Teoreti�ar kulture / kulturolog Ivan Raos izvje�tava s 32. Zagreba�kih
knji�evnih razgovora na temu "Rat u knji�evnosti - knji�evnost u ratu"

RIJE�IMA PROTIV RATA UZ "PRI�E IZ VUKOVARA" SINI�E GLAVA�EVI�A

Sa 32. Zagreba�kih knji�evnih razgovora

U Zagrebu su završeni ovogodišnji 32. Zagreba�ki knji�evni razgovori - tema je bila "Rat u knji�evnosti - knji�evnost u ratu". Na samom po�etku predsjednik Društva hrvatskih knji�evnika Bo�idar Petra� istaknuo je kako su iskustva o ratu prije 20. godina u razli�itim �anrovima zabilje�ili umjetnici i hrvatski knji�evnici. 32. Zagreba�ki knji�evni razgovori organizirani su o prigodi 20. obljetnice hrvatske neovisnosti i dr�avne samostalnosti. Sudionike me�unarodnih knji�evnih razgovora u ime Ministarstva kulture RH pozdravila je  Dubravka Nemec.

Reiner Grübel, redovni profesor slavistike na Sveu�ilištu u Oldenburgu u Njema�koj

Razgovorima je nazo�ilo više novinara i komentatora, znalaca knji�evnosti !

Na Zagreba�kim knji�evnim razgovorima izim hrvatskih knji�evnika i komentatora: Bo�idar Petra�, Tomislav Marijan Bilosni�, Ante Stama�, Sanja Kne�evi�, Alemka Mirkovi� – Na�, Sanja Nik�evi� i Lucija Šar�evi�, sudjelovali su knji�evnici i knji�evni analiti�ari iz Makedonije (Venko Andonovski), Slova�ke (Michal Babiak, Oliver Bakoš), Italije (Gio Ferri), Portugala (ManuelFrias Martins), Njema�ke (Rainer Grübel), Cipra (Christos Hadjipapas)) i Francuske (Cécile Oumhani).

S jedne od sesija Razgovora

Zaista su se mogla �uti u DHK vrlo zanimljiva izlaganja tijekom �itave konferencije, koja je odr�ana od 20. do 23. listopada. Bilo je dojmljivih ogleda - �uti izlaganja petnaestak hrvatskih i me�unarodnih poznavatelja i proizvo�a�a knji�evnosti, kako povjesni�ara, tako filozofa i knji�evnika ili kulturologa. "Pokušaj interpretacije rata je poput igre šibicara - kazala je Alemka Mirkovi� Na�, novinarka i autorica jedne od naših najpoznatijih ratnih knjiga "91,6 MHz, Glasom protiv topova", objašnjavaju�i: Kad pokušate pogoditi ispod koje se kutije kuglica nalazi, uvijek ju je netko ve� maknuo i uvijek �ete izabrati pogrješnu kutiju. Tako i rat izmi�e interpretaciji."

Zato je Tomislav Marijan Bilosni� raspravljao o osobnim i pro�ivljenim iskustvima drugih umjetnika sudionika zbivanja tijekom Domovinskog rata u okru�enome Zadru i, njegovo je predavanje odr�ao na temu “Umjetnici u Domovinskom ratu” naslovljeno O Samostalnom vodu umjetnika Zadar, izazvalo veliko zanimanje sudionika. - "Rat tjera na odluku. �ovjek se mora odlu�iti za bilo što, samo ne mo�e ostati izdvojen i pri tomu se dr�ati kako ga se rat ne ti�e i kako to nije njegova stvar. U jednu ruku mo�emo kazati da �ovjek zapravo ne mo�e ostati po strani i biti neutralan u ratu izim "ako nije beš�utan licemjer". Umjetnost je zbilja i kao takva je i sadr�ajno pro�eta s poviješ�u, zar je mogu�e i kako tad ostati ravnodušan na sadašnjost �ija je slika agresija, kad se razaranje gradova doga�a kao metafora svekolikog stradanja, bilo da je rije� o pojedincu, zajedni�koj kulturi ili naciji. Fijukanje smrtonosnih puš�anih zrna, topovskih projektila i minobaca�kih granata pored ušiju (strjelovito su brzi), mo�dana središta izlo�ena na odluku, a odluka je samo jedna i uvijek ista – spasiti �ivot( ?). Ostaje samo pitanje na koji na�in, kojim sredstvima i kakvim postupcima» - kazao je Bilosni�.

�ini mi se da se je najjasnije osvrnula Nives Gajdobranski na knji�evne razgovore - jer �uvši i iz prikupljenih spoznaja i komentara smatra da je Bilosni�ev roman "Listopad" inspiriran napadom na Zadar i zaista sadr�ajno ponajbolje prikazuje obranu grada Zadra a, bio je to tema ogleda i izlaganja akademika Ante Stama�a, koji je "Listopad", uz roman Ivana Aralice "�ivot nastanjen sjenama" i roman Nikole �ureti�a "Lovac sjena", smatrao boljim knji�evnim djelima u hrvatskoj prozaistici o Domovinskom ratu. Izvidno analiziraju�i transcendentno iskustvo ratne zbilje u hrvatskom romanu, poglavito na primjeru Bilosni�evog "Listopada", Sanja Kne�evi�  je odlu�no ustvrdila kako (simboli�ka struktura i transcendentna svijest Bilosni�eva romana udjeljuje mu, kako psihološku, tako i umjetni�ku dubinu - �ime se otvara druk�ija i novai romaneskna rasprava u hrvatskoj knji�evnosti na po�etku 21. stolje�a uop�e - posebice kada je rije� o ratnom pismu. Stilske formacije naj�eš�e se izmjenjuju u prvom desetlje�u novoga stolje�a, ipak ako prihvatimo taj ve� kulturološki prokušani uzus tad je roman Listopad u hrvatskoj knji�evnosti to�ka razgrani�enja izme�u popularne lake zbiljske proze, i novih tendencija k simboli�kom i transcendentnim eruiranjima. Hrvatski i zadarski se knji�evnik našao spomenut i u izlaganju Bo�idara Petra�a (predsjednika DHK), koji je u široko elaboriranoj temi naslovljenoj "Krici u europskom krajoliku", uz brojne hrvatske pjesnike i njihova iznimna umjetni�ka djela na temu obrambenog Domovinskog rata (Zlatko Tomi�i�, Šoljan, Mihali�, Stama�, Vesna Parun Bileti�, Bajsi�, Horvati�, �eljko Sabol) spomenuo i �etiri Bilosni�eve poeme na iste teme.

Sanja Nik�evi� je ustvrdila da je obrambeni Domovinski rat pronašao svoj odraz i u dramskim djelima hrvatskih umjetnika (knji�evnika), pa je u tom kontekstu nabrojala 90-tak dramskih djela s ratnom tematikom, iako se u javnosti govori kako "nema hrvatske ratne drame", najavljuju�i i skoro antologijsko predstavljanje. Rije� je, naime, o vrlo respektabilnim knji�evnicima koji govore o hrvatskoj kako ratnoj tako i poratnoj zbilji (Gavran, Majdak, Bakmaz, Bakari�, Kaštelan, Paljetak, Perkovi�, Škrabe, Šnajder, Šovagovi�, Špiši�, Tribuson, Zor�i�). Lucija Šar�evi� na blistav znanstven na�in osvrnula se na temu - zaista dojmljivim  istupom - što se iz ogleda moglo �uti koji nikog nije ostavio ravnodušnim a, s ratom u "Juditi" Mire Gavrana i s usporedbom rata u "Juditi" Marka Maruli�a - ostavila zanimljiva i zapa�ena stojišta.

Nikola �ureti�, Tomislav Marijan Bilosni�, Ana Jankovi� �ikoš

Iz "knji�nice" Zagreba�kih knji�evnih razgovora objavljen je prijevod "Pri�a iz Vukovara" Siniše Glavaševi�a na engleski jezik - knjiga koja precizno opisuje ono što se u Vukovaru, simbolu (obrambenog i oslobodila�kog Domovinskog rata), to�no doga�alo, primijetila je Ana Jankovi� �ikoš, voditeljica knji�evnih razgovora.

Gosti 32. Zagreba�kih knji�evnih razgovora došli su u Hrvatsku iz razli�itih zemalja, od Portugala do Cipra, govorili su i o tome kako su se veliki ratovi prošloga stolje�a reflektirali na ovodobnu zbilju ili se još uvijek reflektiraju, kao što je bilo rije�i i o gr�ko-turskom ratu na Cipru, ratovima na afri�kom kontinentu, doga�ajima u arapskome svijetu, i drugim �arišnim ratnim to�kama s refleksijama u knji�evnosti.

Za portal: Ivan Raos

Na vrh