Hrvatsko kartografsko društvo (HKD) i Dr�avna geodetska uprava (DGU), uz suorganizatore Grad Vara�din, Fakultet organizacije i informatike, Vara�din, Geotehni�ki fakultet, Vara�din i Geodetski fakultet, Zagreb, organizirali su od 26. do 28. studenoga u Vara�dinu 1. Hrvatski NIPP i INSPIRE dan i Savjetovanje Kartografija i geoinformacije. Donosimo interesantan dokument s toga susreta:
O morskim granicama u sjevernom Jadranu
od 1968. do 2009.
– kronološki kartografski prikaz
dr. sc. Zvonko Gr�eti�
Valerija Filipovi�, dipl. ing.
Hrvatski hidrografski institut, Split
www.hhi.hr
prof. dr. sc. Vesna Bari� Punda
Pravni fakultet u Splitu
www.pravst.hr
Do 1968. godine:
Ravne polazne crte prvi put su primjenjene du� bivše jugoslavenske obale 1948.
(Slu�beni list FNRJ, 106/1948.) Potvr�ene su 1965. (Slu�beni list SFRJ, 22/1965.)
Posljednja promjena je iz 1979. uz crnogorsku obalu, Rt Mendra – Rt Platamuni (Slu�beni list SFRJ, br. 13/1979)
Za prikaz na karti u sjevernom Jadranu bitan je dio ravnih polaznih crta bivše Jugoslavije: Rt Kostanjija – otok Altije� – pli�ina Mramori – hrid Masarine
Zakonom iz 1965. teritorijalno more bivše Jugoslavije je prošireno sa 6 milja na 10 milja.
1968. godine:
Sporazum izme�u Italije i bivše Jugoslavije o razgrani�enju epikontinentskoga pojasa (stupio na snagu 1970.)
Konvencija o epikontinentskom pojasu (�eneva,1958.)
�lanak 6.
1. U slu�aju kad isti epikontinentski pojas grani�i s podru�jima dviju ili više dr�ava kojih obale le�e su�elice, granica epikontinentskog pojasa izme�u tih dr�ava odre�uje se sporazumom izme�u njih. Ako sporazuma nema i ako posebne okolnosti ne opravdavaju drugu granicu, granica je crta sredine, kojoj je svaka to�ka jednako udaljena od najbli�ih to�aka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora svake pojedine dr�ave.
14. kolovoza 1974. godine Italija proglašava širinu teritorijalnog mora od 12 milja
Na temelju plovidbenog zakona iz 1942. širina talijanskog teritorijalnog mora iznosila je 6 milja, a novelom iz 1974. ta je širina udvostru�ena (12 milja). (Codice della navigazione, Approvato con Regio Decreto 30 marzo 1942, Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana n. 93 del 18 aprile 1942)
Milja (M) (lat. mille – tisu�a, potje�e od Rimljana i ozna�avala je 1000 dvostrukih koraka rimskog vojnika), naj�eš�e se upotrebljava termin morska ili nauti�ka milja; to je du�ina luka jedne meridijanske minute na srednjoj geografskoj širini. Od 1929. usvojena je duljina milje i iznosi 1852 m.
10. studenog 1975. godine Osimski sporazum
Granica izme�u bivše Jugoslavije i Italije u Trš�anskom zaljevu i izvan njega, utvr�ena Osimskim sporazumom iz 1975. temelji se na ekvidistanciji i kompromisna je crta sredine izme�u polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora dviju dr�ava izme�u njihovih obala.
1 Trš�anski zaljev (Golfo di Trieste) obuhva�a morsko podru�je sjeveroisto�no od grani�ne linije koja spaja luku Grado -sjeverni dio rta Savudrija (Rt Gornja Savudrija), a sadr�i:
1a Tr�iški zaljev (Baia di Panzano)
1b Miljski zaljev (Baia di Muggia)
1c Koparski zaljev (Koprski zaliv)
26. travnja 1977. godine Italija je u Jadranskom moru primijenila metodu ravnih polaznih crta (Decreto del Presidente della Repubblica, N 816)
Za sjeverni Jadran bitan je ovaj dio ravnih polaznih crta Italije: Punta Sottile – svjetionik Punta Sdobba – svjetionik Banco Mula di Muggia – Punta Tagliamento
7. svibnja 1979. godine:
Širina teritorijalnog mora bivše Jugoslavije iznosi 12 M
Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu (1958.)
�lanak 2.
1. Suverenost obalne dr�ave prote�e se izvan njezina kopnenog podru�ja...
2. Ta se suverenost prote�e na zra�ni prostor iznad teritorijalnog mora i na njeno dno i podzemlje.
3. Suverenost nad teritorijalnim morem ostvaruje se prema odredbama ove Konvencije i prema drugim pravima me�unarodnog prava.
Širina teritorijalnog mora nije bila precizirana u miljama
Konvencija UN o pravu mora (1982.)
�lanak 3.
Širina teritorijalnog mora
Svaka dr�ava ima pravo utvrditi širinu svojeg teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi
12 nauti�kih milja, mjerenih od polaznih crta koje su odrenene u skladu s Konvencijom.
Raspadom SFR Jugoslavije na obalama Jadrana su nastale nove obalne dr�ave, novi me�unarodnopravni subjekti: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i današnja Crna Gora (Srbija i Makedonija su dr�ave bez morske obale). Kopnene granice izme�u nekadašnjih jugoslavenskih republika postale su granice me�u samostalnim dr�avama, a nakon raspada bivše Jugoslavije prvi je put trebalo utvrditi crte koje razdvajaju njihova morska podru�ja. Do danas granice na moru nisu odre�ene.
25. lipnja 1991. godine Hrvatska i Slovenija proglašavaju samostalnost
Granice na moru mogu biti dr�avne granice (granice dr�avne suverenosti), to jest granice ukupnosti vlasti jedne dr�ave na morskim prostorima (vanjska granica teritorijalnoga mora), ali i granice koje ome�uju i razgrani�uju pojedine dijelove i pojase mora, morskog dna i podzemlja u kojima obalna dr�ava nema suverenost ve� suverena prava ili jurisdikciju.
Danas je posebice aktualno odnosno otvoreno pitanje razgrani�enja na moru izme�u Hrvatske i Slovenije koje su pregovore o tome zapo�ele neposredno nakon osamostaljenja dviju dr�ava, a do danas granica na moru nije odre�ena.
Crta sredine / ekvidistancije je privremena granica u skladu s Konvencijom UN o pravu mora (1982.)
�lanak 15.
Kad obale dviju dr�ava le�e su�elice ili me�usobno grani�e, nijedna od tih dviju dr�ava nije ovlaštena, ako me�u njima nema suprotnog sporazuma, proširiti svoje teritorijalno more preko crte sredine, kojoj je svaka to�ka jednako udaljena od najbli�ih to�aka polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora svake od tih dviju dr�ava.
Prema tome crta sredine je privremeno rješenje.
1993. godine Slovenski Memorandum o Piranskom zaljevu
usvojen u Slovenskom parlamentu 7. travnja 1993.
Slovenija zahtijeva cijeli Piranski zaliv(tj. hrvatska obala unutar Piranskog zaliva bila bi ome�ena slovenskom granicom na moru) krše�i pri tome odredbe Konvencije UN o pravu mora (1982.).
Slovenija tako�er zahtijeva va�an dio hrvatskog teritorijalnog mora (koji je 11 puta ve�i od cijelog Savudrijskog zaljeva / Piranskog zaliva
Slovenija zahtijeva dio mora koji znatno prelazi 12 M odre�enih �lankom 3. Konvencije UN
o pravu mora
Memorandumom je potvr�eno da Slovenija “spada u skupinu tzv. geografski zakinutih dr�ava koje zbog geografskog polo�aja ne mogu proglasiti svoje isklju�ive gospodarske pojase”.
Prema �lanku 70. Konvencije UN o pravu mora dr�ava u nepovoljnom geografskom polo�aju
ozna�ava obalne dr�ave, uklju�uju�i i obalne dr�ave na zatvorenim ili poluzatvorenim morima, koje njihov geografski polo�aj �ini, radi dovoljne opskrbe ribom za prehrambene potrebe njihova stanovništva ili dijela stanovništva, ovisnima o iskorištavanju �ivih bogatstava isklju�ivih gospodarskih pojasa drugih dr�ava u subregiji ili regiji i obalne dr�ave koje ne mogu imati vlastiti isklju�ivi gospodarski pojas.
28. travnja 1997. godine
Sporazum o pograni�nom prometu i suradnji (SOPS)
izme�u Hrvatske i Slovenije
Primjer dobrog susjedstva je Sporazum o pograni�nom prometu i suradnji (SOPS) izmeñu Hrvatske i Slovenije koji su u Ljubljani potpisali ministri vanjskih poslova Mate Grani� i Zoran Thaler, a koji je i danas na snazi. Ulaskom u EU 2004. Slovenija je suspendirala (otkazala) odredbe o ribolovu.
Na hrvatski pristanak da slovenski ribari love u hrvatskome morskom prostoru koji je šest puta ve�i od slovenskoga teritorijalnog mora, slu�bena je Slovenija tada odgovorila da joj Hrvatska nudi nešto što ona ve� ima u zajedni�kome jugoslavenskom moru.
18. prosinca 1998. godine Ribarstvo u Sloveniji
Dokument koji je Slovenija poslala (18. prosinca) u Bruxelles tijekom pregovora s EU:
Republika Slovenija je mediteranska zemlja �ija je obalna crta du� Jadranskog mora duga 45 km. Od 1991. godine, kada je Republika Slovenija stekla nezavisnost, njezino je morsko ribarstvo uglavnom ograni�eno na slovensko teritorijalno more (12 milja od obale), koje obuhva�a 180 km2.
Crta sredine/ekvidistancije u Piranskom zalivu/Savudrijskom zaljevu data je na dvije to�ke: A dana je na utoku Kanala Svetog Odorika u Piranski zaliv / Savudrijski zaljev i B koja je na sredini spojnice izmeñu Rta Madona i Rta Savudrija (koja zatvara Piranski zaliv / Savudrijski zaljev),a izvan zaljeva se prote�e do to�ke: C koja je trome�na to�ka Italije-Hrvatske-Slovenije na osimskoj granici (1975.).
19. svibnja 2000. godine Memorandum o suglasnosti izme�u Hrvatske i Italije o suradnji u operacijama traganja i spašavanja na Jadranskom moru (sklopljen u Anconi)
Crta koja odvaja podru�ja traganja i spašavanja je crta koja spaja samo 3 to�ke na ovoj karti. Ukupno ima 9 to�aka u Jadranskom moru:
| |
Datum WGS84 |
|
Ime to�ke
1
2
3
4
5
6
7
8
9
|
N. LAT(φ)
45°27’18”
45°09’48”
44°32’00”
43°29’54”
42°55’18”
42°31’06”
42°15’00”
41°34’12”
41°30’00” |
E. LONG (λ)
13°12’42”
13°00’00”
13°13’54”
14°30’00”
15°16’12”
16°01’24”
16°33’12”
18°00’00”
18°09’00” |
2001. godine Prijedlog razgrani�enja prema parafiranom Nacrtu ugovora o granici na moru izme�u Hrvatske i Slovenije poznat kao
Sporazum Ra�an-Drnovšek
Tzv. sporazum je samo parafirani nacrt (tzv. autentifikacija teksta) i kao takav nema pravni u�inak.
T6 (45°24´58.8� N; 13°13´26.6� E)
Na moru prvo i osnovno razmatranje je rješavanje u skladu sa sigurnoš�u plovidbe
-
Memorandum iz Ancone od 19. svibnja 2000. prethodi nacrtu tzv. sporazuma "Ra�an-Drnovšek“, 2001. i �ini ga tehni�ki neizvodivim iz razloga kada brodovi koji isplovljavaju iz Koparskog i Trš�anskog zaljeva prolaze talijanskim teritorijalnim morem, a plovidbena ruta za brodove koji uplovljavaju u Trš�anski i Koparski zaljev prolaze hrvatskim teritorijalnim morem, tj. slovenski brodovi (kao i svi drugi brodovi) imaju pravo neškodljivog prolaska talijanskim i hrvatskim teritorijalnim morem.
4. listopada 2003. godine Hrvatska proglašava Zašti�eni ekološko-ribolovni pojas (ZERP)
22. sije�nja 2004. godine Arheološki pojas Italije
Zakonskim dekretom br. 42 Italija je proglasila arheološki pojas, varijantu vanjskog pojasa, do 24 milje ra�unaju�i od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora. U tome su pojasu detaljnim nacionalnim propisima zašti�eni arheološki i povijesno vrijedni predmeti u podmorju (podrtine brodova, amfore, stara oru�ja, kipovi i sl.), zabrana nekontroliranog va�enja, stjecanja privatnog vlasništva i prodaje tih predmeta, vo�enje katastra, �uvanje i dr.
Sadr�aj zaštite je dobrim dijelom preuzet iz Konvencije UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine od 2. studenog 2001. Granice prema susjedima nisu odre�ene. Pitanje je zalazi li talijanski arheološki pojas u podru�je hrvatskog ZERP-a i epikontinentskog pojasa, jer
prema Konvenciji o pravu mora arheološki i povijesno vrijedni predmeti u podmorju gospodarskog i epikontinentskog pojasa nisu zašti�eni.
1. svibnja 2004. godine Slovenija ulazi u Europsku uniju
| |
A, B i C:
Datum WGS84 |
|
Ime to�ke
A
B
C |
N. LAT (φ)
45°28’42.24”
45°31’01.56”
45°34’56.28” |
E. LONG (λ)
13°35’08.52”
13°32’00.96”
13°26 44.16” |
Hrvatsko bilateralno grani�no pitanje nikad nije predstavljalo zapreku u slovenskim pristupnim pregovorima za ulazak u EU, niti je Hrvatska ikada takav argument iznosila.
• I neke druge �lanice EU imaju neriješena grani�na pitanja, izme�u sebe i sa ostalim zemljama.
Od 1. prosinca 2004. godine temeljem odluke IMO-a u primjeni je
sustav usmjerene i odvojene plovidbe u sjevernom Jadranu
• Na zajedni�ki prijedlog jadranskih zemalja (me�u kojima i Slovenije) Me�unarodna pomorska organizacija (International Maritime Organisation, IMO) prihvatila je 2004. sustav usmjerene i odvojene plovidbe u sjevernom Jadranu.
2. kolovoza 2005. godine Hrvatska i Italija zaklju�ile su razmjenom nota Sporazum
o uskla�ivanju popisa koordinata navedenih u Sporazumu izmeñu bivše SFR Jugoslavije i Italije o razgrani�enju epikontinentskog pojasa izme�u dviju dr�ava (1968.)
4. listopada 2005. godine Slovenija proglašava zašti�enu ekološku zonu
i odre�uje epikontinentski pojas
Prema Konvenciji UN o pravu mora, rije� je o zonama koje su “podru�je koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega” (�lanak 55.), pri �emu širina teritorijalnog mora ne smije prelaziti 12 milja (�lanak 3.).
28. studenoga 2005. godine Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Hrvatske donio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
U �lanku 5. ovoga Pravilnika koji je u skladu sa �lankom 15. Konvencije UN o pravu mora, odre�eno je da teritorijalno more Hrvatske “u sjevernom dijelu privremeno, dok se kona�no ne utvrdi grani�na crta izme�u Hrvatske i Slovenije, polazi od uš�a rijeke Dragonje (kanal Sv. Odorika) te se nastavlja u Piranskom zalivu / Savudrijskom zaljevu do polovišta crte koja spaja rt Madona (Slovenija) i rt Savudrija (Hrvatska), a potom slijedi okomicu na polovište crte koja spaja rt Madona i rt Savudrija i doti�e granicu odre�enu Osimskim sporazumom iz 1975.
5. sije�nja 2006. godine Slovenija je Uredbom o odre�ivanju ribolovnoga mora proglasila svoje ribolovno more podijeljeno u tri zone
Zona A – unutrašnje morske vode, koje obuhva�aju cijeli Piranski zaliv / Savudrijski zaljev.
Zona B – teritorijalno more Slovenije, koje se prote�e izvan 12 M.
Zona C – obuhva�a zašti�enu ekološku zonu i epikontinentski pojas Slovenije, i to u podru�ju gdje se nalazi dio ZERP-a i epikontinetskog pojasa Hrvatske, ispred njezine obale.
8. velja�e 2006. godine Zašti�ena ekološka zona Italije
Privremena vanjska granica talijanske ekološke zone (do zaklju�enja sporazuma sa susjednim dr�avama) je crta sredine u Jadranskome moru.
2007. godine
Dogovor na Bledu o iznošenju grani�nog spora pred Me�unarodni sud u Haagu
26. kolovoza 2007. hrvatski premijer Ivo Sanader i slovenski premijer Janez Janša na Bledu su dogovorili da �e se “neriješena grani�na pitanja me�u dvjema zemljama rješavati pred
Me�unarodnim sudom u Haagu” (International Court of Justice, ICJ).
• U tu je svrhu osnovana Mješovita komisija zadu�ena za sastavljanje pravnog okvira prijedloga sporazuma.
Izbor Me�unarodnog suda u Haagu u skladu je sa:
Pregovara�kim okvirom EU za Hrvatsku (od 3. listopada 2005.), prema kojem �e Hrvatska “grani�ne sporove rješavati sukladno na�elu mirnog rješavanja sporova u skladu s Poveljom UN-a, uklju�uju�i ako je nu�no i obveznu nadle�nost Me�unarodnog suda” u Haagu (to�ka 13. Pregovara�kog okvira EU).
Slu�beni e-Atlas okolja (Atlas okoliša) Slovenije 2009. godine, koji je izdala Agencija za zaštitu okoliša Republike Slovenije (tijelo Ministarstva za zaštitu okoliša i prostorno ure�enje Republike Slovenije), sada je identi�an neslu�benome iz 2007. godine, u kojemu je slovenska granica na moru (teritorijalno more) ucrtana ispred obale Hrvatske.
Grafi�ki prikaz hibridnog modela koji sadr�i ove podatke: u podlozi je raster segmenta slu�bene karte Slovenije, tj. e-Atlasa okolja Slovenije, a u gornjem sloju je osjen�ana površina jugozapadno od crte sredine/ekvidistancije u teritorijalnome moru Hrvatske u Savudrijskom zaljevu/Piranskom zalivu od 8,7 km² i izvan njega od 225,1 km².
Prema tome, u propisima iz 2005. i 2006. i na slu�benoj karti e-Atlasa okolja, Slovenija prisvaja ukupnu površinu teritorijalnoga mora Hrvatske od 233,8 km², što je �ak 130% ve�a površina od površine slovenskoga teritorijalnog mora prikazane u slovenskim pretpristupnim dokumentima Europskoj uniji u prosincu 1998. i 2004. kada je postala punopravna �lanica EU (180 km²).
Svih 5 to�aka osimske granice iz 1975., Slovenija je u Bijeloj knjizi (White paper on the border between the Republic of Slovenia and the Republic of Croatia, Ljubljana, Tiskarna Delo, 2006.) preveli na engleski jezik kao T1, T2, T3, T4 i T5, što je pogrešno jer u orginalnom tekstu Ugovora iz 1975. one su navedene brojevima 1, 2, 3, 4 i 5, ali to je napravljeno tako da se dobije vizualni dojam da je to�ka T6 (koja je preuzeta iz Nacrta ugovora iz 2001.) samo nastavak na pet to�aka osimske granice (1975.).
Original dokumenta mo�ete vidjeti ovdje:
Varazdin_O morskim granicama u Jadranu.pdf
Izvor: www.kartografija.hr
Za portal odabrao: Tihomir Nui�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
