Izašao novi broj glasila Hrvatsko-�eškog društva
Susreti

Hrvatsko-�eško društvo 5. o�ujka 2013. u �eškom narodnom domu u Zagrebu javnosti je predstavilo najnoviji broj svog glasila Susreti. Bogato ilustrirani i na 64 stranice u boji, Susreti donose najva�nije vijesti iz �eške i s podru�ja hrvatsko-�eških odnosa, izvještavaju o aktivnostima H�D-a, �eške manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u �eškoj i donose niz zanimljivih tekstova vezanih uz prošlost i sadašnjost hrvatsko-�eških odnosa, �ešku povijest i sadašnjost, �ešku kulturu, umjetnost i jezik. Najnoviji broj Susreta nosi broj 31, no to je tre�i broj glasila od njegova ponovnog pokretanja 2011., nakon stanke od 12 godina. Susreti su tada od internog glasila H�D-a postali pravi hrvatsko-�eški �asopis koji se distribuira svim zainteresiranim pojedincima i institucijama u Hrvatskoj, �eškoj i drugim zemljama, a namijenjen je prije svega svim ljubiteljima �eške i njene kulture, diplomatima, stru�njacima, studentima te pripadnicima �eške, odnosno hrvatske manjine.

 
Publika na promociji

Akademik Josip Bratuli� i akademik Stjepan Damjanovi�

Dubravko Dosegovi�, Marijan Lipovac i Zlatko Stahuljak

Izla�enje Susreta i ovog je puta svojom donacijom omogu�ilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Kako je na promociji kazao predsjednik H�D-a i urednik Susreta Marijan Lipovac, to najbolje govori o stupnju odnosa Hrvatske i �eške jer hrvatska diplomacija, zahvaljuju�i H�D-u, ve� tre�u godinu financira �asopis u kojem se promovira �eška i hrvatsko-�eško prijateljstvo. „Susreti su naš najuspješniji projekt, naša najbolja reklama i najbolji medij putem kojeg promoviramo �ešku i širimo duh hrvatsko-�eškog prijateljstva, što i jest glavni cilj naše udruge. Nema veleposlanstva u Hrvatskoj koje ne bi voljelo imati �asopis poput našeg, u kojem bi se promovirala njihova zemlja, i to o hrvatskom trošku, ali �eško veleposlanstvo je me�u rijetkima koje ima tu sre�u. Ponosno mo�emo re�i da smo mo�da jedino društvo prijateljstva u Hrvatskoj koje ima svoje glasilo, i to u obliku pravog �asopisa, kao što smo me�u rijetkima koji imaju i svoju internetsku stranicu, kao i stranicu na Facebooku na kojoj svakodnevno reagiramo na doga�aje u podru�ju kojim se bavimo“, rekao je Lipovac. Osim njega, u Susretima je pisalo još 14 autora. Od �lanova H�D-a to su Tamara Banek, Vlatka Banek, Marcela �ovi�, Gordana Divac, Dubravko Dosegovi�, Snje�ana Herceg, Ivona Mami�, Branko Modlic i Ton�i Stani�. Me�u „vanjskim“ autorima dvojica su iz Hrvatske – akademik Stjepan Damjanovi� i Mato Peji�, a troje iz �eške –Hasan Zahirovi�, Andreja Stojkovi� i Michaela Rejzková. Grafi�ki urednik Susreta bio je Alan �aplar, dok je Tigran Ili� autor naslovnice, na kojoj su prikazani Karlov most u Pragu i Zeleni most u Zagrebu te zadnje strane s fotografijom glagoljskog natpisa u zagreba�koj katedrali, najve�eg glagoljskog natpisa na svijetu. Naime, jedna od glavnih tema novih Susreta je 1150. godišnjica po�etka misije sv. �irila i Metoda u Velikoj Moravskoj koja se 2013. sve�ano slavi u �eškoj, ali i u drugim slavenskim zemljama. Tekst o Svetoj bra�i i aktualnosti njihova djela u današnje vrijeme napisao je akademik Damjanovi� kao ponajbolji poznavatelj ove problematike. Uz �ivotopis novog �eškog predsjednika Miloša Zemana, Susreti donose i tekst Marijana Lipovca o dosadašnjim �eškim i �ehoslova�kim predsjednicima, prvi takav tekst napisan na hrvatskom. Od vijesti iz �ivota �eške manjine isti�e se osvrt Mate Peji�a na rezultate popisa stanovništva iz kojih proizlazi da je trend asimilacije �eha usporen te prikaz knjige Moji �eški korijeni iz koje se mo�e doznati kako hrvatski �esi do�ivljavaju svoj identitet. U Susretima je i opširan �lanak Mate Peji�a o Pivovari Daruvar i Staro�eškom pivu koje ove godine slavi svoju 120. godišnjicu. Tim je povodom H�D daruvarskoj pivovari dodijelio posebno priznanje za doprinos razvoju hrvatsko-�eških odnosa koje �e biti uru�eno 12. o�ujka. Tu je reporta�a Dubravka Dosegovi�a o godišnjem okupljanju moravskih Hrvata u Jevišovki, a Dosegovi� je i autor teksta o „bezglavom“ �eškom topniku koji je 1866. obranio Vis od Talijana i postao inspiracija za popularnu �ešku vojni�ku pjesmu. Andreja Stojkovi� autor je reporta�e o Mariánskim Láznima, dok je Hasan Zahirovi� pisao o sje�anjima �eških glumaca na legendarnog Zvonimira Rogoza koji je od 1929. do 1950. djelovao u �eškoj. Sugovornica jedinog intervjua u Susretima je �eško-hrvatska povjesni�arka Hana Pelikánová. Tu su i kra�i tekstovi o moravskoj keramici koja se u srednjem vijeku koristila i u Zagorju, o hotelu Praha u Kraljevici, o tajanstvenoj svetoj Dobroslavi, o popularnom psu Karela �apeka Dašenjki, a Susreti donose i prijevod novele Jaroslava Hašeka s hrvatskim naslovom Danas jesmo, sutra nismo i tekst nepoznate pjesme Augusta Harambaši�a Pozdrav �eškoj bra�i. Susreti završavaju jezi�nom rubrikom u kojoj se govori o �eškim nazivima za ptice te �eškim jezikolomkama i palindromima. Posebnost i ovog broja Susreta su �eško-hrvatske zanimljivosti uz rub stranice, tj. usporedni podaci o �eškoj i Hrvatskoj. Ve�i dio ih je vezan uz rezultate popisa stanovništva iz 2011., ali tu su i informacije o tome koliko Hrvatska zara�uje od turizma, a koliko �eška, koliko jedna zemlja ima Unescovih spomenika, a koliko druga, koliko su �esi imali maršala, a koliko Hrvati, tko su najstariji stanovnici �eške, a tko Hrvatske, a tu je i malo poznat podatak da nije samo Prag imao svoju defenestraciju, nego i Zagreb, doduše neuspješnu. Dogodila se 1618., iste godine kad i druga praška defenestracija koja je, kao povod za izbijanje Tridesetogodišnjeg rata, postala toliko poznata da je zagreba�ki kroni�ar za neuspješan pokušaj bacanja s gradske kule napisao da je trebao obaviti „more bohemico“ – na �eški na�in. Marijan Lipovac najavio je da H�D planira idu�i broj Susreta izdati ve� u jesen, budu�i da za 21. studenog planira organizirati prvu proslavu Dana hrvatsko-�eškog prijateljstva koji bi se slavio svake godine na godišnjicu osnutka samostana Na Slovanech (Emaus) u Pragu 1347. u koji je car i kralj Karlo IV. doveo hrvatske glagoljaše, što je imalo dalekose�ne posljedice na kulturni razvoj i �eha i Hrvata.  Osim obilje�avanja nekoliko va�nih godišnjica, H�D radi i na povezivanju hrvatskih i �eških poduzetnika, a planira osnovati i podru�nice u nekoliko hrvatskih gradova. Na promociji Susreta govorio je i �lan Upravnog odbora H�D-a Dubravko Dosegovi� koji je istaknuo va�nost obnove djelovanja �eško-hrvatskog društva u Pragu, budu�i da je Hrvatska još uvijek premalo poznata u �eškoj javnosti koja ju uglavnom svodi samo na jadransku obalu.

Carolina Blaškovi�

Promocija je završena nastupom Caroline Blaškovi�, mlade violinistice koja je bila najmla�a sudionica desetog Me�unarodnog violinisti�kog natjecanja Vaclav Huml koje je u velja�i odr�ano u Zagrebu. Ona je izvela po jednu skladnu Johanna Sebastiana Bacha i Mladena Tarbuka, a predstavio ju je glavni organizator Natjecanja Zlatko Stahuljak, ina�e prvi predsjednik H�D-a i prvi hrvatski veleposlanik u Pragu. Uslijedilo je dru�enje uz �eško-hrvatsko pivo Staropramen Zagreba�ke pivovare.

Fotografije: Tigran Ili�
Za portal napisao: Marijan Lipovac

Na vrh