Razgovor s veleposlanikom RH u �vicarskoj dr. Mladenom Andrli�em, povodom svr�etka njegovoga mandata i odlaska s du�nosti u �vicarskoj

Gospodine Veleposlani�e, nakon 5 godina vra�ate se za Zagreb. S kakvim osje�ajima se vra�ate u domovinu?

Dojmovi su uvijek pomije�ani na takvim osobitim raskri�jima. No, zadovoljan sam pomacima koje smo ostvarili djelovanjem Veleposlanstva Republike Hrvatske sa sjedi�tem u Bernu i diplomatske mre�e u �vicarskoj, uz potporu i suglasnost Zagreba, ali i daljnjim otvaranjem Veleposlanstva �iroj javnosti, spram ovda�njih Hrvatica i Hrvata, kao i prema dr�avljanima �vicarske i Liechtensteina te inozemnim diplomatima i ostalim zainteresiranim po razli�itim pitanjima. Sve dinami�nije pru�amo sadr�ajne i kvalitetne odgovore, pa su i primjedbe korisnika rijetke. Osobito sam zadovoljan �to se image Hrvatske pozitivno mijenja u doma�oj stru�noj i �iroj javnosti, �to je razvidnim i �ire u Europi, �to je itekako va�no za Hrvatsku. Dakako, tome su ovdje u �vicarskoj i Liechtensteinu bitno pridonijeli diplomatski, konzularni i ostali djelatnici Veleposlanstva RH u Bernu, s kojima sam imao �ast i zadovoljstvo sura�ivati tijekom posljednjih vi�e od pet godina.�

Koji su za Vas najljep�i i najupe�atljiviji momenti koje ste do�ivjeli za vrijeme boravka u �vicarskoj?

S obzirom na karakter pitanja �ini se neizbje�nim i barem malo indiskrecije. Naime, neke stvari se zapravo mijenjaju neposredno i vi�e spontano, odra�avaju�i odre�ene promjene u Hrvatskoj te posljedi�no i u njezinoj percepciji ovdje. Nedugo po dolasku na mandat pribivao sam sastanku veleposlanika deset dr�ava jugoisto�ne Europe akreditiranih u Bernu, od Slovenije do Turske, gdje smo raspravljali tegobna i turobna pitanja migranata i azilanata, o njihovim slo�enim sudbinama, pa i situacijama koje grani�e s kriminalnim aktivnostima, a rije� je o polo�aju i pona�anju ljudi, radnika i njihovih obitelji iz dr�ava jugoisto�ne Europe te �to su prioriteti �vicarskih vlasti spram tih privremeno ili stalno nastanjenih stranaca u �vicarskoj. Uvodno poja�njavaju�i �injeni�no stanje, nazo�ni �vicarski visoki du�nosnik izrekao je jedan osobit kompliment koji me svih ovih godina prati i kroz kojega sam mogao prepoznavati tko smo, gdje smo i �to smo, odnosno kako Hrvate do�ivljavaju u �vicarskoj. Naime, ljubazno je komentirao kako mu nije jasno za�to smo u slovenskom veleposlanstvu i �to ovdje radi hrvatski veleposlanik, jer sa Slovencima i Hrvatima nemaju bilo kakvih problema. Kasnije smo ove teze vi�ekratno testirali i mogu ustvrditi kako ovaj naizgled �aljivi komentar odgovara stvarnom stanju, a Hrvati koji �ive i rade u �vicarskoj djelotvorno pridonose prepoznavanju druk�ije i moderne europske Hrvatske.

Kakvi su Va�i kontakti sa �vicarskim vlastima i koja je bila Va�a zada�a kao Veleposlanika u �vicarskoj ?

Kontakti su stalni i intenzivni, no nije tu rije� jedino o veleposlaniku koji svojevrsno zaokru�uje odre�ene aktivnosti ili projekte. Rije� je o mre�i akcija koje provode diplomatski, konzularni i drugi djelatnici Veleposlanstva, kao i dijelu aktivnosti Generalnoga konzulata RH u Zuerichu. Imamo stalnu koordinaciju, a tu su i aktivnosti Stalne misije RH pri Ujedinjenim narodima u �enevi, kao i Po�asnoga konzulata u Luganu. Brojni su i razli�iti kontakti, od razmjene informacija do slo�enih aktivnosti, primjerice kada se za odre�ene akcije RH tra�i razumijevanje i potpora �vicarskih vlasti. Posljednjih godina povratne informacije pristi�u br�e i bez zadr�ke, gotovo automatski i bez zahtjeva za dodatnim poja�njenjem, �to potvr�uje i kakav je me�unarodni ugled i status Hrvatske danas u slu�benim krugovima. Na razini kantona situacija je razli�ita, ali i starije i mo�da ure�enije dr�ave imaju nerijetko posebnih izazova na kantonalnoj ili saveznoj razini, pa za�to bi Hrvatska bila u bitno druk�ijoj situaciji? Me�utim, i u kantonima nailazimo na pozitivne reakcije i odgovore.

Jeste li imali kontakte s gra�anima �vicarske? I kako ste do�ivjeli �vicarce?

Razli�iti su sadr�aji i razine, jedno su slu�beni, a drugo osobni kontakti, napose oni koji su nastali od vremena kada su moja djeca poha�ala vrti� i prva tri razreda osnovne �kole ovdje u Bernu i gdje je bilo nu�nim njegovati i kontakte s ostalim roditeljima i nastavnicima. I tu se pokazalo jedno korektno razumijevanje, �ak iako su djeca neko vrijeme bila i me�u rijetkim strancima u razredu. Upoznaju�i ostale roditelje nastojali smo predstaviti Hrvatsku, jer �vicarci nisu, ne mogu i ne moraju detaljno poznavati na�u zemlju, kao �to vjerojatno ni prosje�ni Hrvat ne bi znao ne�to vi�e o �vicarskoj. Potpunije me�usobno upoznavanje je nu�no proces, a u tome je primjerice poticajan doprinos Ureda Hrvatske turisti�ke zajednice, koja sa sjedi�tem u Zuerichu sada funkcionira besprijekorno, a �ije ciljane i profesionalno odra�ene promotivne akcije poma�u da doma�ini bolje upoznaju Hrvatsku kao po�eljnu turisti�ku destinaciju, ali i da se Hrvatska u cijelosti druk�ije i vjerodostojno prika�e.���

Na jesen su parlametnarni izbori u Hrvatskoj, ima li nekih izmjena na na�in glasovanja ili je sve kao i pro�lih godina?

Najavljeni postupak prethodne registracije bira�a, �to �e se provoditi i u �vicarskoj i o �emu ste ljubazno ve� i na portalu objavili prve obavijesti, omogu�it �e primjerenu registraciju za predstoje�e izbore, ali isto tako mo�e kasnije poslu�iti kao vjerodostojna pretpostavka da se krene u pripremu i operativne odluke u svezi provedbe dopisnoga glasovanja kao na�ina glasovanja Hrvata koji �ive i rade van granica Domovine. O tome predstoje i daljnje informativne akcije Veleposlanstva RH u Bernu i Generalnoga konzulata u Zuerichu, kao i kroz Po�asni konzulat u Luganu, kako bi potpunijim obavje��ivanjem bira�a �to primjerenije pripremili i provedbu predstoje�ih parlamentarnih izbora.

Kako ste do�ivjeli Hrvate u �vicarskoj?

U nizu slu�ajeva bilo je prigode upoznati hrvatske dr�avljane koji ovdje �ive i rade. Iako je rije� o osobama razli�itih zanimanja i kvalifikacija, dru�tvenih usmjerenja i orijentacija, ba� se i ne prisje�am nekih nakaradnih ili napetih situacija, ve� uglavnom pamtim da su Hrvati ovdje dorasli �injenici da �ive i rade u inozemstvu, ali i da u jednoj visoko razvijenoj i posebnoj dr�avi poput �vicarske mogu i razvijati poseban odnos spram svoje Domovine. U tom smislu i djelovanje Hrvata ovdje �ini se korisnim promatrati kao normalno i uobi�ajeno, bez da se tra�e dodatni razlozi za neki poseban odnos. Rije� je o Hrvatima koji kao i svi ostali hrvatski dr�avljani bilo gdje imaju svoje vlastite i posebne pojedina�ne potrebe i navike, obiteljsku i vjersku orijentaciju. Stoga je vrlo osobno i individualno i shva�anje odgovornosti svakoga dr�avljanina RH da svojim odazivom na izbore i glasovanjem ispuni svoju va�nu i �asnu obvezu spram Domovine, kao i svako drugo javno anga�iranje, uklju�uju�i razli�ite tribine ili umjetni�ke doga�aje. O tome �to je ispravno i �asno svatko sam odlu�uje, no razvidnim je kako su Hrvati ovdje u razli�itim sredinama pridodali velik doprinos prepoznavanju i poimanju moderne demokratske Hrvatske.

Gospodine Veleposlani�e, Va�a djelatnost nije ograni�ena na �vicarsku ve� se prote�e i na Lichtenstein. Mo�ete li komentirati neka Va�a iskustva s tom dr�avom?

U proteklom mandatu uspjeli smo bitno unaprijediti odnose i s tom osobitom mikro dr�avom, koja broji oko 35.000 stanovnika, ali gdje i oko dvije tre�ine radne snage dolazi iz susjednih dr�ava. Povremene slu�bene kontakte ministrica vanjskih poslova dvije dr�ave na me�unarodnim sastancima preusmjerili smo u odr�avanje slu�benih radnih susreta u Zagrebu i Vaduzu, pri �emu su g�a Rita Kieber Beck i g�a Kolinde Grabar Kitarovi� ostvarile u povijesti prve slu�bene posjete RH, odnosno Kne�evini Lichtenstein. G�a Kieber Beck vodi i resor kulture, pa je u Zagrebu susrela i ministra kulture RH g. Bo�u Bi�kupi�a. Usporedno smo otvorili i predstavili i politiku unaprje�enja gospodarske suradnje s tim financijski bogatim, ali i zahtjevnim tr�i�tem, a posebnu prezentaciju gospodarskog potencijala Hrvatske potakle su upravo banke sa sjedi�tem u Lichtensteinu, uz aktivno sudjelovanje hrvatske Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. U suradnji s Uredom HTZ-a iz Zuericha odr�ali smo prvu slu�benu promociju hrvatskoga turizma u Lichtensteinu, tom malenom, ali vrlo bogatom tr�i�tu, gdje svakoga dana sti�u posjetitelji sa svih strana svijeta. Pogodna je okolnost i da je hrvatsko poduze�e Croata preuzelo jedan presti�ni prodajni prostor u sredi�tu glavnoga grada, gdje predstavlja svoju kvalitetnu ponudu odjevne galanterije. Dodatno se valorizira i pogodnost nazo�nosti Hrvata, kojih je u Lichtensteinu dvjestotinjak, me�u njima i lije�nici, profesori i umjetnici, a i direktorica jednoga uglednog hotela u samom sredi�tu Vaduza je dr�avljanka RH. I svi ti ljudi dodatno pripoma�u da se o Hrvatskoj i u Lichtensteinu po�ne razmi�ljati druk�ije. Slijede�e godine ponovo se priprema prezentacija hrvatskog turizma u Vaduzu, bit �e i projekata kulturne razmjene,� itd.

Koja je Va�a slijede�a zada�a u Hrvatskoj?

Povratkom u Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH ponovno preuzimam poslove vo�enja Diplomatske akademije. Odluku o ovoj novoj odgovornoj du�nost u slu�bi vanjskih poslova RH prihva�am i kao svojevrsno priznanje dosada�njem diplomatskom djelovanju, a osobito mi je zadovoljstvo da mogu nastaviti sudjelovati u tom projektu, naro�ito danas sa ovim novim bilateralnim iskustvima koja sam stekao u �vicarskoj i Liechtensteinu, napose i s hrvatskim iseljeni�tvom, �to �e imati utjecaja na neke moje radne afinitete u predstoje�em razdoblju. Dakako, uz sve stru�ne i profesionalne obveze, izuzetno se veselim povratku obiteljskom �ivotu u Zagrebu.

I posljednje pitanje: �to biste po�eljeli Hrvaticama i Hrvatima koji �ive i rade u �vicarskoj?

Dakako, svima puno zdravlja, �to je najva�nije, jer onda sve ostalo ide samo po sebi. Posebno u jednoj demokratski ure�enoj i visoko civiliziranoj dr�avi kao �to je �vicarska ili Liechtenstein. Ovda�njim Hrvatima �elim da barem smanje, ako ve� ne uspijevaju prevladati, �estu i ponekad prenagla�enu dilemu izme�u ostanka i povratka te da se vi�e usmjere realnostima svakodnevnice. Naime, Hrvati kada �ive i rade u �vicarskoj sjajni su, jednako kao i kada po�inju ili ne�to usporedno �ine u Hrvatskoj, no neka se �uvaju avanturisti�kih naizgled po�eljnih ponuda koje su izvan granica stvarnosti. Po�elio bih i vi�e zajedni�tva u projektima od �irega interesa i mogu�nosti, jer sve drugo ionako zbiva se i vodi pojedina�no i privatno, u obiteljskim krugovima. Kod projekata od �irega interesa sugerirao bih vi�e tragati za konsenzusom, pa makar to bio najmanji zajedni�ki nazivnik, a poku�ati izbjegavati na�alost �esta razmi�ljanja i usporedbe s drugim i druk�ijim, �ime se nerijetko gubi iz vida prvi i stvarni prioritet, odnosno vlastiti cilj, interes i/ili mogu�nost.

Gospodine Andrli�u zahvaljujem Vam na ovom razgovoru.

Molim, hvala i Vama na dosada�njoj djelotvornoj suradnji, ali prvenstveno na vi�egodi�njem vjerodostojnom i dinami�nom djelovanju portala, koji je postao va�nom referentnom to�kom u informiranju o aktivnostima Hrvata u �vicarskoj .

Razgovor za portal pripremila: Elena Altenburger