Poziv na godišnji koncert
Mješovitog pjeva�kog zbora „Emil Cossetto“
Srda�no ste pozvani na godišnji koncert Mješovitog pjeva�kog zbora "Emil Cossetto" i gosti. Na programu koncerta „VE�ER VATROSLAVA LISINSKOG“ su skladbe Vatroslava Lisinskog povodom 190. obljetnice ro�enja i 155. godišnjice smrti.
Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb
Petak, 17. travnja 2009. u 20:00 sati
MJEŠOVITI PJEVA�KI ZBOR
„EMIL COSSETTO“ ZAGREB
GODIŠNJI KONCERT ZBORA
„VE�ER VATROSLAVA LISINSKOG“
Muški vokalni ansambl „Petrinjski slavulji“
Hrvatskog pjeva�kog društva „Slavulj“ Petrinja k.g.
Solo: Lidija Horvat- Dunjko, sopran
Glasovir: Mario �opor, prof.
DIRIGENT: mo. JOSIP DEGL' IVELLIO
Najava
*****
PROGRAM:
1. Prosto zrakom – muški zbor
2. Tam gdje stoji – muški zbor
3. Prelja – muški zbor
4. Himna slobodi iz opere "Porin" – muški zbor
5.Tuga djevojke – solo
6. Prosto zrakom – mješoviti zbor
7. Zbor hrvatica iz opere "Porin" – �enski zbor
8. Dvije ptice – solo
9. Oj talasi – mješoviti zbor
10. Cum invocarem – mješoviti zbor i solo
11. Laku no� – mješoviti zbor
12. Moja la�a – muški zbor i solo
13. Jutro – mješoviti zbor i solo
*****
-Gotovo identi�an program ovaj zbor, tada pod imenom "Jo�a Vlahovi�" i pod ravnanjem Emila Cossetta odr�ao je prije 40 godina u Hrvatskom glazbenom zavodu, u utorak, 10. lipnja 1969. godine u 20 sati. Solisti su bili: Denis Oštri� i Aleksandar Paviši�, na glasoviru je pratio Branko Sep�i�, a na orguljama An�elko Klobu�ar.
-Smotra zborova Hrvatske koja je 1969. godine po drugi puta odr�ana u Petrinji i na kojoj je sudjelovalo 18 zborova iz Hrvatske, bila je u znaku godišnjice Vatroslava Lisinkog, a zbor "Jo�a Vlahovi�" je ponovio program koncerta iz Hrvatskog glazbenog zavoda od 10. lipnja 1969. godine u sklopu posebnih doga�anja tijekom Smotre u petak 20. lipnja 1969. godine u Kazališnoj dvorani Doma kulture "Moša Pijade" u Petriji.
-Tako�er, u petak, 26. prosinca 1969. u koncertnoj dvorani "Istra" Zbor "Jo�a Vlahovi�" i Zagreba�ka filharmonija pod ravnanjem Borisa Papandopula, te uz soliste Branku Beretovac, Denis Oštri�, Vladimira Ru�djaka, Franju Petrušaneca i Stojana Stojanova izveli su zborske i orkestralne skladbe Vatroslava Lisisnkog.
-Pisac predgovora u prate�oj programskoj knji�ici iz 1969. godine o �ivotu i djelovanju Vatroslava Lisinskog, a sve povodom 150. obljetnice ro�enja i 115. godišnnice smrti bio je akademik Lovro �upanovi�.
Programsku knji�icu pripremio: Josip degl' Ivellio
Video projekcija: �eljko Crnkovi�, design plakata za koncert: Danijel Iveta
*****
Mješoviti pjeva�ki zbor «Emil Cossetto» osnovan je u Zagrebu, 29. svibnja 1945. godine kao kulturno-umjetni�ka grupa Glavnog odbora USAOH-a «Jo�a Vlahovi�». Društvo je u po�etku imalo samo pjeva�ki zbor i manje vokalne sastave (okteti). Kasnije u sklopu istog Društva utemeljeni su zbor narodnih plesova i pjesama, literarna, likovna, dramska i zabavna sekcija. Do 1959. godine zbor je bio omladinski, a tada je primio u svoje redove dio �lanstva bivšeg Hrvatskog pjeva�kog društva «Lisinski», te je zbog toga zbor neko vrijeme nosio naziv «Jo�a Vlahovi� – Lisinski». Tom prilikom zbor je i preuzeo glazbeni arhiv Hrvatskog pjeva�kog društva «Lisinski» koji se i danas nalazi u sklopu glazbenog arhiva zbora. Prvi javni nastup zbora «Jo�a Vlahovi�» bio je 02. rujna 1945. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Od samog osnutka do 2005. godine zbor je vodio skladatelj, dirigent i zborovo�a, maestro Emil Cossetto. U rujnu 1945. godine zbor odlazi na prvu višednevnu turneju po gradovima Istre. Popularnost zbora širi se velikom brzinom, te ve� 1948. dobiva poziv iz �ehoslova�ke da odr�i koncerte u nekoliko gradova i tako ostvaruje svoju prvu turneju izvan granica tadašnje dr�ave. Od 1954. na dalje skoro svake godine zbor ostvaruje turneje u inozemstvo uglavnom po Europi: Francuska, Italija, Austrija, Njema�ka, itd. Od prve inozemne turneje pa sve do današnjih dana na programu Zbora je jedna nova kategorija glazbene izra�ajnosti, folklorno-koncertna, koja inzistira na elementarnim glazbenim zakonitostima. Svoju muzi�ku kvalitetu Zbor je dokazao i u sudjelovanju u najve�im muzi�kim profesionalnim projektima, izvedbama Bacha, Beethovena, Mozarta, Verdija, Wagnera, Brahmsa i dr., a posebno sa raznim orkestrima u projektima hrvatske glazbe od Luka�i�a do Gotovca.
U radu zbora sudjelovalo je preko 5000 mladih entuzijasta kojim treba odati priznanje za visok stupanj umjetni�ke i društvene zrelosti �ime su tijekom brojnih koncerata, radio i TV snimanja koncertnih turneja po europskim metropolama dostojno prezentirali našu glazbenu umjetnost. Za svoj rad zbor je dobio dvije nagrade grada Zagreba, Nagradu "Vladimir Nazor", te ostvarenje prvih mjesta na renomiranim svjetskim natjecanjima kao što su:
1) Prvo mjesto na me�unarodnom natjecanju pjeva�kih zborova u Spittalu (Austrija)
2) Zlatna medalja na me�unarodnom festivalu u Debreczenu (Ma�arska)
3) Prvo mjesto na me�unarodnom natjecanju pjeva�kih zborova u Arezzu (Italija)
Zbor je odr�ao preko 1500 koncerata, odnosno koncertnih nastupa, sudjelovao je u stotinama radio emisija ili radio snimanja na doma�im i stranim radio postajama, snimio više 10 LP-a (Philips-Baarn, Monitor-New York, Camerata-Zurich, Amadeus-Wien te bivši Jugoton-Zagreb) i 5 CD-a.
1. svibnja 1992. KUD "Jo�a Vlahovi�" promijenio je ime u Mješoviti pjeva�ki zbor "Emil Cossetto" jednoglasnom odlukom svih 59 aktivnih �lanova zbora. Prvi koncert pod novim imenom odr�an je 11. svibnja 1992. godine u koncertnoj dvorani «Vatroslav Lisinski» pod nazivom "Petrinja naš grad", a voditeljica Mirna Berend prvi je put javno izgovorila novo ime zbora. U opse�nom repertoaru zbora od samih po�etaka do danas uvijek su se isticale posebno interpretacije folklornih napjeva, pjesama i plesova, naro�ito onih u obradi Emila Cossetta. Da se nikada ne prestaje biti «vlahovi�ancem» pokazalo se 2003. godine kada su se na «Koncertu generacija» odr�anom u Hrvatskom glazbenom zavodu u �ast 85. ro�endana maestra Emila Cossetta okupile generacije pjeva�a od 1947. pa sve do 2003. godine.
Zbor je proslavio 60. godišnjicu postojanja i rada sve�anim koncertom 10. lipnja 2005. godine u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Ujedno je to bila i proslava 60. godišnjice neprekinutog umjetni�kog rada i vo�enja zbora maestra Emila Cossetta. Na tom povijesnom koncertu prvi dio koncerta je dirigirao maestro Cossetto a drugi maestro Degl' Ivellio kojeg je 2003. godine Emil Cossetto pozvao kao sudirigenta zbora. Ujedno je to bio i posljednji koncert na kojem je dirigirao Emil Cossetto. Utemeljitelj Zbora, Emil Cossetto preminuo je u Zagrebu 28. lipnja 2006. godine u 87. godini �ivota. Od rujna 2005. godine Josip degl' Ivellio postaje novi umjetni�ki voditelj Mješovitog pjeva�kog zbora «Emil Cossetto». U svega dvije godine maestro Degl' Ivellio obnavlja repertoar zbora s novim ili neizvedenim skladbama Emila Cossetta kao i drugih autora, a priprema i ostvaruje i posve novi repertoar duhovne glazbe uglavnom hrvatskih skladatelja. Kroz razdoblje od 2005. do konca 2008. godine zbor je imao više od 40 koncerata i nastupa i to u Zagrebu u Hrvatskom glazbenom zavodu, crkvi svetog Marka, crkvi svetog Franje Ksaverskoga, crkvi bla�enog Augustina Ka�oti�a, kao i u Gornjoj Bistri, Svetom Ivanu Zelini, Petrinji, Sisku, Karlovcu, Samoboru, Osijeku, te u kaznionicama Lipovica i Turopolje. Zbor je tako�er nastupio na jubilarnim 15. «Mateti�evim danima» u Guvernerovoj pala�i u Rijeci, 9. travnja 2008. Zajedni�kim naporima Zbora i dirigenta Josipa degl' Ivellia, kao umjetni�kog Ravnatelja Memorijala, pokrenut je 2. lipnja 2007. «Glazbeni Memorijal Emil Cossetto» - pozivna smotra zborova u mjesecu lipnju s idejom i nakanom izvoditi i istra�ivati prebogati opus Cossettovih skladbi za zborove. Ve� 2008. godine II. Memorijal je prerastao u me�unarodni. Od 2008. godine odr�avanje Memorijala je bijenalno.
*****
Josip degl'Ivellio, (1969., Dubrovnik), dirigent, zborovo�a i skladatelj, glazbeno obrazovanje stje�e u Dubrovniku, te Konzervatorij u Italiji (zborsko dirigiranje). Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova: Oratorijski zbor crkve svetog Petra HOSANNA Zagreb (1992.-2003.), osnovao je Djevoja�ki zbor SCHOLA CANTORUM crkve svetog Petra Zagreb (1994.-2003.), Franjeva�ki zbor juniora COR UNUM (2001.-2003.), Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003.), HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 10.05.1995.), HPD «JEKA» Samobor (od 1997.), MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003.) i VIA “LIPE” Sisak (od 2007.g.). Bio je dirigent i nekoliko orkestara, a napose Simfonijskog orkestra Mostara (1993.-1995.). Snimio 11 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja (K. Odak, 1998., A. Vidakovi�, 1999., K. Kolb, 2000., Stahuljaci, 2001., B. Duda, 2002., F. Dugan, 2002., E. Cossetto, 2003., Bl M.Petkovi�, 2004., Petrinjska glazbena razglednica, 2004.. S. Sente, 2005. i Folklorna razglednica Sisa�ko moslava�ke �upanije 2008.) uglavnom duhovne glazbe ukupnog trajanja 950 minuta (oko 15 sati), autor je, urednik i skladatelj 5 knjiga-pjesmarica (bl.M.Petkovi�, 2003., Petrinjska glazbena razglednica, 2004., bl.Ivan Merz, 2005., Zmajska pjesmarica, 2006., i Glazbena škrinja Hrvatskog pjeva�kog društva "Jeka" u Samoboru 2008.), skladbe su mu objavljene na više mjesta kao i u hrvatskoj nacionalnoj pjesmarici «Pjevajte gospodu pjesmu novu» (II izdanje, Zagreb, 2003.g.), piše ili ure�uje glazbene rubrike za nekoliko web-portala, koautor je nekoliko glazbenih knjiga (Crkveno pjevanje u Hrvatskoj, Zagreb 2002.), redoviti je �lan više strukovnih glazbenih udruga; �lan je Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije, te pridru�eni �lan Hrvatskog društva skladatelja a od 2004.-2008.g. obnašao je du�nost Dopredsjednika Hrvatskog društva crkvenih glazbenika (HDCG). Redoviti je �lan Hrvatskog plemi�kog zbora, i redoviti je �lan Dru�be «Bra�a Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Bra�ki II.) gdje obnaša du�nost Pro�elnika Umjetni�ke Sekcije.
*****
POZIV NOVIM �LANOVIMA ZBORA!
Svima zainteresiranima za zborsko pjevanje upu�ujemo ovim putem srda�an poziv na glazbeno dru�enje u našem Zboru. Naše probe su redovito utorkom i petkom od 19:30 do 21:30, a po potrebi i srijedom u isto vrijeme. Pozivamo sve zainteresirane da se priklju�e radu našega Zbora, a to mogu u�initi dolaskom 15 minuta prije po�etka probe u neke od navedenih dana i termina. Potrebna Vam je jaka volja, sluh i upornost. Nemojte se bojati do�i ako do sada niste pjevali ili ništa neznate o zborskom pjevanju, pa upravo je ovo pravo mjesto da o tome puno, puno nau�ite. Radost i ljepota zajedni�kog pjevanja, kada svi individualni glasovi nestanu, i stope se u jedan veli�anstven zvuk ljudskog glasa, to je iskustvo koje dira u srce i dušu svakoga pjeva�a ili pjeva�ice. Uostalom, glazba i njezino izvo�enje je i muzikoterapija, odvojiti nekoliko sati tjedno za sebe, kroz glazbu, kroz muzikoterapiju, kroz nastupe, koncerte i turneje kao vrhunac našega zajedni�koga truda i rada, svakome je dobrodošlo u ovom otu�enom i brzom svijetu i društvu u kojem �ivimo. Zato, DOBRODOŠLI u Juriši�evu 7.
I nebojte se stroge audicije – to je samo glazbeni razgovor izme�u kandidata i dirigenta. Bez straha – pjevanje nije strah, ve� VELIKA RADOST!
Više informacija na: www.mpz-ecossetto.hr ili na tel: 098/ 1771652
*****
Iz dijela teksta programske knji�ice povodom 150. obljetnice ro�enja Vatroslava Lisisnkog 1969. godine:
8. srpnja 1819. godine u zagreba�koj crkvi sv. Marka kršten je Vatroslav Lisinski (pravim imenom Ignacije Fux), i taj se dan – prema praksi onoga vremena – uzima za dan njegova ro�enja. Od toga doga�aja, koji je novijoj hrvatskoj i jugoslavenskoj glazbi podario njena za�etnika, ove se godije navršava impozantan 150-godišnji jubilej što je u Predsjedniku Republike Josipu Brozu Titu našao najadekvatnijeg pokrovitelja...
Lisisnki je vrijednoš�u i zna�enjem onoga što je uradio za afirmaciju glazbene kulture hrvatskog i ostalih naroda naše socijalisti�ke zajednice zaslu�io takvu pa�nju. Djelovao je kao skladatelj (142 izvorna dejla: 66 solo-popijevaka, 28 zborova, 2 dvopjeva, 30 instrumentalnih opusa, 11 orkestralnih skladbi, 2 manja rada vezana za scenu 2 opere, 1 zbirka crkvenih napjeva, 25 preradbi i obradbi vlastitih, tu�ih i narodnih melodija), kao reproduktivni glazbeni umjetnik (organizator i realizator glazbenog �ivota Zagreba naro�ito u sezonama 1850.-1851. i 1851.-1852: u svemu 8 što vokalno-instrumentalnih što orkestralnih koncerata), kao pedagog (glazbena škola tadašnjeg Musikvereina, a današnjeg Hrvatskog glazebnog zavoda, isto razdoblje), kao melograf i obra�iva� naših narodnih napjeva (17 zapisa i 11 obradbi hrvatskih, srpskih, slovenskih i bosanskih narodnih melodija) i kao pisac (teoretski priru�nik Teorija sloga tonske umjetnosti prema predavanjima direktora K. Pi�a). Za 11 godina koliko je uop�e djelovao kao glazbenik, svakako impozantan broj ostvarenja s rezultatima što – naro�ito nakon kona�no povratka iz Praga – neminovno moraju impresionirati.
A djelovao je u sredini koja ga, nakon jednodušnog prihva�anja do 1847. godine, na �alost nije mogla podr�ati u danima kad je najviše trebapo njeno razumjevanje i pomo�. Tada je (1850.-1852.), nastoje�i svim silama da se odr�i kao profesionalni glazbenik, ostao sam. Nije shvatio da je u Hrvatskoj nastala nova politi�ka stvarnost: slom ideja hrvatskog narodnog preporoda i 1848. godine, na kojimase izgradio i do kraja im ostao vjeran, nu�no je morao povu�i i njega. U kontekstu takvih povijesnih zbivanja valja tra�iti bit tragike Lisinskoga kao �ovjeka i kao umjetnika.
Svoje javno glazbeni�ko djelovanje Lisisnksi je zapo�eo kao skladatelj malog oblika budnice (Iz Zagorja od prastara, 1841. kasnije s novim tekstzom Prosto zrakom ptica leti). Daleko od bilo kakvog ososbnog koristoljublja i �ive�i cijeli �ivot samo za glazbu i za afirmacju svoje zemlje na glazbenom polju, on je – usprkos teškim �ivotnim prilikama – izašao velik i po skromnom �ivotu malog �ovjeka i po dobrom dijelu svoga opusa ne samo s našeg ve� i s evropskog stajališta. Ali je sticajem okolnosti ušao u krig onih stvaralaca koji privla�e pozornost više tragikom svoga �ivota i politi�kim zna�enjem svoga imena nego vrijednoš�u stvorenoga opusa. Taj ga je udes, uz rijetke izuzetke, pratio uglavnom sve do danas.
Po svom lirksom temperamentu – nošen povremenim dramskim akcentima – blizak Mendelssohnu a po koncepcijama koje je ostavrio u nekim djelima Glinki, Lisinski se vrijednoš�u odre�enog broja svojih djela visoko uzdigao iznad tadašnjih hrvatskih skladatelja, a do pojave Zajca predstavljao je i jedinog novijeg velikog glazbenog stvaraoca. Zaslu�ivši u nizu kasnijih naših glazbenika nesumnjivo jedno od najistaknutijih mjesta, on je sticajem okolnosti svojim djelima utjecao na razvoj glazbene kulture svoije zemlje tek sedamdesetak godina nakon svoje smrti, i to na �alost više teoretski nego prakti�ki.
dr. Lovro �upanovi�, u Zagrebu, 1969. godine
*****
ORIS �IVOTA I DJELOVANJA VATROSLAVA LISINSKOG:
Rodio se u Zagrebu 08. srpnja 1819. godine. Otac mu je bio Slovenac a majka Hrvatica. Zvao se Ignac Fuchs. Svoje ime i prezime je osobno, kasnije, u doba narodnog preporoda, pohrvatio u Vatroslav Lisinski, no ipak volio je da ga bliski krug prijatelja naziva «Naci». Dok je još bio dijete ozlijedio je nogu te je �itav �ivot šepao, što je utjecalo i na njegov introvertirani i povu�eni karakter. U Zagrebu je studirao filozofiju i pravo, te je nakon završenog školovanja postao bilje�nikom banskog stola, no tu je obvezu radio besplatno. Kao gimnazijalac u�io je glazbu kod Jurja Karla Wiesner-Morgensterna. Na njega je silno utjecao i prijateljevao s njim Alberto pl. Štriga koji je naposlijetku i organizirao prikupljanje nov�anih sredstava te je
Lisinski pomo�u tih sredstava krenuo u Prag na školovanje 1847. godine. Tome odlasku u Prag prethodio je izvanredan uspjeh i populanost njegove skladbe Iz Zagorja ili Prosto zrakom ptica leti, te ga je Štriga nagovorio nakon toga i na pisanje prve nacionalne opere «Ljubav i zloba» koja je praizvedena u Zagrebu 1846. godine.
No ve� na po�etku školovanja u Pragu 1847. godine Lisinski je do�ivio neuspjeh jer mu nije bilo dopušteno upisati se na Konzervatorij zbog prekora�ene �ivotne dobi (tada je imao 28 godina). Tako je u�io glazbu u Pragu privatno kod skladatelja Kittla i Pitcha. Ve� tada je �ivio na granici skromosti, siromaštva i gladovanja. Novac koji mu je Štriga slao bio je jedva za pokrivanje osnovnih �ivotnih troškova, a stalno je i pobolijevao. U me�uvremenu 1848. godine Štriga se prijavio kao dobrovoljac za ma�arsko ratište, neki od sponzora Lisinskog su otkazali daljnju financijsku pomo�, a neki su umrli. Sredinom 1849. Lisinski je došao u Zagreb na praznike i tada je uvidio svu svoju jadnu i gotovo beznadnu situaciju. Naime, Štriga ga je uvjeravao kako ga �eka mjesto ravnatelja Musikvereina, a upravo je Musikverein bio na rubu propasti (usput budi re�eno Musikverein u Zagrebu je spasio upravo Alberto pl. Štriga prikupljaju�i sredstva i animiraju�i ve�i broj novih �lanova te institucije). Lisinski je opet krenuo u Prag no zbog bolesti se morao vratiti na lije�enje u Zagreb gdje je ostao do 1850. godine. Tada je otišao po posljednji put u Prag nadaju�i se kako �e mu biti dopušteno polaganje završnih ispita na Konzervatoriju, no odgovor je bio i opet negativan.
Tako se Lisinski vratio koncem 1850. u Zagreb gdje je pro�ivio svoje posljednje razdoblje �ivota, gorko i siromašno, kada su njegove nade pretvorene u o�aj i potpuno razo�aranje. U Zagrebu je doduše postao �lan ravnateljstva Musikvereina - ali besplatno, a pre�ivljavao je daju�i satove klavira i uga�aju�i klavire. Zagreb toga doba o�igledno nije bio dovoljno zreo i nije znao što bi sa svojim prvim profesionalnim skladateljem u�inio. Bio je i dirigent Društvenog orkestra Musikvereina, a pokazao se i kao izvrstan organizator, te je organizirao koncert orkestralne glazbe, orkestra (kojim je i dirigirao) od impozantnih 60 �lanova dana 6. lipnja 1851. godine što je za ondašnji maleni Zagreb bio apsolutni rekord. No, odziv i reakcija publike bio je više nego slab.
No, pored svih nevolja koje su ga zadesile otprije, u odre�enim zagreba�kim krugovima po�ele su velike intrige i sukobi protiv Lisinskoga, te mu je na kraju oduzeto ravnanje Društvenim orkestrom što ga je izuzetno pogodilo (pod izlikom kako je prestrog). Tako je pod tim pritiscima 1853. opet zamolio za �inovni�ko mjesto na sudu koje mu je i dodijeljeno. Tada se zarekao da ne�e više napisati niti jedne note dok ne bude sebi mogao osigurati �ivot kao glazbenik. Toj odluci je ostao vjeran. Prekršio ju je samo jednom kada je za zbor napisao svoju vlastitu posmrtnu pjesmu Bila je to skladba - danas izgubljena -naziva Nadgrobnica koja se zvala «Jeder Mensch muss sterben», a sam je tekst te skladbe napisao ranije, još u Pragu kada se razbolio 1847. Na pogrebu ju je otpjevao muški oktet Umro je 31. svibnja 1854. godine, pogreb je bio 1. lipnja u 6 sati poslijepodne na groblju sv. Roka, a sprovodna povorka je išla Jurjevskom ulicom. Misa zadušnica slu�ena je 2. lipnja u 9 sati ujutro u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu. Gotovo da nije bilo spomena o njegovoj smrti, a tek 9 godina kasije Musikverein �e organizirati (i ostvariti) akciju podizanja spomenika Lisinskom (na tadašnjem groblju sv. Roka). Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 19. listopada 1885. u Arkadu preporoditelja na Mirogoju, a dotadašnji spomenik Lisisnkom je preure�en te postavljen na grob Franje Kre�me gdje se i danas nalazi. O njemu su mnogi pisali, jedni su pretjerivali i nazivali ga muzi�kim diletantom, a drugi pak pretjerivali u veli�anju njegova djela. Niti jedni niti drugi nisu u pravu. Ipak treba naglasiti ono nesporno i �injeni�no; kako je Vatroslav Lisinski utemeljitelj hrvatske opere, solo-pjesme te zborne i orkestralne glazbe.
O DJELIMA VATROSLAVA LISINSKOG:
Stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog obuhva�a oko 140 djela. Lisinski je tvorac prvih dviju hrvatskih opera: LJUBAV I ZLOBA (praizvedena u Zagrebu 1845. godine), te zna�ajnijeg PORINA. Praizvedbu druge i zna�ajnije opere PORIN Lisinski nije do�ivo, ona se dogodila tek 40 godina nakon skladateljeve smrti, dakle 1897.godine. Naravno da je jedan od najprepoznatljivih �enskih zborova uop�e u hrvatskoj glazbenoj literaturi upravo iz te opere, �uveni «Zbor Hrvatica». Skladao je više od 70 solo popijevki, na raznim jezicima i to: hrvatskom, njema�kom i �eškom. Nabrojit �u samo nekoliko najpoznatijih naslova koji se i dan danas izvode kao literatura od školskih koncerata do koncertnih pozornica: Iz Zagorja – puno poznatija i prepoznatljivija kao Prosto zrakom ptica leti, Vojni�ka pjesma, Ribar, Miruj, miruj srce moje, Tuga djevojke, Prosjak, Erlkönig.
Što se zborskih skladbi ti�e nije ih broj�ano napisao puno, tek oko 40. Pisao je za zbor
«a cappella», te uz klavir ili orgulje. Me�u najpoznatije ubrajaju se zborovi: Prelja, Putnik, O�e naš, Moja la�a i Jutro. Nadasve mu je poznat ofertorij Cum invocarem za sopran solo, mješoviti zbor i orgulje, a postoji i varijana s orkestrom.
Skladao je i instrumentalna djela za klavir i za orkestar. Zanimljivo je kako se nakon smrti Lisinskog zapravo posve ugasio i trag na njegov �ivot, na njegov rad i na njegove skladbe. Tome je igrom sudbine - koja je nadasve neobjašnjiva i �udna - kumovao upravo onaj koji mu je za �ivota toliko puno pomagao Alberto pl. Štriga, koji je kod sebe �uvao 120 skladbi Vatroslava Lisinskog i nikome ih nije davao niti na uvid. Tek ih je 1893. godine prodao Pjeva�kom društvu «Kolo» u Zagrebu, dakle 39 godina nakon smrti Lisinskog.
Josip degl' Ivellio, u Zagrebu 17. travnja 2009.
