Nedr�avotvorni Zakon o dr�avljanstvu u RH

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor uputila je (20. listopada 2011.) predsjedniku Hrvatskog sabora gosp. Luki Bebi�u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu, s Kona�nim prijedlogom zakona za hitni postupak. Radi se, naime, o pro�iš�enom tekstu i ispravcima koji su bili obra�ivani i objavljivani u Narodnimnovinama od br. 56/90 do 85/2010 u dvadeset navrata.

Nakon što sam pregledao Jadrankine Kona�ne prijedloge Zakona o strancima i Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu, s priop�enjem o hitnom postupku prvog i drugog �itanja u Saboru, odmah sam zazvao Boga na prokletstvo za sve one koji u Saboru dignu ruku i dadnu podršku Kona�nom prijedlogu zakona, P.Z. br.913. 

Nisam se mogao smiriti niti pomiriti s �injenicom da moja domovina Hrvatska, iz koje sam izgnan 1958. god., i za njenu se slobodu borim cijeli bi�em, svrstaju mene i  suprugu, troje djecu i petero unu�adi  u kategoriju –  stranca.  No, nije samo rije� o mojoj osobi i obitelji, nego s ovim dopunama hrvatska dijaspora (iseljenici) ne�e mo�i ostvariti prava koja su do sada imali na temelju �lanka 11. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu. 

Dakle, hrvatski iseljenici, ili pravilno re�eno – hrvatski narod iz dijaspore, odnosno polovica hrvatskog �itelja, ne mogu boraviti u Hrvatskoj više od tri mjeseca, i ne mogu raditi bez dozvole (mi koji smo dolazili nisu tra�ili socijalna prava koja imaju dr�avljani u RH) . Novom definicijom bit �e podijeljene hrvatske useljeni�ke zajednice u kojima sada hrvatski iseljenici iz Boke, Srijema, Vojvodine, BiH … �ine 50% iseljeni�kih zajednica u RH.

Predlo�enom nadopunom �lanka 11. MUP je i dalje ostao protiv Hrvata iseljenika u susjedne dr�ave, odnosno osobe koje su promijenile prebivalište u druge dr�avne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska (Vidi �l. 5 kojim se mijenja �lanak 11, stavka 4.)

Ubita�an je �lanak 19. kojim se odre�uje da osobe koje su na dan 8. prosinca 1991. imale prebivalište u RH i kojima je odobren stalni boravak, ispunjavaju pretpostavke potrebnog boravka u postupcima i  stjecaja hrvatskog dr�avljanstva. Dakako, ovo �e otvoriti neograni�ene mogu�nosti mnogim neHrvatima, koji su napustili RH tijekom agresije na Hrvatsku, da uzmu dr�avljanstvo, a istodobno onemogu�ava se hrvatsko dr�avljanstvo Makedonkama, Slovenkama i Muslimankama koje su u braku s Hrvatom rodile jedno ili više djece.

�lankom 19. olakšat �e se stjecanje hrvatskog dr�avljanstva potomcima jugoslavenskih oficirskih obitelji koje su �ivjele u Splitu, Puli, Rijeci, �akovu i drugim hrvatskim gradovima u kojima su ro�ena njihova djeca. Nitko nema podataka koliko je takvih osoba koje bi sada mogle zatra�iti hrvatsko dr�avljanstvo. U Hrvatskoj na�alost manjine odlu�uju  tko �e vladati u Hrvatskoj. Only in Croatia!

Kona�ni prijedlog zakona bit �e prihva�en u Saboru, budu�i da prijedlozi izmjena i dopuna dolaze od predsjednice Vlade, kojoj se ne�e usprotiviti nitko iz HDZ-a, �ak ni Odbor za Hrvate izvan RH.  SDP i �elnici sadašnje Kukuriku koalicije bili su poticatelji ovakvim repulsivnim  izmjenama Zakona, još iz Ra�anovog vremena, što se mo�e vidjeti iz Jutarnjeg lista: ''Potpuno se mijenja Zakon o dr�avljanstvu RH'' ( 16. 2. 2002.); ''Hrvati i stranci na isti na�in do dr�avljanstva…'' (27. 11. 2006.)  

Za izmjene i dopune  Zakona o dr�avljanstvu, trebalo je slijediti druge dr�ave u Europskoj zajednici. Nijemci su svojim Grundgesetzom  �l. 118. omogu�ili  njema�ko dr�avljanstvo svima koji su �ivjeli u okviru njema�kog carstva 1938. Talijani su otišli još dalje – nude dr�avljanstvo ne samo Talijanima u Istri nego i Hrvatima u Zadru koji mogu dokazati neku vezu s Italijom. Francuska uzima u obzir ako je jedan roditelj Francuz dijete je tako�er Francuz. Englezi kao i Irci daju svoja dr�avljanstva ljudima koji su njihovog podrijetla u bilo kojoj dr�avi.

Zašto se brojni zastupnici u Hrvatskom saboru ho�e pod svaku cijenu odre�i tolikog broja svojih sunarodnjaka diljem svijeta, kojima Hrvatska nije dom, ali je domovina u srcu njihovom? Ako se u Saboru prihvate prijedlozi izmjene Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu, odnosno otu�i nas u dijaspori u - strance, ne�e biti teško predvidjeti posljedice na ovim parlamentarnim izborima. Bo�e, ne oprosti im, jer znaju što �ine!

Rudi Tomi�
(Toronto, 27. 10. 2011.)

*****

Upitali smo na kompetentnom mjestu kako se situacija oko zakona o strancima i o hrvatskom dr�avljanstvu dalje razvijala i dobili sljede�i odgovor: 

Oba zakona: Zakon o strancima i Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu, su izglasana.

Glas iz dijaspore je bio potpuno blokiran. Nisu ga objavili �ak ni portali koji ina�e sve prenose.

Evo Vam u prilogu oba prijedloga zakona, fonogrami rasprave o tim prijedlozima i amandmani koje je predlagatelj odbio. Ako imate vremena, pro�itajte pa sami izvedite zaklju�ak o Glasu iz dijaspore.

Prijedlog zakona o strancima        Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Iz tih materijala mo�ete sami vidjeti da su odredbe Zakona o strancima i Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu u koliziji sa Strategijom i Zakonom o odnosima RH s Hrvatima izvan RH.

Javljeno je da Josipovi� još nije proglasio Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH te još nije upu�en na objavu u Narodne Novine. Taj bi zakon, 8 dana nakon objave u narodnim novinama trebao stupiti na snagu. Nije jasno kako �e se primijeniti jer, nakon što je Josipovi� raspisao izbore u ponedjeljak 31. listopada, Hrvatska ima samo tehni�ku vladu, a ta vlada prema �lanku 4. Zakona o postupku primopredaje vlasti:

"Od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na du�nosti.

Iznimno, Vlada mo�e, u slu�ajevima kada je to nu�no radi osiguranja nesmetanog rada tijela dr�avne uprave ili drugih dr�avnih tijela, imenovati vršitelja du�nosti."

Nije jasno kako �e se realizirati �lanak 68. Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH koji propisuje: "Vlada Republike Hrvatske imenovat �e dr�avnog tajnika Ureda u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Vlada Republike Hrvatske donijet �e Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ureda, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja dr�avnog tajnika.
Dr�avni tajnik Ureda du�an je donijeti pravilnik o unutarnjem redu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe iz stavka 2. ovoga �lanka.

Kako još ne postoji Središnji dr�avni ured za Hrvate izvan RH, Vlada ni iznimno ne bi mogla imenovati dr�avnog tajnika Ureda.

Kad se uzme u obzir da su odmah nakon usvajanja Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH usvojeni Zakon o strancima i izmjene i dopune Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu i da je odredbom Zakona o primopredaji vlasti tehni�koj vladi zabranjeno imenovanje du�nosnika, mo�e se opravdano pretpostaviti da ove godine ne�e biti ništa od Zakona o odnosima jer ga ni ova koalicijska vlada nije uzela ozbiljno. Bude li na vlast došla SDP-ova koalicija, usvojeni zakon �e biti brzo zaboravljen.

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Na vrh