Ve�er Vatroslava Lisinskog u Samoboru
U srijedu, 14. listopada 2009. u 20:00 sati u Velikoj dvorani Hrvatskog doma u Samoboru odr�at �e se „Ve�er Vatroslava Lisinskog“ - koncert gostiju kojim zapo�inje proslava 135. godišnjice osnutka Hrvatskog pjeva�kog društva „Jeka" u Samoboru:
Hrvatski dom, Samobor
Srijeda, 14. listopada 2009. u 20:00 sati
Hrvatsko pjeva�ko društvo "JEKA" Samobor, povodom svoje 135. godišnjice osnutka prire�uje
SVE�ANI KONCERT
"VE�ER VATROSLAVA LISINSKOG"
Sudjeluju:
MJEŠOVITI PJEVA�KI ZBOR
"EMIL COSSETTO" ZAGREB
i
HRVATSKO PJEVA�KO DRUŠTVO "SLAVULJ" PETRINJA
Solo: Lidija Horvat- Dunjko, sopran
Glasovir: Mario �opor, prof.
DIRIGENT: mo. JOSIP DEGL' IVELLIO
*****
PROGRAM:
1. Prosto zrakom – muški zbor
2. Tam gdje stoji – muški zbor
3. Prelja – muški zbor
4. Himna slobodi iz opere "Porin" – muški zbor
5. Oj talasi – mješoviti zbor
6.
Tuga djevojke – solo
7. Zbor hrvatica iz opere "Porin" – �enski zbor
8. Dvije ptice – solo
9. Cum invocarem – mješoviti zbor i solo
10.Laku no� – mješoviti zbor
11.Moja la�a – muški zbor i solo
12.Jutro – mješoviti zbor i solo
13.Prosto zrakom – mješoviti zbor - uz sudjelovanje Hrvatskog pjeva�kog društva "Jeka"
-Gotovo identi�an program koncerta pod ravnanjem Emila Cossetta odr�ao je prije 40 godina u Hrvatskom glazbenom zavodu, u utorak, 10. lipnja 1969. godine u 20 sati. Solisti su bili: Denis Oštri� i Aleksandar Paviši�, na glasoviru je pratio Branko Sep�i�, a na orguljama An�elko Klobu�ar.
-Smotra zborova Hrvatske koja je 1969. godine po drugi puta odr�ana u Petrinji i na kojoj je sudjelovalo 18 zborova iz Hrvatske, bila je u znaku godišnjice Vatroslava Lisinkog, a zbor "Jo�a Vlahovi�" je ponovio program koncerta iz Hrvatskog glazbenog zavoda od 10. lipnja 1969. godine u sklopu posebnih doga�anja tijekom Smotre u petak 20. lipnja 1969. godine u Kazališnoj dvorani Doma kulture "Moša Pijade" u Petriji.
-Tako�er, u petak, 26. prosinca 1969. u koncertnoj dvorani "Istra" Zbor "Jo�a Vlahovi�" i Zagreba�ka filharmonija pod ravnanjem Borisa Papandopula, te uz soliste Branku Beretovac, Denis Oštri�, Vladimira Ru�djaka, Franju Petrušaneca i Stojana Stojanova izveli su zborske i orkestralne skladbe Vatroslava Lisisnkog.
-Pisac predgovora u prate�oj programskoj knji�ici iz 1969. godine o �ivotu i djelovanju Vatroslava Lisinskog, a sve povodom 150. obljetnice ro�enja i 115. godišnnice smrti bio je akademik Lovro �upanovi�.
Programsku knji�icu pripremio: Josip degl' Ivellio
Video projekcija: �eljko Crnkovi�, design plakata za koncert: Danijel Iveta
*****
Mješoviti pjeva�ki zbor «Emil Cossetto» osnovan je u Zagrebu, 29. svibnja 1945. godine kao kulturno-umjetni�ka grupa Glavnog odbora USAOH-a «Jo�a Vlahovi�». Društvo je u po�etku imalo samo pjeva�ki zbor i manje vokalne sastave (okteti). Kasnije u sklopu istog Društva utemeljeni su zbor narodnih plesova i pjesama, literarna, likovna, dramska i zabavna sekcija. Do 1959. godine zbor je bio omladinski, a tada je primio u svoje redove dio �lanstva bivšeg Hrvatskog pjeva�kog društva «Lisinski», te je zbog toga zbor neko vrijeme nosio naziv «Jo�a Vlahovi� – Lisinski». Tom prilikom zbor je i preuzeo glazbeni arhiv Hrvatskog pjeva�kog društva «Lisinski» koji se i danas nalazi u sklopu glazbenog arhiva zbora. Prvi javni nastup zbora «Jo�a Vlahovi�» bio je 02. rujna 1945. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Od samog osnutka do 2005. godine zbor je vodio skladatelj, dirigent i zborovo�a, maestro Emil Cossetto. U rujnu 1945. godine zbor odlazi na prvu višednevnu turneju po gradovima Istre. Popularnost zbora širi se velikom brzinom, te ve� 1948. dobiva poziv iz �ehoslova�ke da odr�i koncerte u nekoliko gradova i tako ostvaruje svoju prvu turneju izvan granica tadašnje dr�ave. Od 1954. na dalje skoro svake godine zbor ostvaruje turneje u inozemstvo uglavnom po Europi: Francuska, Italija, Austrija, Njema�ka, itd. Od prve inozemne turneje pa sve do današnjih dana na programu Zbora je jedna nova kategorija glazbene izra�ajnosti, folklorno-koncertna, koja inzistira na elementarnim glazbenim zakonitostima. Svoju muzi�ku kvalitetu Zbor je dokazao i u sudjelovanju u najve�im muzi�kim profesionalnim projektima, izvedbama Bacha, Beethovena, Mozarta, Verdija, Wagnera, Brahmsa i dr., a posebno sa raznim orkestrima u projektima hrvatske glazbe od Luka�i�a do Gotovca.
U radu zbora sudjelovalo je preko 5000 mladih entuzijasta kojim treba odati priznanje za visok stupanj umjetni�ke i društvene zrelosti �ime su tijekom brojnih koncerata, radio i TV snimanja koncertnih turneja po europskim metropolama dostojno prezentirali našu glazbenu umjetnost. Za svoj rad zbor je dobio dvije nagrade grada Zagreba, Nagradu "Vladimir Nazor", te ostvarenje prvih mjesta na renomiranim svjetskim natjecanjima kao što su:
1) Prvo mjesto na me�unarodnom natjecanju pjeva�kih zborova u Spittalu (Austrija)
2) Zlatna medalja na me�unarodnom festivalu u Debreczenu (Ma�arska)
3) Prvo mjesto na me�unarodnom natjecanju pjeva�kih zborova u Arezzu (Italija)
Zbor je odr�ao preko 1500 koncerata, odnosno koncertnih nastupa, sudjelovao je u stotinama radio emisija ili radio snimanja na doma�im i stranim radio postajama, snimio više 10 LP-a (Philips-Baarn, Monitor-New York, Camerata-Zurich, Amadeus-Wien te bivši Jugoton-Zagreb) i 5 CD-a.
1. svibnja 1992. KUD "Jo�a Vlahovi�" promijenio je ime u Mješoviti pjeva�ki zbor "Emil Cossetto" jednoglasnom odlukom svih 59 aktivnih �lanova zbora. Prvi koncert pod novim imenom odr�an je 11. svibnja 1992. godine u koncertnoj dvorani «Vatroslav Lisinski» pod nazivom "Petrinja naš grad", a voditeljica Mirna Berend prvi je put javno izgovorila novo ime zbora. U opse�nom repertoaru zbora od samih po�etaka do danas uvijek su se isticale posebno interpretacije folklornih napjeva, pjesama i plesova, naro�ito onih u obradi Emila Cossetta. Da se nikada ne prestaje biti «vlahovi�ancem» pokazalo se 2003. godine kada su se na «Koncertu generacija» odr�anom u Hrvatskom glazbenom zavodu u �ast 85. ro�endana maestra Emila Cossetta okupile generacije pjeva�a od 1947. pa sve do 2003. godine.
Zbor je proslavio 60. godišnjicu postojanja i rada sve�anim koncertom 10. lipnja 2005. godine u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Ujedno je to bila i proslava 60. godišnjice neprekinutog umjetni�kog rada i vo�enja zbora maestra Emila Cossetta. Na tom povijesnom koncertu prvi dio koncerta je dirigirao maestro Cossetto a drugi maestro Degl' Ivellio kojeg je 2003. godine Emil Cossetto pozvao kao sudirigenta zbora. Ujedno je to bio i posljednji koncert na kojem je dirigirao Emil Cossetto. Utemeljitelj Zbora, Emil Cossetto preminuo je u Zagrebu
28. lipnja 2006. godine u 87. godini �ivota. Od rujna 2005. godine Josip degl' Ivellio postaje novi umjetni�ki voditelj Mješovitog pjeva�kog zbora «Emil Cossetto». U svega dvije godine maestro Degl' Ivellio obnavlja repertoar zbora s novim ili neizvedenim skladbama Emila Cossetta kao i drugih autora, a priprema i ostvaruje i posve novi repertoar duhovne glazbe uglavnom hrvatskih skladatelja. Kroz razdoblje od 2005. do konca 2008. godine zbor je imao više od 40 koncerata i nastupa i to u Zagrebu u Hrvatskom glazbenom zavodu, crkvi svetog Marka, crkvi svetog Franje Ksaverskoga, crkvi bla�enog Augustina Ka�oti�a, kao i u Gornjoj Bistri, Svetom Ivanu Zelini, Petrinji, Sisku, Karlovcu, Samoboru, Osijeku, te u kaznionicama Lipovica i Turopolje. Zbor je tako�er nastupio na jubilarnim 15. «Mateti�evim danima» u Guvernerovoj pala�i u Rijeci, 9. travnja 2008. Zajedni�kim naporima Zbora i dirigenta Josipa degl' Ivellia, kao umjetni�kog Ravnatelja Memorijala, pokrenut je 2. lipnja 2007. «Glazbeni Memorijal Emil Cossetto» - pozivna smotra zborova u mjesecu lipnju s idejom i nakanom izvoditi i istra�ivati prebogati opus Cossettovih skladbi za zborove. Ve� 2008. godine II. Memorijal je prerastao u me�unarodni. Od 2008. godine odr�avanje Memorijala je bijenalno.
*****
JOSIP DEGL' IVELLIO, (1969., Dubrovnik), dirigent, zborovo�a i skladatelj, glazbeno obrazovanje stje�e u Dubrovniku te Konzervatorij u Italiji (zborsko dirigiranje). Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova: Oratorijski zbor crkve svetog Petra HOSANNA Zagreb (1992.-2003.), osnovao je Djevoja�ki zbor SCHOLA CANTORUM crkve svetog Petra, Zagreb (1994.-2003.), Franjeva�ki zbor juniora COR UNUM (2001.-2003.), Mješoviti zbor crkve svetog Pavla, Zagreb (od 2003.), HPD SLAVULJ, Petrinja (od 10. 5. 1995.), HPD JEKA Samobor (od 1997.), MZ EMIL COSSETTO, Zagreb (od 2003.) i VIA LIPE, Sisak (od 2007.). Bio je dirigent i nekoliko orkestara, a osobito Simfonijskog orkestra Mostara (1993.-1995.). Snimio 12 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja (K. Odak, 1998., A. Vidakovi�, 1999., K. Kolb, 2000., Stahuljaci, 2001., B. Duda, 2002., F. Dugan, 2002., E. Cossetto, 2003., S. Sente, 2005., Bl M.Petkovi�, 2004. i Petrinjska glazbena razglednica, 2004.) uglavnom duhovne glazbe ukupnog trajanja 950 minuta (oko 15 sati), autor je, urednik i skladatelj 7 knjiga-pjesmarica (Bl.M. Petkovi�, 2003.; Petrinjska glazbena razglednica, 2004.; Bl. Ivan Merz, 2005.; Zmajska pjesmarica, 2006. i Glazbena škrinja Hrvatskog pjeva�kog društva Jeka u Samoboru 2008.), skladbe su mu objavljene na više mjesta kao i u hrvatskoj nacionalnoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu (II. izdanje, Zagreb, 2003.), piše ili ure�uje glazbene rubrike za nekoliko web-portala, koautor je nekoliko glazbenih knjiga (Crkveno pjevanje u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.), redoviti je �lan više strukovnih glazbenih udruga; �lan je Prvog razreda Hrvatske glazbene unije te pridru�eni �lan Hrvatskog društva skladatelja a od 2004. do 2008. obnašao je du�nost dopredsjednika Hrvatskog društva crkvenih glazbenika (HDCG). Redoviti je �lan Hrvatskog plemi�kog zbora i Dru�be Bra�a Hrvatskoga Zmaja (Zmaj Bra�ki II.) gdje obnaša du�nost pro�elnika Umjetni�ke sekcije
*****
HRVATSKO PJEVA�KO DRUŠTVO SLAVULJ PETRINJA osnovano je 1864. godine i najstarije je društvo koje in continuo djeluje u našoj dr�avi. Slavulj je jedno od deset društava osniva�a Hrvatskog pjeva�kog saveza osnovanog 17. 5. 1875. godine . U novijoj povijesti inicijator je i osnivatelj susreta/festivala pjeva�kih zborova RH koji su zapo�eli u Petrinji 1968.–1972. godine. Društvo je od 1948. do 1991. djelovalo pod imenom RKUD “Artur Turkulin”, a 1991. vra�en je stari naziv pod kojim danas djeluje. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Petrinje od 1991. do 1995. godine Društvo nastavlja djelovati u progonstvu u Sisku djelovanjem MVA „Nonet - Petrinjski nonet“ – danas Petrinjski slavulji, a od 1995. godine u Petrinji.
Danas u Društvu djeluju: Mješoviti zbor, Muški vokalni ansambl Petrinjski slavuljii Gradski dje�ji zbor (voditeljica Maja Ostoji�) pod dirigentskim vodstvom Josipa degl'Ivellia.
U suradnji s ostalim zborovima koje vodi mo. Josip degl’Ivellio HPD Slavulj je snimio:
CD KRSTO ODAK: SAKRALNA GLAZBA NA STAROSLAVENSKE TEKSTOVE (1997.)
DVOSTRUKI CD ALBE VIDAKOVI�: DUHOVNE SKLADBE (1999.)
CD DUŠO KRISTOVA, POSVETI ME o.Bonaventura Duda OFM - GLAZBA MOJE DUŠE (2002.) – snimio MVA Petrinjski slavulji - HPD Slavulj Petrinja
CD FRANJO DUGAN: HRVATSKE BO�I�NE PJESME (2002.), u izdanju i nakladi HPD Slavulj.
Zbor je samostalno snimio zborske skladbe za:
CD BISERU IZ MALOG BLATA – SKLADBE NA �AST BLA�ENE MARIJE PROPETOG ISUSA PETKOVI� (2004.)
CD DOK ME BUDE, BOGU SVOM �U PJEVATI sa skladbama dominikanke �.s. Slavke Sente (2004.).
Zbor je samostalno snimio i objavio:
CD VLADIMIR, MLADEN I JURAJ STAHULJAK – IZBOR IZ DJELA” (2001.)
DVOSTRUKI CD: EMIL COSSETTO: VIVA LA MUSICA (2003.)
CD PETRINJSKA GLAZBENA RAZGLEDNICA (2004.) uz istoimenu pjesmaricu (autor: J.degl’Ivellio).
Obilje�avaju�i 140. obljetnicu osnutka i neprekinutog djelovanja u svojoj jubilarnoj godini Društvu je dodijeljena Nagrada Grada Petrinje za 2004.g., tiskana je monografija autora dr.sc.I.Goleca: HPD Slavulj Petrinja, 1864.-2004., izdan je CD Petrinjska glazbena razglednica uz istoimenu pjesmaricu (zbirku skladbi snimljenih na CD-u), prigodna zna�ka, a na pro�elju ku�e u kojoj je osnovano Društvo postavljena je spomen-plo�a.
Dne 10. rujna 2006. mješoviti zbor HPD-a Slavulj sudjelovao je pjevanjem tijekom Svete mise u bazilici svetog Petra u Vatikanu.
Po�etkom velja�e 2008. g. zapo�eo je radom Gradski dje�ji zbor HPD-a Slavulj.
HPD Slavulj i MVA Petrinjski slavulji, Hrvatski sabor kulture Zagreb i Grad Petrinja, bili su doma�ini 5. susreta hrvatskih malih vokalnih sastava 22. studenoga 2008. godine u Petrinji povodom 60. obljetnice Hrvatskog sabora kulture i 40 godina od 1. festivala pjeva�kih zborova Hrvatske koji je odr�an u Petrinji 1968. godine.
*****
LIDIJA HORVAT DUNJKO, sopran
Sopranistica Lidija Horvat Dunjko dobitnica je mnogih dr�avnih i me�unarodnih nagrada i priznanja me�u kojima je i najviše hrvatsko dr�avno priznanje za zasluge u kulturi - Orden reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli�a (1996.).
Do sada je uspješno kreirala više od 30 velikih opernih uloga u RH i inozemstvu (Kraljica no�i, k�i pukovnije, Rozina, Gilda, Blonda), a nastupa i u izvedbama opereta i mjuzikla.
Posebno je omiljena na koncertnoj pozornici. Svojim je recitalima osvojila publiku Pariza (Théâtre des Champs Élysées), Be�a (Musikverein, Konzerthaus), Toronta (Rayerson Theatre, Massey Hall), Berlina, Münchena, Bruxellesa, Dublina, Salzburga, Torina, Venecije, Züricha, �eneve, Zagreba, Ljubljane, Buenos Airesa (Teatro Cólon, Teatro Cervantes), Madrida, Santiaga de Chile, Lisabona (Teatro Tivoli), Montevidea, Moskve (dvorana �ajkovski), Johannesburga, Pretorie.
Sura�uje s najve�im pjeva�kim imenima današnjice, s najeminentnijim dirigentima i orkestrima.
Bogato moduliran glas, velika muzikalnost, iznimne glasovne mogu�nosti te odli�na glazbena naobrazba omogu�avaju joj ogroman stilski raspon, od rane renesansne glazbe pa do avangarde 20. stolje�a. �lanica je nekoliko baroknih ansambala. Mnogi hrvatski i inozemni skladatelji posvetili su joj svoja djela. Do sada je snimila 15 CD-a. Uz izuzetno bogatu umjetni�ku aktivnost uspješno se bavi i pedagoškim radom kao profesor na Muzi�koj akademiji u Zagrebu.
*****
MARIO �OPOR, prof.ro�en je 1973. godine u Zagrebu. U�io je glasovir na Glazbenoj školi Funkcionalne muzi�ke pedagogije, razredu prof. Ljubomire Kolak, a na Muzi�koj akademiji u Zagrebu klavirsku je diplomu stekao 1995. g., te magistrirao 1998. godine kod prof. Stjepana Radi�a.
Još tijekom školovanja nastupao je u Hrvatskoj, BiH, Austriji, Italiji, Engleskoj i posebno uspješno u Japanu sa Zagreba�kom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Muzi�ke akademije, Puha�kim orkestrom Hrvatske vojske i više manjih komornih ansambala. Sudjelovao je na više seminara (Timakin, Romanov, Krpan, Kovacevich, Jekely, Starkmann, Camicia i Hoffmann). Sudjelovao je i na brojnim natjecanjima i osvojio niz nagrada, uklju�uju�i i Rektorovu nagradu. Usavršavao se u Austriji kod prof. Ludwiga Hoffmana i Konrada Richtera.
Intenzivno se bavi radom s pjeva�ima, s kojima odr�ava brojne recitale. Njegov rad i ostvarenja u podru�ju pjeva�ke korepeticije odnosno koncertne pratnje odlikuju se posebnom kvalitetom, gdje pokazuje temeljito glazbeno poznavanje specifi�nosti i zahtjevnosti vokalnog izri�aja u svim podru�jima. Radi kao korepetitor na Odsjeku za solo pjevanje na zagreba�koj Muzi�koj akademiji. Sura�uje s mnogim eminentnim vokalnim umjetnicima.
Za portal pripremio: zm
