Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

 

Pogled iz vjere na sada�nji trenutak

 

11.03.2012.


Papa donosi odluku o Me�ugorju do kraja ove godine

Posebna me�unarodna komisija na �elu s kardinalom Camillom Ruinijem, koju je prije dvije godine pri Svetoj Stolici osnovao papa Benedikt XVI. s namjerom da temeljito istra�i vjerodostojnost ukazanja u Me�ugorju, najvjerojatnije �e svoje istra�ivanje nastaviti sljede�ih 7 mjeseci.

A onda bi prije Bo�i�a 2012. godine na temelju rezultata istra�ivanja Papa mogao donijeti definitivnu odluku o fenomenu Me�ugorja, koji dulje od tri desetlje�a intrigira pozornost vjernika i laika, zagovornika i protivnika, kako onih izvan Katoli�ke crkve, tako i onih u njoj. Komisija �e zaklju�ke višegodišnjeg pa�ljivog istra�ivanja najprije iznijeti pred Kongregacijom za nauk vjere, a potom �e mišljenja Komisije i Kongregacije biti predo�ena papi Benediktu XVI. koji �e donijeti kona�nu odluku.

Prije tjedan je dana Papa razgovarao o tom pitanju s kardinalom Ruinijem koji je obavijestio Benedikta XVI. o razvoju istra�nog procesa o Me�ugorju. Analiti�ari i vatikanisti isti�u da su do zadnjeg trenutka otvorene sve opcije: priznanje autenti�nosti ukazanja u Me�ugorju, negiranje autenti�nosti, a spominje se i mogu�nost da se ponovi odluka sa zasjedanja biskupskih konferencija bivše Jugoslavije u Zadru 1991. Tada je odlu�eno da se pitanje Me�ugorja ostavi otvorenim i da se ono i dalje nastavi promatrati. Doslovno, zaklju�ak biskupa s podru�ja tadašnje federacije glasio je kako na temelju dostupnih istra�ivanja nije mogu�e utvrditi "nadnaravnost ukazanja i objava (non constat de supernaturalitate) u Me�ugorju".

Tako�er je teško povjerovati da �e Vatikan nakon tri desetlje�a fenomena Me�ugorje i milijuna hodo�asnika koji su njime prošli te �itave kartoteke vjerni�kih svjedo�anstva o tome kako im je posjet Me�ugorju promijenio �ivot, do daljnjeg ostaviti pitanje otvorenim. Da je papa Benedikt XVI. naumio razriješiti slu�aj Me�ugorje potvr�uje i to da je upravo on po�etkom 2010. osnovao komisiju za ispitivanje Me�ugorja. Osim toga kona�no rješenje pitanja Me�ugorja va�no je i za normaliziranje odnosa u Mostarskoj biskupiji (iako prijepori izme�u mostarskog biskupa i hercegova�kih franjevaca imaju dublje korijene, ali to sad nije naša tema).

Što se pak ti�e samog Me�ugorja, lokalni franjevci na �elu s fra Jozom Zovkom od po�etka su podr�avali vidjelice i autenti�nost ukazanja. Nasuprot njima, tadašnji je mostarski ordinarij mons. Pavle �ani� odmah zauzeo stav da je rije� o manipulaciji. No s vremenom su u igru ušli izvjesni dokumenti kojima se �eljelo dokazati da je biskup �ani� morao negativno reagirati na Me�ugorje pod pritiskom tadašnjih komunisti�kih vlasti. Negativan stav prema Me�ugorju preuzeo je i �ani�ev nasljednik na mostarskoj katedri mons. Ratko Peri�, koji ne odustaje od zauzeta stava unato� svemu.

Na posljetku su biskupi Bosne i Hercegovine bili prisiljeni od Kongregacije za nauk vjere zatra�iti daljnja istra�ivanja i kona�ni pravorijek u vezi s Me�ugorjem. Stoga je osnovana spomenuta komisija na �elu s kardinalom Ruinijem, koju �ini još 5 kardinala: Angelo Amato, Josip Bozani�, Julian Herranz, Vinko Pulji� i Jozef Tomko, uz asistenciju crkvenih stru�njaka za nadnaravne vjerske pojave poput vizija, ukazanja i privatnih objava.

U tom je kontekstu Komisija u prošle dvije godine u Rimu razgovarala sa svim vidiocima. Razgovorima su nazo�ili svi �lanovi Komisije. Najprije su razgovarali s Ivankom i Vickom, zatim s Mirjanom i Marijom potkraj 2011., a prije kratkog vremena i s Ivanom i Jakovom. Navodno su vidioci ostavili "dobar dojam" kod kardinala, ali �e kona�nu odluku donijeti Kongregacija za nauk vjere i njen negdašnji prefekt papa Benedikt XVI. Do kona�ne je odluke �lanovima Komisije zabranjeno davanje bilo kakvih izjava za javnost.

Ono što javnost i mediji u dosadašnjim napisima o Me�ugorju naj�eš�e previ�aju jest glavni razlog zbog kojeg Me�ugorje do danas nije priznato kao mjesto ukazanja za razliku, recimo, od Fatime i Lourdesa. Naime, vidjelicama u Fatimi i Lourdesu ukazanja su se pojavljivala u ograni�enom vremenskom razmaku i onda su prestala, a ova marijinska svetišta priznata su kao mjesto ukazanja tek nakon smrti vidjelica.

Me�ugorske vidjelice pak tvrde da im se Bogorodica kontinuirano ukazuje od prvog vi�enja 24. lipnja 1981., da ukazanja nikad nisu prestala i da im se Gospa javlja i izvan Me�ugorja. Sve to Crkvu �ini vrlo opreznom i kako neki crkveni stru�njaci za to pitanje misle Sveta Stolica vjerojatno ne�e definitivno priznati autenti�nost ukazanja u Me�ugorju dok su vidjelice �ive.

Naime, priznati vjerodostojnost njihovih vi�enja, koju bi eventualno naknadni na�in njihova �ivota (jer svi su ljudi do zadnjeg trena podlo�ni kušnjama) doveo u pitanje - bio bi prevelik rizik i udarac za meritornost Pape i vatikanskih kongregacija da donose pravorijek o vjerskim fenomenima, koji katoli�ke vjernike na svim meridijanima iz godine u godinu zaokupljaju sve više.

"Tuma�enje je tajne na Crkvi, a ne na vidiocima!"
Papa Benedikt XVI. još se kao predstojnik Kongregacije za nauk vjere temeljito bavio ispitivanjem nadnaravnih vjerskih fenomena poput vi�enja, ukazanja i tzv. privatnih objava. O tome je ostavio i zanimljivih zapisa, od kojih neke ovdje prenosimo.

"U nutarnjem gledanju postoji daleko više nego u vanjskome, proces prevo�enja, tako da je subjekt onaj koji bitno sudjeluje u stvaranju slike onoga što se pojavljuje. Slika se mo�e 'primiti' samo prema njegovim osobnim mjerilima i mogu�nostima", bilje�i Ratzinger. Time nedvosmisleno upu�uje na moderna psihološka istra�ivanja koja eksperimentalno dokazuju da vi�enja i ukazanja nikada nisu doslovno prenesena kao �isti preslik onoga što su vidioci vidjeli i �uli. Sadr�aji su vizije pri recepciji filtrirani kroz unutarnji psihi�ki organon vidioca, prema osobnim potencijalima, �eljama, strahovima, o�ekivanjima i nesvjesnim konfliktima".

Dosadašnja ispitivanja vidioca (kako onih u Me�ugorju, tako i onih ranijih, npr. u Fatimi) potvr�uju pravilo da ve� sam njihov verbalni iskaz nije u stanju potpuno prenijeti ono što su u trenutku i stanju vi�enja do�ivjeli. Ispitiva�i su ne jednom zaklju�ili da su mogu�nosti njihove deskripcije daleko ispod vi�enog fenomena. I o tome na jednom mjestu bilje�i papa Benedikt XVI.: "Slike su naprotiv satkane takore�i od poticaja što dolazi odozgor i postoje�ih sposobnosti i mogu�nosti subjekta koji zapa�a, u ovom slu�aju djece. Stoga je slikoviti jezik tih vi�enja simboli�ni jezik".

Tako je opis tajne koju je dala fatimska vidjelica Lucija, Ratzinger komentirao slijede�im rije�ima: "Završetak tajne podsje�a na slike koje je mo�da Lucija vidjela u pobo�nim knjigama i kojih je sadr�aj crpljen iz ranijih spoznaja vjere".

O�ito je toga bila svjesna i vidjelica Lucija iz Fatime koja je sama izjavila "da njoj nije darovano tuma�enje tajne, nego samo njeno vi�enje". To je shva�anje Joseph Ratzinger dodatno osna�io mišljenjem da je "tuma�enje tajne na Crkvi, a ne na vidiocu".

Crkveni stru�njaci za nadnaravne fenomene vjere upozoravaju kako nije razborito sve što vidjelice ka�u prihvatiti "zdravo za gotovo", jer vizije koje su primili i iskazi koje su o tome dali nu�no prolaze kroz njihove subjektivne do�ivljaje eventualnih ukazanja. Do�ivljaje koji nisu i ne mogu biti lišeni psihi�ke dinamike njihova unutarnjeg svijeta. Stoga ustraju na tome da se pojave privatnih objava i ukazanja preispituju tzv. razlikovanjem duhova. Jedna od tradicionalnih metoda razlikovanja duhova kojima se Crkva pritom koristi jest metoda sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja isusova�kog reda. U osmom pravilu drugog tjedna njegovih duhovnih vje�bi, Loyola o tome ka�e: "U tom drugom vremenu, naime, zbog vlastitog umovanja, a na temelju navika i posljedica ste�enih pojmova i sudova, pod utjecajem dobra ili zla duha duša zna �esto stvoriti razli�ite odluke i mišljenja koje nisu neposredno proizišle od Boga, našega Gospodina. I zato ih treba dobro ispitati prije nego što im potpuno povjerujemo i prije nego što ih stanemo provoditi".

Crkva ima dugo povijesno iskustvo s vidiocima, karizmaticima, misticima koji su u jednom trenutku do�ivjeli nadnaravno iskustvo, ali svojim kasnijim �ivotom nisu potvrdili da je to iskustvo u njima sazrilo do potpune predanosti Bo�jem vodstvu. Staza duhovnog sazrijevanja je duga i prepuna zamki. Stoga Crkva ustraje na tome da takav vidioc ili vjernik obdaren karizmama ima osobnog duhovnog vodi�a koji je duboko utemeljen u vjeri i crkvenoj tradiciji. Sve izvan toga mo�e biti osobna duhovna pustolovina za koju Crkva nema previše sluha, s obzirom na to da su razli�ita opre�na iskustva s takvim osobama. Stoga i nije �udno da je tako oprezna sa svim takvim slu�ajevima, pa i s vidiocima iz Me�ugorja, �ija vi�enja i objave ne prestaju ve� tri desetlje�a.

Preuzeto s portala HMI - www.matis.hr
Izvor: Vjesnik, autor Goran Pand�a

 

 


Povratak na po�etnu stranicu

Untitled Document

 
 
 
Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.