U Zadru se sastali osniva�i Pokreta nezavisnih intelektualaca

Pokret nezavisnih intelektualaca izrastao je na politološkim i kulturološkim idejama okupljene tad mladena�ke studentske inteligencije u Zadru, a pokret je osnovan 08.08.1966. Pokret nije bio samo avanturisti�ka grupica zbunjenih osoba bez ideja zanesena mladoš�u, ve� sadr�ajna grupica intelektualno kreativnih i zanimljivih osobnosti. Skupina je ve� tad imala vrlo �vrstu jezgru znala�ki dobro organiziranu kojom je ukorijenjen djelotvoran pokret, a ipak povezan s pojedinim nastavnicima na Filozofskom fakultetu u Zadru. �vrste ideje pokreta postale su okosnica (hrvatskoh prolje�a), zatim podloga i kasnijeg osloba�anja i osamostaljenja Hrvatske.

Ideje na kojima je nastajao i razvijao se ozbiljan pokret svehrvatskog otpora Titovom i svakomu komunisti�kom re�imu.

Zato se je u Zadru okupila grupica osniva�a ujedno da bi obilje�ila obljetnicu na skupu „Veterana Pokreta nezavisnih intelektulaca“ (tog svjetski komentiranog doga�aja od 08.08.1966.). Hrabra i iznimna je skupina tih tad mladih i darovitih ljudi bila u tom pokretu - koji su odigrali zna�ajne pa i prvorazredne uloge u pripremanju, vo�enju i predstavljanju hrvatske dr�avne nezavisnosti.

 Razgovorima u Zadru (30. rujna) osniva�a „pokreta" obilje�ena je godišnjica osnivanja i djelovanja „Pokreta nezavisnih intelektualaca“. Tadašnji osniva�i pokreta okupljeni u svojoj slobodnoj Hrvatskoj govore o Pokretu sa sje�ajem na pro�ivljene stradalni�ke dane ...

Razgovorima u Zadru postignuta je svrha ponovnog okupljanja osniva�a „pokreta“ i obilje�ena je  godišnjica sa spoznajama na osnivanje i djelovanje „Pokreta nezavisnih intelektualaca“. A osniva�i pokreta okupljeni napokon u svojoj slobodnoj Hrvatskoj govore o Pokretu sa sje�anjem na pro�ivljene stradalni�ke dane.

Ipak nisu uspjeli do�i do jednog od suosniva�a pokreta (Franjo Zenko), ali bit �e govora i o njemu. Tjekom kolovoza o tomu je odr�an poseban simpozij. To je vrlo bitan skup koji �e u hrvatskim medijima pro�i neprikazan, ali to ne�e umanjiti njegovu planetarnu zna�nost i ulogu pojedinih i svjetski još uvjek zanimljivih disidenata. Ipak njihovo djelovanje i danas s ove�im zanimanjem prate pojedini ameri�ki instituti, pa i ruski Strateški institut...

Zaista bilo je teško takvog što usuditi i planirati tih godina, a kamo li organizirati „pokret otpora“  tijekom tog svevide�eg Rankovi�ervog razdoblja (60-ih). Mladost koja je ideje otpora shva�ala obvezom stvaranja i osamostaljenja porobljene Hrvatske. Trebalo je imati volje i snage osnovati Pokret koji naprjedno gleda u budu�ost i provesti zamisli u djelo na razini �itavog hrvatskog zatiranog narodnog bi�a. Ideje su (bile odgovor komunisti�koj i velikosrpskoj ideologiji) s kojima su �eljeli na drugi na�in uništiti komunizam, pojedinci ga iznose u slikama svojih razmišljanja. Znali su da ne mogu samo perom i pisanjem srušiti Titov re�im, ve� znaju da nije mogu�e bez sukoba, posljedica i poteško�a koje su postojane u tadanjem društvu baš tog trenutka - jer mnoštvo je kvislinga uokolo u potpunosti povezanih s vojno policijskom diktaturom i kako srušiti njihove „revolucionarne“ iluzije gra�ene diktatom u prethodnim poslijeratnim godinama. 

Re�im je rabio (pot�inio �itavu kulturu) slu�e�i se pridjevima ljepote - pritom koristio kriti�are i filozofe, umjetnike (filmove..), knji�evnike sve u obranu svojih antihrvatskih ideja, proizvode�i ove�i dio hrvatske filmske produkcije - tijekom  svih godina trajanja tz. komunizma u Hrvatskoj. 

Nije dvojbeno, ali je poznato, kako se provodila svekomunisti�ka ideologija u skladu s pomno nadziranim idejama, kao i u drugim podru�jima stvaranja u kulturi, kako likovne umjetnosti, glazbe, dramske knji�evnosti i pjesama s bogatom produktivnoš�u sa strategijama, prevedena s jasno�om u djelovanju u skladu s Titovim razmišljanjem - o tomu što je eksperiment za svaku grupu koja se usudi sudjelovati u bilo kojoj namjeri rušenja „jugoslavenstva“, pa i teoriji kulturnih aktivnosti, što je rezultiralo proizvodnim terorom u svima granama kreativnih umjetnosti, tako i hrvatske kinematografije.

Osniva�i pokreta danas su ugledne osobe odane vrjednotama europskih tradicija u �ije dobrosti ne treba sumnjati, ipak imaju mu�na iskustva s onima koji su ih onih godina progonili pa i na ulici fizi�ki napadali. Takav jedan napad je organizirao i Ivica Maštruko tadanji glavni titoist koji je - koje li ironije, na�alost, bio je i hrvatski veleposlanik u Vaticanu.

Jedan od glavnih utemeljitelja zadarskog pokreta bio je i Davor Aras. Njega je Sanader izbacio iz HDZ-a, a kad je Sanader pao, on uop�e nije bio „rehabilitiran“. Ve�ini �lanova pokreta su uskra�ena sva ljudska i gra�anska prava i onemogu�eno im je da igdje štogod ka�u i iznesu ili objave u sredstvima javnog priop�avanja. Pojedince odr�ava uspravno samo nesmanjeno zanimanje svjetske javnosti njihovih kolega iz sveukupnosti me�unarodne zajednice - a bez njihove suradnje tko zna što bi se dogodilo...

U dogovoru s kolegama koji su se usprotivili svemo�nom tadanjem Rankovi�evu i Titovu re�imu, jedan od ugledijih osniva�a Mirko Vidovi� napisao je knji�icu o nastanku pokreta - naslovljenu :

„Op�i uvjeti u Zadru u kojima je došlo do osnivanja POKRETA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA“

Krajem Rankovi�eve udbaške politike, polovicom šezdesetih godina došlo do javnog osnivanja uz nazo�nost me�unarodnog dopisništva.

Taj rukopis naru�io je Povijesni institut u Zadru, ali ga nije mogao objaviti zbog tadanje kvislinske opozicije i recenzenata u Zagrebu.

Nadamo se da �e mo�i objaviti i štogod ozbiljnog kazati o tadanjem pokretu u ovodbnim okolostima današnje Hrvatske. A ho�emo li vidjeti koju rije� o tomu u medijma - mo�da i ho�emo.

Sadašnji mediji ne otimlju se za mišljenja onodbnih intelektualaca, osniva�a pokreta koje je sudbina zadesila da ih je �itavi �ivot od osnivanja Pokreta (1966.) sve do uspostave demokratske Hrvatske (1990.) proganjao komunisti�ki represivni aparat sa svom snagam re�ima. Ipak pojedinci me�u njima su i danas ugledni europski intelektualci i uspjeli se odhrvati progonima i zatiranjima slobode rije�i. Objavljivanjem njihovih radova otvorilo bi se za budu�e generacije više spoznaja o Pokretu i toj strahovladi, a doba je da se mora dopusti disidentima više slobode izra�avanja za dokazanu inteligenciju i zaista demokratske domoljube.

Ipak je „Strateški institut“ iz Moskve poslao dvojicu znanstvenika u Zadar da razgovaraju s dostupnim i pre�ivjelim �lanovima pokreta, a koji su se �ivo zanimali za njihov Pokret - jer je on bitno utjecao i na njihove disidente. Rusi su sve te tekstove i zapise odavno ve� prijevodom priredili za institut, ali su izvijestili da �e to objaviti u Moskvi na ruskom, �im se pojavi prva naklada objavljena u Hrvatskoj.

Za portal: Ivan Raos

Na vrh