Zakoni u Republici Hrvatskoj

Dokle �e biti na snazi Zakon o prebivalištu i boravištu gra�ana, koji je ustvari stari jugoslavenski zakon s neznatnim izmjenama?

Zakon o strancima, Zakon o hrvatskome dr�avljanstvu, Zakon o prebivalištu/boravištu i Migracijska politika trebali biti na dnevnome redu Sabora prije kraja o�ujka

Tijekom tzv. aktualnog sata u Hrvatskome saboru zastupnici postavljaju usmena pitanja. U bilo koje drugo vrijeme mogu postaviti i pismena pitanja. Javnost i mediji koji prate ta pitanja, više su usredoto�eni na polemiku i kojekakve dosko�ice, podbadanja pa i podvale nego na odgovore. Pozorniji promatra�i usredoto�uju se na va�na pitanja i odgovore Vlade, a ne bacaju ni pisana pitanja i odgovore koji zajedno s drugim materijalima za sjednice dobivaju svi zastupnici.

Neriješen status boravišta ili dr�avljanstva

Neka pitanja i odgovori, sadr�e dragocjene informacije. Tako je bilo i na po�etku 7. sjednice Hrvatskoga sabora tijekom aktualnog sata. Va�nim pitanjima nisu pridodali va�nost ni mediji, ni javnost pa ni sami zastupnici osim onih koji su ta pitanja postavili. Tako je zastupnik srpske manjine Mile Horvat ministru policije Tomislavu Karamarku ponovio pitanje iz o�ujka prošle godine. Horvat je u o�ujku prošle godine upozorio na potrebu zakonskoga i prakti�nog rješenja otvorenog pitanja hrvatskog dr�avljanstva gra�ana koji desetlje�ima �ive u Hrvatskoj, a koji još nisu postali njezini gra�ani. Rekao je da je o�igledno rije� o problemu koji iziskuje izmjene i dopune dvaju zakona: Zakon o dr�avljanstvu i Zakona o strancima.

U odgovoru je ministar Karamarko rekao da mu je taj problem poznat te nadodao da je "MUP izradio Prijedlog nacrta izmjena i dopuna Zakona o dr�avljanstvu. Pored inih poboljšanja koja su predvi�ena u toj zakonskoj izmjeni pokušat �emo predlo�iti i rješenje statusa ove skupine koje je, dakle, usred ratnih zbivanja izgubila pravo dobivanja hrvatskog dr�avljanstva. Zakon �e uskoro biti upu�en u Vladinu proceduru i dalje". Tijekom aktualnog sata 22. sjednice Hrvatskog sabora 26. sije�nja ove godine, zastupnik Horvat je ponovio pitanje ministru Karamarku: "Ho�ete li i kada �ete inicirati promjene u zakonodavstvu koje bi ljudima poput ovih, koje sam sada rekao, omogu�ili da dobiju svoja prava koja im pripadaju?"

Ministar Tomislav Karamarko je rekao: "Apsolutno smo svjesni problema koje ljudi imaju u realnom dnevnom �ivotu, a nemaju riješen status boravišta ili dr�avljanstva. Naravno zakoni kojima �emo to rješavati su Zakon o strancima i Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu i moram vas izvijestiti da su ti zakoni zapravo ve� gotovi. Zakon o strancima �ekamo zapravo komentare Europske komisije pa da ga nakon toga pošaljemo u proceduru i on negdje do 21. o�ujka najdalje mora biti u Vladi. Prema tome to su sad ve� vrlo kratki rokovi. Tako�er i o Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu, on je gotov, on se ovih dana upu�uje na mišljenje mjerodavnim tijelima, a zatim ide u svoju normalnu zakonodavnu proceduru.

Ministarstvo regionalnog razvoja izbjegava odgovor

Zastupnik Boro Grubiši� u svoja �etiri pisana pitanja pokazao je interes za: migracijsku politiku, novi Zakon o prebivalištu / boravištu, primjenu Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu, Stambeno zbrinjavanje prognanika povratnika i useljenika na Podru�jima posebne dr�avne skrbi temeljem Zakona o podru�jima posebne dr�avne skrbi. Na temelju Migracijske politike, koje za zadnje dvije godine nema, odredbom Zakonom o strancima, odre�uju se kvote radnih dozvola. Zbog ovogodišnjeg kašnjenja odre�ivanja kvota oko 5000 stranih radnika i tvrtki koje ih zapošljavaju rade i borave u Hrvatskoj nezakonito i kad bi se zakon primjenjivao, stigle bi kazne i njih, a i tvrtke koje ih zapošljavaju. Kazne nisu male.

Zakon o prebivalištu i boravištu gra�ana stvarno je stari jugoslavenski zakon s neznatnim izmjenama. "Organi" su preimenovani u policiju, kazne u dinarima u kazne u kunama… Zakon je napravljen za neka bivša vremena jednopartijskog sustava i politi�ke policije i gospodarstva s daleko manje pokretnom radnom snagom. Mo�da i stotine tisu�a ljudi u Hrvatskoj tim su zakonom potaknuti na la�no prijavljivanje uobi�ajenog mjesta boravka tzv. prebivališta.

Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu koji je napravljen po uzoru na zakone �lanica Europske unije, ne bi ni trebalo mijenjati kad bi slu�benici koji provode zakon taj zakon tuma�ili prema smislu odredbi tog zakona, a ne gramati�ki. Na više zastupni�kih pitanja zastupnice Marijane Petir i zastupnika Bore Grubiši�a u svezi s trajnim stambenim zbrinjavanjem Hrvata na podru�jima posebne dr�avne skrbi na temelju Zakona o podru�jima posebne dr�avne skrbi, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva ne daje odgovor kad �e prognanici, povratnici i useljenici kona�no biti trajno zbrinuti.

Iz Regionalnih ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, povremeno dolaze zahtjevi za nadopunom zahtjeva novim svje�im izvadcima iz katastra, gruntovnice i porezne uprave iz svih mjesta iz kojih su prognanici i izbjeglice doselili te iz mjesta u kojima su u Hrvatskoj do sada �ivjeli, a neki su od njih bili prisiljeni na preseljavanje po tri i više puta. Nekima je spuštena informacija da �e sve biti riješeno nekim novim zakonom. Nakon mnogobrojnih izmjena i dopuna Zakona o podru�jima posebne dr�avne skrbi te uredbi o stambenom zbrinjavanju, sti�e najava još jednog zakona.

Bilo kako bilo, navedeni zastupnici su od ministra Tomislava Karamarka dobili odgovore, da prijedlozi navedenih zakona iz djelokruga MUP-a ve� gotovi te da radna grupa radi na izradi migracijske politike i da bi Zakon o strancima, Zakon o hrvatskome dr�avljanstvu, Zakon o prebivalištu/boravištu i Migracijska politika trebali biti na dnevnom redu Hrvatskoga sabora prije kraja o�ujka ove godine. Ministar Karamarko je iznio svoje uvjerenje da �e njegovo ministarstvo "za jedno dva tri mjeseca po�eti efikasnije rješavati probleme na koje su zastupnici svojim pitanjima ukazali".

Preostale poslove treba završiti do zatvaranja pregovora u lipnju

Mo�da bi ministar Karamarko, prisiljen usredoto�iti se na protukorupcijsku kampanju, ipak malo produ�io sebi zadati rok kad njega i Vladu ne bi svojom Rezolucijom o napretku Hrvatske pritiskao vanjskopoliti�ki odbor Europskoga parlamenta. U toj rezoluciji se isti�e da je mogu�e završiti pregovore u prvoj polovici 2011, ako se nastavi s odlu�nom provedbom reformi u preostalim poglavljima ("Negotiations with Croatia can be completed in the first half of 2011 provided that the necessary reforms continue to be pursued resolutely").

U tom prijedlogu Rezolucije navode se preostali poslovi koje bi Hrvatska trebala završiti do zatvaranja pregovora u lipnju ove godine. Me�u inim ukazuje se na "veliku slabost u upravnim postupcima i upravnim sposobnostima" (Underlines,that major weaknesses remain in administrative procedures as well as in the management and administrative capacities of relevant institutions) te upozorava da je potrebno više delegiranja odgovornosti u donošenju odluke upravne razine prema razini slu�benika (and that there needs to be more delegation of decision-making responsibilities from managerial to civil servant level).

A neka ministarstva su preuzela zakonodavnu ulogu pa sama sebi odre�uju rokove rješavanja zahtjeva. Ni novi zakon o op�em upravnom zakonu ni novi zakon o upravnom sporu nije prekinuo "dugogodišnju primjenu" zakona. Na odluku Upravnoga suda �eka se 4 godine a potom se nikad ne zna kakvo i u kojem roku �e mjerodavno ministarstvo napisati novo rješenje. Delegiranja donošenja odluka i odgovornosti još uvijek ne postoji. Za primjer bi mogao poslu�iti upit bivšeg Odbora za useljeništvo bivšem Središnjem dr�avnom uredu za upravu.

Zamjenik ravnatelja tog ureda, napisao je odgovor, ali Odbor ga nikada nije dobio. �ekalo se naime da se sa slu�benog puta vrati ravnatelj, a nakon dugog �ekanja negdje se i nacrt odgovora izgubio. Zamjenik je prešao raditi u Ministarstvo pravosu�a, a ravnatelj postao sudac Ustavnog suda. Da je postojalo delegiranje i da se nije radilo, a radi se i dalje, po pravilu "Stani vojsko dok kapetan piša", ne bi Europski parlament u svojoj rezoluciji ukazivati na slabost naše administracije. Zbog toga, što se ne delegira odgovornost za donošenje odluka s viših na ni�e razine, razina ministara, dr�avnih tajnika i ravnatelja "po zapovjednoj odgovornosti" (a neki su smislili i dvostruku liniju zapovijedanja) odgovara i za neodgovorne, neuke i trome slu�benike. Nitko od tih slu�benika nikada nije odgovarao na nezakonito rješenje kojim se neki zahtjev odbija, niti odgovaraju za dugogodišnje rješavanje najjednostavnijih zahtjeva. Uvijek se mogu pokriti, pozivom za "nadopunom predmeta".

Šime Lu�in potpisivao brojna nezakonita rješenja

To nedelegiranje odgovornosti i nametanje zapovjedne odgovornosti moglo bi do�i glave Ivicu Kirina zbog poslovanja MUP-a s Fimi-Medijom. Bivšem ministru su na potpis donošeni mnogi papiri a on je, nesvjestan "zapovjedne odgovornosti", na sebe preuzimao svu odgovornost. Šime Lu�in, bivši ministar MUP-a, u Hrvatskome saboru se uvijek javi za rije� kad je neko pitanje iz djelokruga tog ministarstva. Kad bi znao što je sve potpisivao i koliko je neinformiran, zašutio bi. On ne zna koliko je nepravdi po�inio potpisom na nezakonitih rješenja, kojima je ljudima onemogu�eno ostvarivanje svojih zakonskih prava.

Ministar Karamarko u svom odgovoru na zastupni�ko pitanje Mile Horvata otkriva, da MUP �eka na komentare Europske komisije te da �e navedene zakon po primitku tih komentara uputiti u normalnu zakonodavnu proceduru. Na me�uparlamentarnom sastanku Europskoga parlamenta s nacionalnim parlamentima �lanica Europske unije tijekom francuskoga predsjedanja Europskim parlamentu, predsjednik francuskoga dr�avnog parlamenta (Assemblee Nacionale) i predsjednik francuskog Senata, a i neki drugi govornici, više puta su ponovili na�elo supsidijarnosti. Ne �eli Europski parlament nametati npr. zemljama �lanicama koliko i kakve useljenike mo�e useljavati neka od tih dr�ava. Na njima je da odlu�e, jer se pretpostavlja da najbolje poznaju svoje potrebe i svoje mogu�nosti.

Stoga je �udno što Vlada zakone iz djelokruga MUP-a šalje Europskoj komisiji da ih komentira, kao da Hrvatska nema dosta kvalitetnih pravnika koji mogu pomo�i MUP-u izradu doti�nih zakona. Hrvatska kao da nema svojeg mišljenja ni svoje politike. Uvjetovanim refleksima na svaki poticaj da sama donese svoje zakone, odgovara zazivanjem, neko� partijskih, a danas direktiva sive birokracije Europske unije.

To je vidljivo u "Promemoriji o stanju dr�avljanstva" koju je bivšoj zastupnici Ivani Su�ec Trakoš�anec, �lanici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (Promemorija, broj: 511-01-70-SI/2-06 od 8. 11. 2006.) uputio tadanji pomo�nik ministra, a sada valjda depolitizirani, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove. U to�ki 2. s podnaslovom "Iskustveno potvr�eni nedostaci i nedore�enosti Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu", napisano je slijede�e: "U dosadašnjoj praksi su se pokazale spornima odredbe �l. 16. i �l. 30.. st. 2. Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu za koje je i Vije�e Europe imalo primjedbe u smislu odredbi Europske konvencije o dr�avljanstvu (nedopustivost diskriminacije temeljem nacionalne pripadnosti) te �l. 11. Radi se o �lancima Zakona o hrvatskome dr�avljanstvu na temelju kojih hrvatsko dr�avljanstvo mogu dobiti pripadnici hrvatskoga naroda te iseljenici iz Hrvatske te supru�nici i potomci iseljenika i Hrvatske (u Zakonu svrhovito se rabi termin iz Hrvatske, a ne iz Republike Hrvatske).

Ne znamo je li "promemoriju" sastavio sam pomo�nik ministra ili neki anonimni slu�benik koji ju je njemu podmetnuo na potpis, ali znamo da u Zakonu o hrvatskom dr�avljanstvu nema diskriminacije me�u dr�avljanima neovisno o rasi, vjerskoj pripadnosti, spolu itd... Jednako kao što je to odre�eno u talijanskom, francuskom, njema�kom i zakonima drugih �lanica Europske unije, dr�avljanstvo se dobiva po razli�itim osnovama, a to se ne mo�e podvesti pod definiciju diskriminacije, jer "diskriminacija je razli�ito tretiranje, bez razumnog opravdanja osoba u bitno sli�noj situaciji".

Europska konvencija o dr�avljanstvu bezrazlo�no skinuta s dnevnog reda

U Europskoj konvenciji o dr�avljanstvu, na koju se poziva, pod naslovom "Nadle�nost dr�ave" stoji: "Svaka �e dr�ava prema vlastitom pravu odlu�ivati tko su njeni dr�avljani". U toj konvenciji se nadalje odre�uje: "Svaka dr�ava stranka vodit �e se na�elom nediskriminacije izme�u svojih dr�avljana, neovisno o tomu jesu li njezini dr�avljani stekli njezino dr�avljanstvo ro�enjem ili naknadno." Je li potpisniku navedene promemorije taj tekst podmetnuo netko tko ne zna engleski ili ne zna �itati zakone uop�e, ne znam. Vidljivo je me�utim da Europsku konvenciju o dr�avljanstvu autor promemorije nije pro�itao, a nisu je pro�itali ni mnogi drugi pa �ak ni ondašnji predsjednik Hrvatskoga sabora te je Europska konvencija o dr�avljanstvu bez razloga skinuta s dnevnog reda. Vjerovalo se valjda da su je pro�itali novinari koji su najavljivali da "ne �e više mo�i Hercegovci za mjesec dana dobiti dr�avljanstvo".

"Hrvatska je proteklih 15-ak godina sve podredila ulasku u Europsku uniju. Mijenjala zakone i propise, donosila strateške dokumente, ja�ala pravosudni i represivni aparat, zabranjivala pušenje, a �ak je i predsjednik Vlade dao ostavku. Još nam, naime, kako ka�e glavni makroekonomist Privredne banke, treba vanjski tutor - sve reforme smo provodili, jer je netko drugi (MMF, Svjetska banka, EU) to od nas tra�io, umjesto zbog nas samih. Mo�e li se to promijeniti? (Darko Markuši�, "Ima li alternative ulasku u EU?", Poslovni dnevnik, 31. 1. 2011). Moglo bi se to i moralo promijeniti, jer je sramotno slati u Europsku komisiju da nam njezini sivi birokrati šalju svoje komentare i direktive koje �e dr�avni du�nosnici prisloniti uz prijedloge zakona, uputiti ih zastupnicima u zadnji tren, da budu u raspravi u nekim kasnim satima, kad ih je ve�ina umorna i kad sabornica zjapi prazninom.

Sada �e, zbog ulaska u EU, morati vrlo vjerojatno zatvoriti i neka velika poduze�a (�itaj brodogradilišta). Hrvatska idu�ih mjeseci još mora donijeti neke odluke (ili ih jednostavno ne �e donijeti), a tim odlukama se bavila druga konferencija Poslovnog dnevnika i Banke. Konferencija "Zadnje odluke prije ulaska u EU", u okviru projekta Novi model gospodarskog rasta, ponudila je ponovno jasnu i brutalnu sliku hrvatske sklonosti reformama, ali i potvrdila zaklju�ak prve, kako Hrvatskoj trebaju šokovi, tj. nastavak reformi. Mo�da je vrijeme za promjenu strategije. Ovako ispada, da smo sve stavili na jednu kartu, a znamo da nije najja�a i uzdamo se u to da partner (s kojim zajedno igramo) ima bolju.

Izvor: Hrvatski fokus, Zrinko Horvat

Na vrh