Prof. dr. Zvonimir Šeparovi� pozdravlja inicijativu Hrvata iz Toronta za spas hrvatske brodogradnje i piše nam: Akcija je potrebna, valja di�i glas, zvati u pomo� S.O.S. za hrvatsku brodogradnju. Evo kako �emo mi podr�ati Vašu inicijativu, a pozivamo Vas da i Vi u Vaše prijedloge uvrstite i ovaj naš prijedlog koje �emo uklju�itii u naš portal www.viktimologija.hr.
Portal www.arhiva.croatia.ch rado za svoje �itatelje prenosi tekst prof. Šeparovi�a:
SPASIMO HRVATSKU BRODOGRADNJU
U Hrvata brodogradnja je nazo�na od 13. stolje�a. Hrvatska je pomorska zemlja, Hrvati su �ivjeli od pamtivijeka na moru, pri moru i od mora. Brodovi i ljudi, more i pomorci obilje�ili su cijelu našu povijest. Prvi hrvatski kralj Tomislav, koji je ujedinio Posavsku i Primorsku Hrvatsku, mogao je, prema zapisu cara Konstantina Porfirogeneta, podi�i vojsku od sto tisu�a pješaka i šezdeset tisu�a konjanika, što je vjerojatno bila vojska cijeloga naroda, a uz to opremiti i osamdeset velikih i sto malih la�a. Naši brodovi, naše la�e, ratne i trgova�ke, velike i male, branile su našu obalu, prenosili dobra svijetom, naši su neustrašivi kapetani plovili sa svojim la�ama svim morima svijeta. Dr�ali su se na�ela Navigare necesse est, vivere non est!
U temeljima naše mornarice je umije�e našeg �ovjeka da izgradi brod, mali i veliki, drveni i �eljezni, na vesla, na jedra, na paru i na svaki drugi pogon. Naša je brodogradnja bila tre�a na svijetu. Naši su briljantni brodogra�evni in�enjeri izlazili sa našeg Fakulteta brodogradnje Sveu�ilišta u Zagrebu, naši kapetani dolazili iz pomorskih akademija - nautika, Dubrovnika i Rijeke, naši mornari sa naših otoka i priobalja, s Orebi�a i Kostrene, o �emu su i pjesme pjevale. Naše su brodove gradili na Kor�uli i Trogiru, u Splitu, Puli i Rijeci, na našim velikim modernim brodogradilištima.
Brodogradnja je na�in �ivota, ili kako je pjesnik rekao:
"Tu gdje hu�e morski vali vodili su borbe preci
da bi sutra svojoj djeci u amanet more dali!"
Za brodogradnju je vezano više od sto tisu�a ljudi. U pitanju su ljudski �ivoti, njihova egzistencija, njihova ljudska i društvena opstojnost.
Hrvatska se ne smije odre�i svoje brodogradnje, kao što se ne smije odre�i ni svoje prošlosti niti svoje budu�nosti.
Ako nam danas uzmu gradnju brodova, sutra �e nam htjeti uzeti vo�enje dr�ave. Ako nismo u stanju zadr�ati za sebe našu brodogradnju ne treba nam ni Europa koja nam to ho�e odnijeti.
Poma�u�i naše brodograditelje, naše škverane, poma�emo Hrvatsku.
Pozivamo naše ljude, ovdje i u tu�ini, da dignu svoj glas protiv maloumlja onih koji rade protiv dobra ove naše Hrvatske, srljanjem u Europsku uniju pod svaku cijenu. Najprije su izru�ili naše generale, koji su oslobodili Hrvatsku, sada donose zakone kojima je Hrvatska zemlja izru�ena na prodaju strancima. Zaboravljaju AG Matoša koji je prije sto godina poru�ivao seljaku: „Ne prodaj zemlje, a ako moraš, iz nevolje, nikad ne prodaj zemlje strancu!“
Sabor je ovih dana u brzom postupku donio zakon kojim se uvodi oduzimanje zemlje za apsurdnu, za nas neprimjerenu gradnju golf igrališta! A sada prihva�aju naputak iz Europe da nam se uništi i proda za jednu kunu naša �asna visokovrijedna gospodarska grana - naša brodogradnja.
Pozdravljamo inicijativu Hrvata iz Toronta, koji su na inicijativu humanitarnog povijesnog Malteškog reda Ontaria i u Domovinskom ratu i poslije toliko u�inili za Hrvatsku, posljednjih su godina radili na projektu O�ISTIMO HRVATSKU OD MINA, da se i sada ZA SPAS HRVATSKE BRODOGRADNJE pokrene akciju za pokretanje NARODNOG ZAJMA ZA SPAS HRVATSKE BRODOGRADNJE.
To je hvalevrijedna, još jedna domoljubna akcija koju treba podr�ati.
Dr. Zvonimir Šeparovi�, zvonimir.separovic1@zg.t-com.hr
predsjednik Hrvatskog �rtvoslovnog društva
U Zagrebu, na Dan nevine dje�ice, AD 2008.
*****
Vezani �lanci:
Dubrova�ki jedrenjaci na jugu Afrike i u Indijskom oceanu koncem XVIII i po�etkom XIX stolje�a
Završena promocija studenata Pomorskog Fakulteta
