Potres u Dalmaciji:
�rtve neizbje�ne, a pre�ivjeli �e u �atorske gradove

Dalmacija, kao seizmi�ki najaktivnije podru�je u Hrvatskoj, ima razloga strepiti od posljedica eventualno razornog potresa, iako potres magnitude kao što je bio ovaj �ije posljedice osje�aju Japanci ipak nije mogu�.

Po procjenama Seizmološkog zavoda, maksimalni intenzitet potresa koji bi mogao zadesiti Dalmaciju kre�e se od 6,3 do 6,7 po Richteru (devet do deset od maksimalnih 12 po Mercallijevoj ljestvici), što uklju�uje materijalne štete, klizišta, odrone, nastajanje pukotina, ali i vrlo vjerojatne ljudske �rtve.

ILUSTRACIJA BOŠKO VESTI�

− Zbog toga se na podru�ju od Zadra do Dubrovnika ustrojava zonsko skladište sa sjedištem u Splitu, koje �e imati opremu i sredstva za kapacitet šatorskog prihvata i zbrinjavanje 5000 ljudi, bilo gdje na ugro�enom podru�ju.

Za ove aktivnosti ustrojava se i dr�avna interventna specijalisti�ka postrojba civilne zaštite za spašavanje iz ruševina te postrojbe za logistiku – ka�e Petar Škori�, pro�elnik Podru�nog ureda Split Dr�avne uprave za zaštitu i spašavanje, naglašavaju�i kako je u svemu nezaobilazna i uloga lokalnih vlast koje “moraju ulagati u podizanje op�e razine pripravnosti, unato� skromnim prora�unima, jer ne bi smjele štedjeti na sigurnosti njihovih stanovnika”.

Ka�e i da ukupni kapaciteti Civilne zaštite, Crvenog kri�a i dr�avnih robnih zaliha omogu�uju zbrinjavanje ukupno 30.000 ljudi u šatorskim naseljima. − Mo�da smo tijekom rata, zbog raznih strahota, malo i oguglali na prijetnje kao što je potres, ali ipak moramo se najozbiljnije pripremiti za takvo što kako ne bismo bili nespremni – napominje Škori�. Ina�e, Sredozemlje je ugro�eno opasnoš�u od potresa zbog “sukobljavanja” euroazijske i afri�ke plo�e, koja se pomi�e prema sjeveru.

Prizori iz Japana šokirali su i zabrinuli cijeli svijet

Zato je i Hrvatska u zoni opasnosti od razornih potresa koji mogu rušiti ku�e, i to posebno u priobalnom dijelu, od granice sa Slovenijom do ju�no od Senja. Nadalje, u podru�ju Velebita do Bukovice seizmi�ka je aktivnost manje prisutna, dok se prema jugoistoku, uz manje prekide izme�u Šibenika i Splita, nastavlja izrazita seizmi�ka aktivnost sve do ju�no od Dubrovnika.

piše HRVOJE PRNJAK

*****

ZADAR Poluotok i Arbanasi najugro�eniji

Zbog preklapanja dviju tektonskih plo�a na pravcu Zadar−Ancona, cijeli u�i obalni pojas Zadra i stara gradska jezgra spadaju u potresnu zonu 9, što je najviša razina opasnosti. U slu�aju potresa, Poluotok i Arbanasi najugro�eniji su dijelovi Zadra.

− Stara gradska jezgra ne bi izdr�ala ni puno slabiji potres, a kamoli neki sna�niji udar. Cijeli Kampo Kaštelu i Varoš �ine stare ku�e koje se i sada jedva dr�e, spašava ih samo to što su spojene. Cijeli stari dio grada Zadra, odnosno ono što je uspjelo “pre�ivjeti” bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, neadekvatna je gradnja koja u potresu ne bi izdr�ala − ka�e arhitekt �eljko Predovan.
Pro�elnik centra Dr�avne uprave za spašavanje Darko Teško ka�e da bi najte�i scenarij bio urušavanje zgrada oko uvale Jazine, koje bi zatrpale prometnice i blokirale put spasila�kim ekipama prema Poluotoku i Arbanasima. U slu�aju razornog potresa odmah se aktivira gradski krizni sto�er kojim zapovijeda gradona�elnik, ali najva�nija je komunikacija na svim razinama, po�evši od civilne zaštite u mjesnim odborima, koja prva ima informacije o najugro�enijima na svojoj mikrolokaciji.

A. VU�ETI�-ŠKRBI�

*****

SPLIT Višak armature – za ve�u sigurnost

Kad je rije� o Splitsko-dalmatinskoj �upaniji, u zonu 9. stupnja intenziteta po Mercallijevoj ljestvici dosad zabilje�enih potresa ubraja se podru�je planine Biokovo, potez Makarska–Imotski–Sinjsko polje. Stupanj ni�e zahva�a otoke Vis, Hvar, Bra�, Šolta te podru�je Splita.

Razorni potresi posebna su prijetnja kulturnoj baštini Splita i Trogira, koje bi potres devetog stupnja vjerojatno nepovratno oštetio. Usporedbe radi, potres koji je 361. godine zbrisao s lica zemlje grad Cissa (danas Caska) na otoku Pagu, baš kao i onaj koji je 1667. porušio Dubrovnik, bio je intenziteta koji se ubraja u 10. stupanj Mercallijeve ljestvice.

− Logika gradnje isto�nog dijela Splita, kao i predgra�a po principima divlje gradnje, donekle je dobra prevencija od potresa jer se tu nije štedjelo na armaturi. Valjda po logici “nikad ne znaš kad �e trebati nadograditi kat”.

Ti kvartovi nisu za pohvalu u vizualnom i urbanisti�kom smislu, ali relativno su sigurni od potresa – ka�e arhitekt Dra�en Pejkovi�, dodaju�i da su Split 2 i Split 3 dobri primjeri gradnje u kojoj se vodilo ra�una o statici i mogu�nosti potresa. − Usudio bih se kazati da su nakon potresa u Crnoj Gori i Skoplju na ovom prostoru uvedeni standardi sigurne gradnje.

*****

DUBROVNIK Veliki potres ugrozio bi objekte
izgra�ene bez stru�nog nadzora

Me�u najtrusnijim hrvatskim podru�jima nalazi se i šire dubrova�ko podru�je, koje su ja�i potresi ve� poga�ali. Seizmotektonske studije, ka�e seizmolog Vlado Kuk, govore da je mogu�e da potresi na ovom prostoru mogu dosegnuti jakost magnitude od 7,5 prema Richteru.

Podru�je Dubrovnika je prema svim dosadašnjim podacima, te seizmološkoj karti Hrvatske, ozna�eno intenzitetom potresa u rasponu od 7 do 10 Mercalijeve skale. Iako se na�elno smatra da bi u uvjetima potresa ve�ih razmjera najugro�enija bila povijesna jezgra, stru�njaci potencijalne razmjere katastrofe predvi�aju prvenstveno za objekte koji nisu gra�eni prema pravilima struke.

− U Dubrovniku su najugro�enije višekatnice na kosom terenu, a poglavito objekti gra�eni bez gra�evinskog nadzora − ka�e arhitekt Krunoslav Ivanišin. Visok stupanj ugroze je i u preizgra�enim, gusto naseljenim ulicama u kojima se nije kontrolirala gradnja. Dosta je objekata gra�eno bez projekata betonske konstrukcije − isti�e Ivanišin. Takvih objekata, ka�e, ima po cijelome gradu. Povijesna jezgra je više puta rekonstruirana, a zgrade su izdr�ale nekoliko te�ih podrhtavanja tla.

P. PEKO

*****

ŠIBENIK Najve�a prijetnja – spoj stare gradnje i betonske plo�e

Šibenik je osma potresna zona, dok je šire podru�je grada potresna zona ugro�enosti 6-8 stupnjeva. Šibenska stara gradska jezgra ima još “stoje�i“ stambeni fond, to su zgrade koje su nastajale u 12. i 13. stolje�a do završetka Drugog svjetskog rata.

Arhitekt i konzervator Miro Škugor upozorava: − Ku�e u staroj jezgri Šibenika i kontaktnom dijelu od zidane su konstrukcije s drvenim gredama, dok su one u novim dijelovima grada od monolitnih konstrukcija, odnosno armiranog betona, te su puno osjetljivije na potres od starih ku�a s drvenim podovima jer se kod zidanih konstrukcija potres prigušuje, amortizira na sljubnicama zidanih elemenata, drvene su horizontale elasti�ne i “rade“, a na posljetku se daju i popraviti.

Kod nove, betonske, monolitne gradnje, konstrukcije se lome i padaju. Grade se s ve�om otpornoš�u, ali kad se sruše, tu naj�eš�e nema popravljanja, nego se gradi nanovo. Problem nastaje u posljednjih 50-ak godina, kad se u stare zgrade ugra�uju betonske plo�e. U ekstremnim situacijama, dva razli�ita materijala razli�ito se ponašaju, tvr�i materijal ruši mekši i opet nastaju nepopravljive štete.

J. GRUBA�

*****

Izvor: Slobodna dalmacija

PS:

Stravi�ne slike katastrofe u Japanu izazvane potresom i tsunamijem:

PRIJE – KASNIJE

Uhvatite mišem vertikalnu crtu na sredini svake slike te je pomi�ite lijevo - desno.

Za portal: Zvonimir Mitar

Na vrh