HRVATSKA AKADEMIJA   ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY  OF SCIENCES AND ARTS

U knji�nici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
predstavljena knjiga Ernesta Weissmanna:
Društveno anga�irana arhitektura, 1926. - 1939.

U Knji�nici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u �etvrtak 10. o�ujka javnosti je predstavljena knjiga Ernest Weissmann: Društveno anga�irana arhitektura, 1926. – 1939. autorice dr. sc. Tamare Bja�i� Klarin.

Rije� je o doktorskoj disertaciji izra�enoj u sklopu znanstvenog projekta Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u 20. stolje�u kojeg je vodio pokojni akademik Boris Magaš.

Knjiga prvi put donosi cjelovit uvid u dio profesionalnog djelovanja Ernesta Weissmanna (1903. – 1985.), klju�ne stvarala�ke li�nosti hrvatske arhitekture i ravnopravnog sudionika za povijest svjetske arhitekture 20. stolje�a. Kako je istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi�, Weissmann se još kao mlad uspio nametnuti svojim originalnim idejama i socijalnom osjetljivoš�u te je simbolizirao avangardu s periferije. „Weissmann je zadu�io hrvatsku arhitekturu, urbanizam i kulturu, no dugo je bio zanemaren te nismo ni znali da smo još tridesetih godina prošlog stolje�a imali ovakvog �ovjeka koji je mogao ravnopravno nastupati na svjetskoj sceni“, kazao je akademik Kusi�.

O Ernestu Weissmannu detaljnije je govorila autorica knjige dr. sc. Tamara Bja�i� Klarin koja je istaknula Weissmannovu predanost ideji društveno odgovorne arhitekture. „Weissmann je agilno djelovao na njezinoj afirmaciji u domovini, samostalno i u sklopu Radne grupe Zagreb, ali i u okrilju Me�unarodnog kongresa moderne arhitekture (CIAM), vode�eg svjetskog arhitektonskog i urbanisti�kog foruma od 1928. do 1959“, kazala je autorica. Spomenula je da Weissmannov projektantski opus, zasnovan na in�enjerskoj znanstveno-analiti�koj metodi, �ine gotovo isklju�ivo tipske standardizirane zgrade zdravstvenih ustanova i multifunkcionalni javni objekti, kojima promi�e novo gra�enje, funkcionalnost, ekonomi�nost i najsuvremenija tehnološka rješenja, odnosno cjelovit na�in uzro�no-posljedi�nog promišljanja programa, prostora, konstrukcije i oblikovanja. „Bio je društveno anga�irani arhitekt s misijom i cilj mu je bilo bolje društveno okru�enje za sve, a ponajviše za ljude s margine društva, radni�ku populaciju“, dodala je dr. sc. Bja�i� Klarin.

Voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU akademik Andrija Mutnjakovi� podsjetio je i na ostala istaknuta imena zagreba�ke i hrvatske arhitekture izme�u dva svjetska rata, me�u kojima se isti�u Viktor Kova�i�, Drago Ibler, Juraj Neidhardt, Vlado Antoli�, Drago Gali� i Vladimir Turina. Akademik Mutnjakovi� spomenuo je i Weissmannovo djelovanje u Londonu i Parizu u razdoblju od 1933. do 1937. kada je unutar CIAM-a zagovarao aktivno participiranje arhitekata u promjeni aktualnih društvenih prilika, što izravno implicira i politi�ki anga�man. Podsjetio je i na Weissmannovo djelovanje nakon Drugog svjetskog rata u Ujedinjenim narodima, na mjestu direktora Odsjeka za stanovanje i urbanizam, gdje je i dalje doprinosio razvoju struke u Hrvatskoj i Jugoslaviji anga�iranjem doma�ih stru�njaka u inozemstvu i me�unarodnim projektima, od kojih su najpoznatiji turisti�ki projekti na Jadranu i obnova u potresu razrušenog Skoplja.

Knjiga je objavljena u izdanju HAZU i temelji se na sustavnom istra�ivanju u više od 30 arhivskih, muzejskih i znanstvenih ustanova u inozemstvu i Hrvatskoj. Na 349 stranica donosi preko 300 ilustracija – fotografija, perspektivnih prikaza i arhitektonskih nacrta. Posebno va�na je prvi put cjelovito objavljena grafi�ka i fotodokumentacija vezana uz sudjelovanje Radne grupe Zagreb na �etvrtom kongresu CIAM-a u Ateni 1933., kao i do danas nepoznati Weissmannovi projekti poput onih za �a�ki oporavilišni dom ili Planinski hotel. U knjizi je i katalog od tridesetak Weissmannovih projekata i realizacija me�u kojima su i paviljoni Agronomskog fakulteta te obiteljske ku�e Kraus i Podvinec u Zagrebu.

Tekst i fotografije: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javno��u i medije HAZU

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Na vrh