vjerovalo se da je �ena bo�ansko, a ne ljudsko bi�e, obdarena najva�nijom mo�i na svijetu-ra�anjem. Smatralo se da se djeca jednostavno ra�aju �enama, i samo su �ene mogle stvoriti novi �ivot pa su u skladu s time i štovane. Zatim je otkriveno na�elo razmno�avanja te po�inje dominacija muškaraca. �ene gube svaku društvenu ulogu osim ra�anja djece.

Mnogi starovjekovni zakonici bave se i pravima �ena. Jedan od najstarijih i najbolje sa�uvanih je Hamurabijev zakonik iz 17.st.pr.Kr. iz Babilona. Prema tom zakoniku koji je poznat po na�eli ”oko za oko, zub za zub”, �ena u braku zadr�ava miraz u svom vlasništvu do svoje smrti, nakon toga ga naslje�uju djeca, ali njime u toku braka upravlja mu�. Tako�er je mu� du�an u slu�aju razvoda, kada �ena doka�e da je mu� krivac za razvod, uzdr�avati �enu i djecu. Ali u slu�aju da �ena javno poni�ava mu�a ili je rastrošna mu� je mo�e pretvoriti u robinju i uzeti drugu �enu. Tako�er mu� ima pravo na mjestu ubiti �enu nevjernicu.

Gr�ka i Rimsko doba
U staroj Gr�koj i Rimu �ene su svedene na polo�aj malo bolji od ropskog. Gr�ki zakonodavac Solon iz 6.st.pr.Kr. zabranio je �enama izlazak iz ku�e no�u, zbog �ega im je i danju sve više bilo ograni�eno kretanje. �ene u Sparti, za razliku od �ena u ostalim gr�kim gradovima, imale su pravo na posjed i ve�u slobodu kretanja, iz jednostavnog razloga što je Sparta organizirana kao vojni�ki grad-dr�ava gdje se muškarci ve�i dio svog �ivota pripremaju za rat, te je �ena gospodarica ku�e.

U starom Rimu otac obitelji je imao vlast nad sinovima i k�erima, bez obzira na njihovu �ivotnu dob. Tako�er je bio vlasnik svega što je porodica posjedovala. Što se ti�e materijalnog posjedovanja, ono �eni u Rimu nije bilo dozvoljeno. Vlast nad k�erkom najprije ima otac, kasnije njezin mu� kojeg joj izabere otac. �ene su smatrane pravno i poslovno nesposobne i stavljane su u kategoriju s robovima, strancima, maloumnicima i senilnim osobama. Ograni�avanje �ena u gra�anskim pravima opravdavali su rije�ima: ”zbog prevrtljivosti njihove pameti”.

Srednji vijek
U srednjem vijeku u Europi Crkva i sve�enstvo ima veliku ulogu u �ivotu ljudi. Katoli�ka crkva, kao i ostale velike monoteisti�ke religije, pripisuju �enama šutnju i pasivnu podlo�nost muškarcu. �enama je oduzeto pravo izbora mu�a, uskra�ivana im je sigurnost unutar braka (razvod je muška povlastica), isklju�ene su iz javnih djelatnosti, proglašene manje vrijednima, postale vlasništvo muškaraca… Uloga �ene je odgoj djece i upravljanje ku�om. Zbog u�estale smrti pri poro�aju stopa smrtnosti �ena bila je viša nego kod muškaraca. I u slu�aju komplikacije radije se spašavalo dijete nego majka. Djevoj�ice su bile manje �eljene prilikom ro�enja. U seoskim podru�jima kra�e je zvonilo crkveno zvono kada se krstila djevoj�ica, kao i kada se sahranjivala �ena. Dakle, i zvu�ni svijet je bio spolno odre�en.

Srednji vijek poznat je i po spaljivanju vještica. Doduše, pravi progoni vještica uop�e se nisu doga�ali u srednjem vijeku, nego po�etkom novoga vijeka, u 16. i 17.st. �injenica je da u srednjovjekovnim statutima postoje odredbe protiv �aranja. �aranjem se navodno bave sve one �ene koje su lije�ile ljude napitcima razli�itih trava. Ali te ”vještice” nisu bile senilne ili lude starice nego mlade i u�ene �ene koje su objedinjavale znanje vjere, botanike, astrologije, kemije… One su bile veoma vješte u bavljenju ljudima i napitcima, izazivanju pokojeg poba�aja ili prisvajanju zasluga za poneko za�e�e.

Novi vijek
Rad �ena i njihov �ivot uziman je zdravo za gotovo. To je razlog zašto u zapisima nema �ena. Slu�beni spisi pomno bilje�e godišnje prinose ratara, ali se ne pita koliko je toga proizvedeno zahvaljuju�i �enskom radu. Budu�i da je �ena pripadala mu�u, pripadali su mu i njezin rad i njegovi plodovi. U priru�nicima s po�etka novoga vijeka popisani su poslovi koje sve djevojke moraju nau�iti do svoje udaje – presti, tkati, šiti i izra�ivati odjevne predmete svih vrsta, kuhati, brinuti se o vrtu i doma�im �ivotinjama… O�ito je odrastanje u �enu bio beskrajan posao. Budu�i da je dvanaest godina sve do 19.st. bila donja dobna granica za udaju u cijeloj Europi, mada je stvarna dob udaje bila nešto viša, te su djevoj�ice zacijelo bile jako zaposlena djeca.

Borba za prava �ena
Godine 1848. u Seneca Falls u SAD-u odr�an je prvi skup o �enskim pravima na kojem je donijeta Deklaracija o pravima i osje�ajima (Declaration of Sentiments).

�ene su u Deklaraciji tra�ile pravo raspolaganja svojom imovinom, starateljstvo nad djecom u slu�aju razvoda, proširene mogu�nosti razvoda braka, bolji pristup obrazovanju i mogu�nost zaposlenja i naravno, pravo glasa. Amerikanke, svojim glasnim tra�enjem �enskih prava postaju uzor Europljankama, koje tek organiziranu borbu

po�inju 60-ih godina 19.st. u Engleskoj. Tada dobivaju pravo glasa na najni�em nivou, u op�inama.
Sredinom 19.st. �ene se po�inju upisivati na medicinske fakultete u europskim dr�avama. Ali moraju ulagati u obrazovanje duplo više truda nego njihovi muški kolege, jer imaju posebne usmene ispite. Osim toga, mogu se baviti medicinom samo u partnerstvu s muškim lije�nikom

I. svjetski rat
Prvi svjetski rat mijenja stvari. U ratu muškarci se bore, a �ene ih njeguju, iš�ekuju, oplakuju. Ali istovremeno se ubacuju u muška podru�ja i zanimanja, upravljaju plugovima, automobilima,tramvajima, izra�uju granate u tvornicama oru�ja, upravljaju svojim prora�unom, rukuju novcem,primaju pla�u, prosvjeduju za njihovo pove�anje, posvuda se kre�u, puše, daju sebi slobodu.

Nakon rata postoji �elja za uspostavljenjem starog poretka i �ene su bile poticane da se vrate ku�ama, jer doma�instvo trpi ako se �ene bave drugim stvarima i otimaju muškarcima posao. U razdoblju nakon rata nekoliko je europskih dr�ava dalo �enama pravo glasa kao poklon i nagradu za ratni trud (Velika Britanija, Poljska, Bivši SSSR, Njema�ka…), iako je Novi Zeland ve� 1893. dao �enama pravo glasa. Ali tek nakon Drugoga svjetskog rata �ene �e u svijetu masovnije dobiti pravo glasa.

Kratkoro�no �ene nisu imale koristi od dobivanja prava glasa jer društveni stavovi i vrijednosti i dalje diskriminiraju �ene.

 Muškarci i dalje odlu�uju o �enskom radu i njihovoj imovini.

Politika i Vlast
Ulazak �ena u politiku i vlast u svijetu bio je jako spor. Prva �ena u povijesti SAD-a koja se kandidirala za predsjednicu 1872.g. bila je Victoria Woodhull. Bila je prva �ena burzovni posrednik Wall Streeta i prva �ena koja je govorila u Kongresu. U svojoj kampanji za predsjednicu dr�ave zagovarala je osamsatno radno vrijeme, programe o društvenoj skrbi, jednako obrazovanje za �ene i naravno, pravo glasa. U svojim je zahtjevima bila daleko ispred svoga vremena.

Podršku od �ena na izborima nije mogla dobiti jer one nisu imale pravo glasa u to vrijeme. A i da je bila izabrana ne bi je mogli proglasiti jer nije imala 35 godina, što je uvjet za predsjednika SAD-a. Sama je financirala svoju kampanju dok nije bankrotirala.

Postala je nacionalni skandal i predmet poruge.


Bandaranaike, Ghandi i Bhutto

Od druge polovice 20.st. sve više �ena ulazi u politiku i na vode�e polo�aje u dr�avama. Prva premijerka u povijesti je Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri LaNnke od 1960.godine. Indira Ghandi 1966.g. postaje premijerka Indije, a 1979. Benazir Bhutto u Pakistanu, a Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji.

Prva predsjednica dr�ave u povijesti je Vigdis Finnbogadottir, predsjednica Islanda od 1980. godine.
 
�ene danas
Danas se �ene nalaze na �elu desetak dr�ava u svijetu kao predsjednice, ali se tako�er pove�ava i broj �ena u dr�avnim parlamentima.

UN od svog osnivanja 1945.g. donosi dokumente protiv diskriminacije �ena ali ti dokumenti nisu bitno promijenili polo�aj �ena.

Prava �ena i dalje se krše u svim dijelovima svijeta jer mjere sankcioniranja nisu predvi�ene UN-zakonima.


Margaret Thatcher

�ene danas �ine 1/3 prijavljene radne snage u svijetu, a za to primaju samo 10% ukupnog svjetskog prihoda i vlasnice su 1% svjetskog posjeda.

Što zna�i biti �ena u 21.st. ovisi o tome gdje ste se rodili i gdje �ivite.

Na Zapadu su �ene u drugoj polovici 20.st. postigle najve�i napredak nego u proteklih nekoliko tisu�a godina, ali muškarci još uvijek imaju vode�u ulogu u zakonu, politici, poslovanju iindustriji.

”�enska prava” još nisu dosegla jednakost s ”ljudski pravima”, odnosno s pravima koje muškarci prisvajaju i primjenjuju na sebe. �ene su potpla�ene za posao koji obavljaju u odnosu na muškarce, �esto su �rtve zlostavljanja, vrlo teško dolaze do va�nijih radnih mjesta. �ene su bolje pla�ene samo u manekenstvu i prostituciji.

Na  istoku je polo�aj �ena daleko gori nego na Zapadu. �enama se uskra�uje obrazovanje, zdravstvena zaštita i pravo glasa, mada su prema zakonima dobile pravo glasa, osim u još nekoliko dr�ava svijeta (Katar, Oman, UAE, Bruneji).

U zadnjih nekoliko godina �ene u islamskim zemljama ulaze u parlamente, ali je njihova tradicija još uvijek veoma jaka, pa se i dalje primjenjuju stoljetne kazne za prekršaje, kao kamenovanje i ubojstvo �ena iz �asti.

Mada su raznim deklaracijama prava �ena postale nedjeljivi dio ljudskih prava, realnost je druga�ija.
Da bi se krenulo s napretkom na podru�ju �enskih prava trebalo bi najprije educirati �ene da bi se upoznale s pravima koje im jam�i Ustav i me�unarodno pravo.

 

Izvor: net i povijest
Za portal odabrala i pripremila: �eljka Pelc Siroglavi�

PS:

 

 

 

Untitled Document

 

 

 


 



Povratak na po�etnu stranicu


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.